Bremen (država)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slobodni hanzeatski grad Bremen
Freie Hansestadt Bremen

Položaj Bremena
Himna:
Der Bremer Schlüssel
Država Nemačka
Admin. centarBremen
Ministar-predsednikAndreas Bofenšulte (SPD)
Vladajuća strankaSPDN/Zeleni/Levica
Površina419,23 km2
Stanovništvo2020.
 — broj st.680.130
 — gustina st.1.622,33 st./km2
 — ISO 3166-2DE-HB
Poslednji izbori26. maj 2019.
Sledeći izbori2023.
Glasova u Saveznom savetu3
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Bremen (nem. Bremen), zvanično Slobodni hanzeatski grad Bremen (nem. Freie Hansestadt Bremen, nnem. Free Hansestadt Bremen), je sa 404 km² najmanja država Nemačke. Državu sačinjavaju grad Bremen (327 km²) i 60 km udaljeni Bremerhafen. Njih razdvaja teritorija pokrajine Donja Saksonija. Broj stanovnika ova dva grada je ukupno 664.000.

Priroda[uredi | uredi izvor]

Iako je Bremen veoma mala savezna država, neke površine su i dalje parkovi prirode. Postoji ograničena poljoprivredna aktivnost u ovoj državi.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Zasniva se na uvozu kafe i izvozu automobila. U Bremenu su fabrike Dajmler−Krajsler (DaimlerChrysler), Erbas (Airbus), kao i više pogona prehrambene industrije.

Transport[uredi | uredi izvor]

Bremen i Bremerhafen su druga najveća luka u Nemačkoj. Grad ima dva aerodroma.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Država Bremen zasniva se na srednjovekovnoj tradiciji Hanze i nekadašnjem vojvodstvu. Posle Vestfalskog mira (1648), ovo vojvodstvo je pripalo Švedskoj, a kasnije je grad postao nezavisan. Usled nanosa reke Vezer, bilo je potrebno sagraditi novu luku Vegesak (danas deo grada Bremena), i osnovati Bremerhafen. Kada se Nemačka ujedinila, 1871, Bremen je bio jedini grad−država u celom carstvu.

Posle Drugog svetskog rata, Bremen je bio u američkoj okupacionoj zoni, kao enklava okružena britanskom zonom. Tako je kasnije postao posebna savezna država.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U državi Bremen postoje dva univerziteta, dve visoke škole, Visoka škola za umetnost u Bremenu, kao i druge institucije, na primer Centar za istraživanje polarnih oblasti u Bremerhafenu.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]