Veb-portal

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Veb-portal (engl. web portal) je mesto na internetu koje čini više različitih informacionih celina ili aplikacija. Za razliku od specijalizovanih, tematski jednostavnih sajtova, veb-portali pružaju posetiocima mnoštvo korisnih informacija iz različitih izvora.

Veb-portali mogu sadržati delove kao što su: pretraga sajtova, servis e-pošte, vesti, poslovne informacije (kursna lista, berza) i razne druge mogućnosti. Mnoge kompanijske aplikacije mogu biti dostupne korisnicima putem regulisanog prava pristupa.

Portali često pružaju mogućnost da registrovani korisnici mogu da utiču na izgled i sadržinu svog dela portala. To su takozvani personalizovani - korisnički portali. Korisnici mogu izdvojiti samo one vrste informacija koje su njima zanimljive.

Veb-portali najčešće sadrže mnoštvo linkova ka celovitim informacijama. Ovakvi linkovi su klasifikovani po tematici – kategorijama. Deo informacija je izdvojen od strane urednika portala kao bitna informacija. Portali pružaju mnoštvo servisa kojima mogu pristupiti korisnici, a neki od servisa i informacija mogu preuzeti drugi portali i sajtovi.

Zašto veb-portali[uredi | uredi izvor]

Korisnici često imaju potrebu da pregledaju različite informacije na jednom mestu. Stalni korisnici interneta imaju svoje omiljene lokacije putem kojih se informišu ili pristupaju korisnim informacijama.

Korisnici često mogu personalizovati izgled i vrstu prikazanih informacija. Sve te mogućnosti najlakše se postižu upotrebom veb-portala.

Prednosti portala su:

  • inteligentna integracija i pristup sadržajima, aplikacijama i raznim informacijama
  • poboljšana komunikacija i saradnja korisnika i saradnika
  • objedinjen, trenutni pristup informacijama iz različitih izvora
  • brza, jednostavna izmena i održavanje sadržaja

Razvoj korisničkih portala[uredi | uredi izvor]

Sredinom 90-ih godina 20. veka sa razvojem interneta, većom zastupljenošću ličnih računara i mogućnošću korišćenja veb-pregledača povećan je i broj sajtova na internetu. Mnoge kompanije su osetile potrebu za pravljenjem ili kupovinom veb-portala.

Oni najpoznatiji su počeli kao veb-imenici sa katalogizacijom sajtova ili datoteka za preuzimanje, kao i mašinama za pretragu sadržaja na internetu. Mogućnost bezbednog prijavljivanja na sistem pružio je mogućnosti uvođenja usluga kao što je usluga davanja besplatnog imejl naloga, četovanja, personalizacije strane, čak i igre.

Portali su na ovaj način nastojali privući što više korisnika, kao i zadržati što duže njihovo prisustvo na sajtu. Interes je bio u promovisanju kompanijskih proizvoda i usluga.

U ovome su prednjačili davaoci internet usluga i priključaka. Portali su postajali interesantni i kao prostor za oglašavanje.

Mnogi od portala koji su tada bili popularni više ne postoje, ali oni najpoznatiji i sada imaju važnu ulogu.

Vrste veb-portala[uredi | uredi izvor]

Regionalni veb-portali[uredi | uredi izvor]

Pored razvoja internacionalnih veb-portala, razvijali su se i regionalne verzije veb-portala. Mogu biti deo velikih sistema ili potpuno nezavisni portali. Oni nose informacije od značaja za neki region, kao što su servisne informacije, vremenska prognoza i sl.

Državni veb-portali[uredi | uredi izvor]

Krajem devedesetih mnoge države su odlučile da uzmu učešće na globalnoj mreži. Neke od njih su formirale portale sa pristupom mnogim servisnim informacijama. Na zapadu su popularni portali koji imaju informacije vezane za e-komerc. Druge zemlje imaju portale koji nude informacije o životu u toj zemlji, raznim programima za početak življenja u toj zemlji, sa informacijama o nekretninama, hotelima, tranzitu, mogućnosti zapošljavanja i dr.

Korporativni veb-portali[uredi | uredi izvor]

Kao i ostali veb-portali i ova vrsta je nastala u 90-im godinama prošlog veka. Mnoge su firme uvidele i prihvatile ovakav, novi, način poslovanja. Korisnicima nije bio dovoljan prost način pregleda informacija već su od ovakvih portala dobili mogućnost personalizacije. Informatičarima su na usluzi bile nove vrste servisa kojima su lakše baratali sa informacijama i aplikacijama sa sajta neke firme. Današnji korporativni portali dozvoljavaju interakciju i saradnju sa korisnicima, radnim grupama i dopuštaju novi način pristupu i postavljanju informacija.

Domaćini-nositelji veb-portala (Hosted Web portals)[uredi | uredi izvor]

Kako je rasla popularnost veb-portala mnoge firme su počele davati usluge nositelja veb-portala. One su služile kao jednostavni servisi za postavljanje portala. Najranije firme takve vrste više ne postoje. Nositelji veb-portala su dobijali na značaju uvođenjem dodatnih usluga, kao što je baza podataka, upravljanje dokumentima, mejl servis, forumi i ostalo. Imali su i mogućnost automatizovane personalizacije na osnovu iskustava njihovih korisnika.

Specijalizovani portali (Domain specific portals)[uredi | uredi izvor]

Mnogi portali su se počeli baviti određenom vrstom delatnosti. Tako su nastali portali vezani za nekretnine, sport, zabavu. Moglo bi se reći da su ovakvi portali najzastupljeniji na sadašnjem vebu. Oni nude olakšan pristup informacijama iz određenih oblasti.

Multisajt portali[uredi | uredi izvor]

Multisajt portali su veb-portali sastavljeni od nekoliko različitih veb sajtova ili veb-portala koji se nalaze na zasebnim poddomenima zajedničkog domena i zajedno čine funkcionalnu celinu. Razvoj multisajt portala su omogućili moderni sistemi za upravljanje sadržajem kao što su Drupal, Vordpres i Magma CMS.

Servisi na veb-portalu[uredi | uredi izvor]

Mnogi veb-standardi pomogli su razvoj veb-portala, ali su upravo ovi servisi i doživeli popularnost na veb-portalima. Pojava XML (iks-em-el) tehnologije omogućila je standardizaciju razmene sadržaja između veb-portala i poslovnih aplikacija, ali i razmenu podataka međusobno među portalima, tako i lakši korisnički pristup infomracijama. Na osnovi XML-a razvio se RSS (skraćenica od RDF Site Summary, poznatiji kao Really Simple Syndication – stvarno jednostavne vesti) servis koji je nudio standardizaciju i lakši pristup novim informacijama sa veb-portala. Sada je bilo lako pregledavati nove informacije sa nekog portala i automatski ih objaviti na sopstvenom portalu.

Što se tiče personalizacije podataka novi servis koji je omogućio lakše i brže baratanje blokovima informacija jeste AJAX (asynchronous JavaScript and XML). Ova tehnologija zasnovana na džava skriptu ima zadatak da veb-pregledač komunicira sa serverom nezavisno od učitavanja stranice. Moguće je slati više zahteva prema serveru i primati informacije nazad u realnom vremenu. Ovo je omogućilo lakšu personalizaciju stranica na veb-portalu, kao i brži pristup većim blokovima informacija.