Bukovica Donja (Bijeljina)

Koordinate: 44° 48′ 35″ S; 18° 57′ 47″ I / 44.8097° S; 18.9631° I / 44.8097; 18.9631
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bukovica Donja
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
GradBijeljina
Stanovništvo
 — 2013.Pad 568
Geografske karakteristike
Koordinate44° 48′ 35″ S; 18° 57′ 47″ I / 44.8097° S; 18.9631° I / 44.8097; 18.9631
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Bukovica Donja na karti Bosne i Hercegovine
Bukovica Donja
Bukovica Donja
Bukovica Donja na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Pozivni broj055

Bukovica Donja, poznatija kao Donja Bukovica, naseljeno je mjesto i mjesna zajednica u gradu Bijeljina, Republika Srpska, BiH.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se 27 kilometara sjeverozapadno od Bijeljine. Iako je bliže Brčkom, pripada bijeljinskoj opštini. Selo ima dva velika zaseoka, Glavičorak i Bukvare.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Naziv Donja Bukovica je po pričama lokalnog stanovništva dobila ime po drvetu bukvi koja je najviše bila prisutna oko rječice Lukavca koja protiče kroz Bukovicu. Sječom, skoro da je iščezla ova vrsta drveta na ovom prostoru. Spominju se i spisi koji navode da su se na prostoru Bukovice prvi naselili Vuk, Zarija i Mitar (porijeklom iz Crne Gore), prije oko 300 godina. Najburniji dani u ovom mjestu bili su za vrijeme Drugog svjetskog rata gdje su se kao najveći borci za narodno-oslobodilačku borbu pokazali Veljko Lukić „Kurjak“ i Vojo Ivanović „Crnogorac“, koji su odlikovani Ordenom narodnog heroja.

Kultura i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Donja Bukovica ima jednu osnovnu školu za đake do četvrtog razreda. Stariji đaci putuju lokalnim autobusima u obližnje selo Vršani gdje postoji osnovna škola do osmog razreda. Đaci koji idu u srednju školu putuju najčešće u Bijeljinu, gdje imaju širi izbor srednjih škola.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Stanovnici sela se pretežno bave poljoprivredom. U centru sela se nalaze Dom kulture, OŠ „Stefan Nemanja“, igralište FK „Sloga Donja Bukovica“, kao i mini samoposluge „Ristić“ i „Gajić“. U centru se još nalazi poljoprivredna apoteka „Agro Miks“.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost[1] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 755 836 998 997
Jugosloveni 37 25
Hrvati 1 1
Crnogorci 1
Muslimani 1
ostali i nepoznato 1 5 4
Ukupno 794 869 1.002 997
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 945
1953. 993
1961. 997
1971. 1.002
1981. 869
1991. 794
2013. 568

Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

https://web.archive.org/web/20140124074931/http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/popis/PreliminarniRezultati_Popis2013.pdf

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]