Vatromet
Vatromet se definiše kao slabo eksplozivna pirotehnička naprava koja se primarno koristi za estetske i zabavne namene.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Najranije upotrebe vatrometa su zabeležene u drevnoj Kini u XII veku. To je dovelo i do kasnijeg izuma raketa koje su korišćene u ratovanju. O tome postoje zapisi iz 1264. godine. Nakon tog vremena, u Kini su sve veće proslave - Nova godina, rođendani, venčanja, vrlo često praćene vatrometima.
U zapadnom svetu (Evropi i Americi) vatrometi se upotrebljavaju od XVIII veka.
Bezbednost[uredi | uredi izvor]
Nepravilno rukovanje varometom može biti opasno kako za samog rukovaoca, tako i za posmatrače. Takođe, ako vatromet padne na zapaljivi materijal, on može izazvati požar. Zbog toga je korišćenje vatrometa generalno ograničeno.
Korišćenje velikih vatrometa je zakonom dozvoljeno samo profesionalcima, dok je ostalima dozvoljeno korišćenje manjih vatrometa iz kategorije konzumne pirotehnike.
Takmičenja[uredi | uredi izvor]
U svetu se održava više takmičenja vatrometa. Najpoznatiji među njima su:
- Festival vatrometa u Montrealu, Kanada
- festival pirotehničke umetnosti koji se održava na Azurnoj obali u Francuskoj
- Svetska Piro Olimpijada koja se održava u Manili, na Filipinima.
Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]
Glavni sastojak koji daje boju vatrometu je pirotehnička zvezda. Ona se sastoji iz 5 glavnih komponenti:
- gorivo, koje joj omogućava da gori
- oksidant, koji omogućuje kiseonik potreban za gorenje
- hemikalije koje proizvode boju
- vezivno sredstvo
- davalac hlora koji pojačava boju plamena
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
| Vatromet na Vikimedijinoj ostavi. |