Вештица из Блера

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Veštica iz Blera
Theatrical release poster
Žanrhoror
RežijaDanijel Majrik
Eduardo Sančez
ScenarioDanijel Majrik
Eduardo Sančez
ProducentRobert Kovi
Greg Hejl
Glavne ulogeHeder Donahu
Majkl K. Vilijams
Džošua Leonard
MuzikaAntonio Kora
Producentska
kuća
Хаксен филмс
Godina1999.
Trajanje81 minuta[1]
Jezikengleski
Budžet60 hiljada dolara[2]
Zarada248,6 miliona dolara
Sledeći
Veb-sajtwww.blairwitch.com
IMDb veza

Veštica iz Blera (engl. The Blair Witch Project) je američki psihološki i „pronađeni-snimak” horor film u režiji Danijela Majrika i Eduarda Sanćeza. Radnja filma se zasniva na izmišljenoj priči o tri studenta (Heder Donahju, Majkl K. Vilijams i Džošua Leonard) koji su se izgubili u šumi Blek Hils, dok su snimali dokumentarac o urbanoj legendi o veštici iz Blera. Njih troje su nestali, ali je njihova oprema nađena, zajedno sa snimkom koji su snimili, godinu dana kasnije. Upravo taj snimak je predstavljen gledaocima.[3]

Radnja filma se odvija u šumi koja se nalazi blizu izmišljenog grada, danas na mestu Barkitsvajla u Merilandu, a vreme radnje je 1994. godina.

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Oktobra 1994. godine, studenti (Heder Donahju, Majkl K. Vilijams, i Džošua Leonard) su odlučili da naprave dokumentarac o legendarnoj Veštici iz Blera. Putuju u Burkitsvil, u Merilendu (bivši Bler), i sa stanovnicima razgovoraju o legendi. Meštani im kažu da je postojao Rastin Par, pustinjak koji je živeo u šumi i koji je kidnapovao osmoro dece 1940. godine. On bi odvodio decu u njegov podrum u parovima i dok je jedno dete stajalo u uglu, ubijao drugo. Nakon što je doveden u policiju, Par je počeo da tvrdi da ga je duh Eli Kedvard, žene pogubljene zbog veštičarenja u 18. veku, primorao da izvrši ubistva. Studenti potom intervjuišu Meri Braun, koju svi ljudi smatraju ludom. Ona tvrdi da se susrela sa Vešticom iz Blera lično, opisujući je kao dlakavu polu-ljudsku, polu-životinjsku zver.

Drugog dana, studenti istražuju šumu u severnom Burkitsvilu ne bi li otkrili još nešto u vezi sa legendom. Usput, oni sreću dva ribara, koji ih upozoravaju da je šuma ukleta i da je 1888. mlada devojka po imenu Robin Vever nestala, a kada se vratila tri dana kasnije, rekla je da je videla „staricu čije noge ne dodiruju zemlju”. Učenici potom pešače do Kofin Roka, gde je pet muškaraca ritualno ubijeno u 19. veku, ali njihova tela su kasnije nestala.

Pošto nisu mogli da se snađu na mapi šume, Majk je bez znanja njegovih drugova, baca u reku, zbog čega ga kasnije Heder i Džošua žestoko napadaju kada shvate da su se izgubili. Uzaludno pokušavaju da nađu kola koja su ostavili negde u šumi, kao i izlaz iz nje. Noću čuju razne jezive i uznemirujuće zvukove za koje ne znaju odakle su. Iako su izgladneli i umorni, Heder ne pada na pamet da ostavi kameru. Par dana kasnije Džoš misteriozno nestaje nakon čega Heder i Majk shvataju da postoji nešto natprirodno i da neće izaći živi iz šume. Narednog dana Heder pronalazi krvavi snop pruća vezan komadom Džošove košulje. Majk i Heder kreću u potragu za Džošom. Tokom noći otkrivaju jezivu kuću usred šume. Ulaze da traže Džoša unutra zajedno s upaljenom kamerom, gde bivaju misteriozno ubijeni.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Heder Donahju imaginarna verzija sebe
Majkl K. Vilijams imaginarna verzija sebe
Džošua Leonard imaginarna verzija sebe

Urbana legenda[uredi | uredi izvor]

Pozadina priče je legenda koju su za film napisali Sanćez i Majrik. Sudeći po filmu, u tu legendu veruju svi stanovnici Blera, a ona opisuje ubistva i nestanke nekih stanovnika Blera, (izmišljeni grad na mestu Burkitsvil, u Merilendu) od 18. do 20. veka. Stanovnici su za ove pojave okrivili duh Eli Kedvard. Ona je bila stanovnik Blera, optužena za veštičarenje 1785. zbog čega je osuđena na smrt.

Prijem[uredi | uredi izvor]

Iako je od kritičara dobila uglavnom negativne kritike,[4] publici širom Amerike se svideo[5], što je dovelo do snimanja nastavka Veštica iz Blera 2: Knjiga senki naredne godine, koji je dobio mahom negativne kritike i od strane publike. Godine 2016. snimljen je i istoimeni treći deo franšize koji nema nikakve veze sa drugim delom i direktno se nastavlja na prvi.

Filmom Veštica iz Blera nastaje novi podžanr u horor filmu, "pronađeni-snimak" horor koji čitav film predstavlja kao pronađeni snimak, sniman amaterskom kamerom.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The Blair Witch Project (15)”. British Board of Film Classification. 4. 8. 1999. Pristupljeno 28. 7. 2016. 
  2. ^ „The Blair Witch Project”. Box Office Mojo. Pristupljeno 4. 4. 2013. 
  3. ^ „Editorial: Paranormal Activity Shadows The Blair Witch”. DreadCentral. 
  4. ^ „The Blair Witch Project is getting a proper sequel”. TechnoBuffalo. Arhivirano iz originala 26. 8. 2016. g. Pristupljeno 25. 8. 2016. 
  5. ^ „The Blair Witch Project”. Box Office Mojo.com. 1. 1. 2006. Pristupljeno 28. 7. 2006. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Schreier, Margrit (2004): Please Help Me; All I Want to Know Is: Is It Real or Not? How Recipients View the Reality Status of The Blair Witch Project. In: Poetics Today, Vol. 25, Nr. 2. str. 305–334 (abstract , qualitative content analysis on the movie´s reception)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]