Veberov broj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Tok vode u tankom mlazu preko ustave. Ilustracija uticaja površinskog napona na formiranje površine razgraničenja između dva fluida.

Veberov broj je bezdimenijska veličina koja se koristi u mehnici fluida. Koristan je za izučavanje strujanja, s graničnom površinom između dva različita fluida. Posebno ako je strujanje fišefazno sa jako zakrivljenim površinama. Veberov broj je u tim slučajevima pogodan pri analizi strujanja tankih slojeva i pri formiranju kapljica i mehurića. On može predstavljati meru odnosa sile inercije u odnosu na površinski napon između čestica fluida.

Veberov broj je dobio naziv po Moricu Veberu (engl. Moritz Weber) (1871—1951), a obeležava se s .[1]

Kap vode održava u kompantnoj celini površinski napon. Kap je formirana na listu od jutarnje rose.

Korišćene fizičke veličine[uredi | uredi izvor]

  • Osnovne
    • je dužina [m]
    • je masa [kg]
    • je vreme [s]
  • Izvedene
    • je brzina [m/s]
    • je gustina [kg/m³]
    • je površinski napon [kg/s2]
Formiranje kapi vode, iz česme koja curi.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Veberov broj daje relativni odnos inercijalnih sila i sila površinskog napona u tečnosti.

Gde su:

je sila inercije

je površinski napon

Modifikovani Veberov broj je:

Fizikalno predstavlja odnos dveju energija. Kinetičke pri udaru i površinske (naponske) energije.

Ove dve energije se izražavaju u obliku:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Weast, R. Lide, D. Astle, M. Beyer, W. (1989—1990). CRC Handbook of Chemistry and Physics. 70th ed. Boca Raton, Florida: CRC Press, Inc.. F-373,376.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ John W. M. Bush (april 2004). „MIT Lecture Notes on Surface Tension, lecture 1” (PDF). Massachusetts Institute of Technology. Pristupljeno 1. 4. 2007.