Vasilj Popović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vasilj Popović
Lični podaci
Datum rođenja(1887-01-25)25. januar 1887.(137 god.)
Mesto rođenjaStolac,
Datum smrti1941.
Mesto smrtiKotor,

Vasilj Popović (25. januar 1887, Stolac1941, Kotor) srpski istoričar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Gimnaziju je završio u Mostaru a studirao u Gracu i Beču gde je diplomirao 1911 . Od 1923. godine predaje opštu istoriju novog veka na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Redovni profesor postao je 1933. godine. Kao univerzitetski profesor radio je sve do Aprilskog rata 1941. godine. Proučavao je prvenstveno srpsku istoriju, a od opšteistorijskih tema „Istočno pitanje“. Među prvim je našim istoričarima koji je dao sintetički pregled jugoslovenskih naroda („Istorija Jugoslovena“ 1920). Popovićeva knjiga „Istorija novoga veka“ (1941) je prvi naš priručnik za studije istorije novoga veka posvećen pojedinim „problemima“ i sa detaljnom bibliografijom.

Bio je 1921—1922. poslanik Narodne skupštine Kraljevine SHS. U vremenima nesigurnosti nakon sloma Kraljevine Jugoslavije, pritisnut ličnim emotivnim problemima, pod nerazjašnjenim okolnostima, izvršio je samoubistvo u kotorskom zatvoru 25. avgusta 1941. u svojoj 54. godini.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Istorija Jugoslovena. Sintetičan pregled srednjovekovnog razvoja zemlje i naroda, Sarajevo, 1920.
  • Zadruga. Istorijska rasprava. Sarajevo, 1921.
  • Zadruga. Teorije i literatura. U „Glasniku Zem. Muzeja za Bosnu i Hercegovinu“. 1922.
  • Podela zemlje na oblasti. „Srp. Knj. Glasnik“. 1922.
  • Akcija kneza Danila u Parizu 1857. „Glas“ Srp. Kralj. Akad. СХ. 1924.
  • Težnja savremene istoriografije „Prosvetni Glasnik“ br. 2 i 3, 1924.
  • „Prosveta“, kulturno-prosvetno društvo Srba u B. i X. „Bratstvo“ XVIII, 1924.
  • Politika Francuske i Austrije na Balkanu u vreme Napoleona III. Posebna izdanja S. K. A. knj. 57, 1925.
  • Vladičino spremanje osvete nad Smail-agom. Njegošev broj Srp. Knj. Gl. 1 dec. 1925.
  • Jedan pogled na finansijske i valutne neprilike Turske u vreme hatišerifa od Gilhane. „Glasnik Skopskog Naučnog Društva“ P, 1926.
  • Nešto iz tradicije o Matarugama i Dakovićima na Grahovu. „Arhiv za arbanski jezik i starinu, III, 1925.
  • Vukova građa za srpsku istoriju (Motivi za zabranu štampanja). „Prilozi“ VI, 1926.
  • Program hercegovačkih ustaša 1876. Kalendar „Prosveta“ za 1927.
  • Meternih o Njegošu u 1837.' '„Bratstvo“ XXI, 1927.
  • Nacionalno načelo u savremenoj istoriji. „Godišnjica N. Čupića“, 36, 1937.
  • Meternihovi pogledi o promenama u Srbiji u 1842 i 1843. „Prilozi“ knj. 7, 1927.
  • Berlinski kongres. „Bratstvo“ XXII, 1927.
  • Sredina i prilike iz kojih se razvila hercegovačka buna 1875. „Spomenica“ o hercegovačkom ustanku 1875. Beograd, 1928.
  • Istočno pitanje. Istorijski pregled borbe oko opstanka Osmanliske carevine u Levantu i na Balkanu. Beograd, 1928.
  • Oslobođenje i Ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca. Jubilarni Zbornik života i rada SHS 1. XII. 1918—1928. Izdanje Matice živih i Mrtvih. Beograd. I deo, pp. 46—71.
  • Nove kontroverze o Meternihu i o propasti Austrije. „Prilozi Letopisu Matice srpske“ od 1. juna 1928.
  • Karađorđeve stvari i novac u izbeglištvu u Sremu. „Glasnik Istorijskog Društva u N. Sadu. 1. I. 1928.
  • Trgovina i promet Bosne u Napoleonovo doba. „Spomenik“ S. K. A. 69, 1929.
  • Borba bosanske muslimanske čaršije protiv nereda i korupcije 1818. godine. „Zbornik u čast Bogdana Popovića“, 1929.
  • Pokret od 1875 do 1878 u knjizi „Napor Bosne i Hercegovine za oslobođenje i Ujedinjenje. 1929.
  • Trgovina Budimlića u prvoj polovini XIX stoleća. Sarajevski broj „Narodne Starine“, Zagreb, 1927 (izašao 1929).
  • Andrašijeva borba protiv ideje o autonomiji Bosne i Hercegovine. „Zbornik u čast Ferde Šišića, 1930.
  • Meternihova politika na Bliskom istoku. Posebna izdanja S. K. A. knj. LXXXIV. Beograd, 1931.
  • Privilegija Marije Terezije temišvarskoj racko-grčkoj kompaniji 1773. Glasnik Istor. Društva u N. Sadu, sv. 8, 1931.
  • Jedan spor o trgovačko nasledstvo sarajevskih Miletića s kraja 18 veka. Godišnjica N. Čupića XLII, 1933.
  • Poljska i istočno pitanje u 17 veku. Letopis M. S. 1933.
  • Istočno pitanje u Politovoj političkoj ideologiji. Letopis M. S. 1933.
  • Politov stav protiv okupacije i aneksije B. i Herc. Letopis M. S. 1933.
  • Nikola II i istočno pitanje. Rusko-jugoslovenski almanah, 1934.
  • Sukobi mitropolita Mihaila i vlada. Letopis M. S. 1935.
  • Marginalija k problematici Rizorđimenta i jugoslovenstva. Jug. ist. čas. I, 1935.
  • Nacionalna Bosna i Vasilj Grđiđ. Spomenica Vasilja Grćića, 1935.
  • Agrarni element u našoj oslobodilačkoj borbi. Letopis, 1937.
  • Evropa i hercegovački ustanak. Glasnik prof. dr., 1937.
  • Istovetnost srpskog i turskog podanstva pre 1878. Arhiv za pravne i dr. nauke, 1937.
  • Garašanin i Vuk 1852. Belićev Zbornik, 1937.
  • Prilozi istoriji naše trgovine u XVIII v. Jug. ist. čas. 1938.
  • Đački putopis mitropolita Mihaila. Spomenica Pavla Popovića. Prilozi, 1938.
  • Rasvitak i duh francuske istorije. Bibl. Kol. Nar. Univ. 1939.
  • Bosanske izbeglice u Vojvodini 50-ih godina 19 veka. Glasnik ist. dr. u N. Sadu, 1939.
  • Luter i njegovo delo. Letopis M. S. 1939.
  • Imperijalističke borbe u Sredozemnom Moru. Letopis M. S. 1940.
  • Evropa i srpsko pitanje. Beograd 1940.
  • Istorija novoga veka. Beograd 1941.
  • Agrarno pitanje u Bosni i turski neredi za vreme reformnog režima, Posebna izdanja SA, 1949, CL.

Literatura:

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]