Vigo

Koordinate: 42° 13′ 53″ S; 8° 42′ 45″ Z / 42.231356° S; 8.712447° Z / 42.231356; -8.712447
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vigo
Vigo
Vigo
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Španija
Autonomna zajednicaGalicija
Osnovan15. vek
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 297.332
 — gustina2.725,32 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate42° 13′ 53″ S; 8° 42′ 45″ Z / 42.231356° S; 8.712447° Z / 42.231356; -8.712447
Aps. visina28 m m
Površina109,1 km2
Vigo na karti Španije
Vigo
Vigo
Vigo na karti Španije
Ostali podaci
GradonačelnikAbel Kabaljero
Veb-sajt
hoxe.vigo.org

Vigo (šp. Vigo) grad je u španskoj autonomnoj zajednici Galicija. Nalazi se na severozapadu Španije, u pokrajini Pontevedra, tačnije na istomenom rijasu, na obali Atlantskog okeana. Vigo je najveći galicijski grad 297 332 stanovnika. Na širem gradskom području živi 468 654 stanovnika, što ovaj grad čini 14. po veličini u Španiji. Vigo je ujedno i najveći španski grad koji nije glavni grad svoje pokrajine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tokom srednjeg veka tu se nalazila mala naseobina koja je u tom periodu pretrpela nekoliko napada Vikinga. Broj stanovnika je bio toliko mali da se Vigo nije mogao smatrati selom sve do XV. veka, od kada datiraju prvi zapisi o njemu.

Tokom XVI i XVII veka grad je opsedan više puta. Frensis Drejk je 1585. i 1589. napadao i privremeno zauzimao grad, ostavljajući za sobom grad u ruševinama. Nekoliko decenija kasnije grad je bio pod opsadom turske flote. Zbog čestih napada grad je opasan zidinama, čija je izgradnja završena 1656. za vreme vladavine Filipa IV od Španije. One su i danas delimično očuvane.

Tokom 1702. godine zaliv u kome se nalazi ovaj grad je bio poprište velike bitke. Godine 1719. španska flota koja je inače bila smeštena ovom gradu je učestvovala u pokušaju invazije na Škotsku. Britanske trupe su to iskoristile i zauzele slabo branjeni grad. Grad je bio u njihovom posedu svega deset dana.

Francuska fojska pod Napoleonovom komandom je 1808. godine aneksirala Španiju, a Vigo je ostao slobodan sve do januara 1809. Ovaj grad je bio i prvi galicijski grad koji je oslobođen Francuske vlasti, a dan oslobođenja 28. mart se svečano obeležava svake godine. Tokom Drugog svetskog rata u blizini grada su potonule dve Nemačke podmornice.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2008. živelo 295.703 stanovnika. [1]

Demografija
1981.1989.1991.2002.
261.331276.109[2]278.050280.186[2]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Stanovništvo po opštinama”. Državni zavod za statistiku. Arhivirano iz originala 08. 12. 2013. g. Pristupljeno 3. 10. 2012. 
  2. ^ a b „Gradovi u Španiji”. City Population. Pristupljeno 3. 10. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]