Bubastis

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jedana od statua boginje Bastet iz XXV dinastije

Bubastis je stari grad u Donjem Egiptu (danas Tell Basta), sa ostacima hrama mačkoglave boginje Bastet. U blizini Bubastisa nalazi se groblje mumificiranih „svetih mačaka“ sa više od 300 hiljada mumija mačaka.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Staroegipatski Bubastis nalazio se na području delte reke Nil, jugozapadno od grada Tanisa. Bio je središte donjoegipatskog 18. okruga. Godine 952. p. n. e. Bubastis je postao kraljevska rezidencija 22. dinastije, a procvat je doživio tokom 23. dinastije.

Moć Bubastisa oslabila je nakon persijskog osvajanja Egipta godine 525. p. n. e.

Herodot je dao najopširniji opis grada, posetivši ga godine 450. p. n. e. Takođe je pisao da se još u antičko doba pokušavalo sačuvati Bubastis od oštećenja uzrokovanih poplavama Nila.

Religija[uredi | uredi izvor]

Bubastis je bio središte staroegipatskog kulta boginje Bastet, koja se nekad nazivala i Bubastis. Uz novi značaj grada ojačalo je i potivanje ove boginje i sa njom povezan kult mačke, njene svete životinje. Godišnje svetkovine u Bubastisu postale su cilj trgovaca, zanatlija i hodočasnika iz čitave zemlje.

Stari Grci su boginju Bast poistovetili sa Artemidom.

Ruševine Bubastisa[uredi | uredi izvor]

Ruševine drevnog Bubastisa nalaze se nedaleko od modernog egipatskog grada Zagaziga. Arheološka istraživanja vršila su se godine 1886. i 1887, a ekspedicija 1906. godine otkrila je još neistraženu kapelu 6. dinastije i hram iz 8. veka p. n. e.

Nekadašnja važnost ovoga grada vidljiva je iz sačuvanih kamenih ostataka i dugih zidina. Unutar središnjeg dela nalazi se velika gomila granitnih blokova koji su, obzirom na svoj oblik i skulpturalno oblikovanje, pripadali brojnim obeliscima i propilejima (velikim vratima). Pretpostavlja se da su se koncentrično uzdizali uokolo središta u kojem su bili hram boginje Bastet i Hermesov hram. Čini se da su jedine stalne građevine u Bubastisu bili ovi hramovi i granitni zidovi hodnika, a grad je takođe imao bogatu vegetaciju, vrtove i šumarke.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]