Википедија:Biografije živih osoba

Ova stranica je zaključana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pogledajte ovde i dole za detaljnije informacije o tome kako stupiti u kontakt sa Fondacijom Vikimedije.

Urednici moraju posvetiti posebnu pažnju pri unosu informacija o živim osobama na bilo koju stranicu Vikipedije.[1] Takav materijal je veoma osetljiv i mora da bude u skladu sa svim odgovarajućim zakonima SAD, sa ovim pravilima, kao i sa tri osnovna Vikipedijina pravila o sadržaju:

Članak mora biti tačan. Treba se striktno pridržavati pravila o korišćenju visokokvalitetnih izvora. Sve reference, kao i bilo koji materijal koji je doveden u pitanje ili je vrlo moguće da će biti doveden u pitanje mora biti jasno pripisan pouzdanom objavljenom izvoru, što se obično radi putem inlajn referenciranja.

Sporne tvrdnje o živim osobama koje nemaju referencu ili je referenca koju imaju nepouzdana[2] — bez obzira da li je tvrdnja pozitivna, negativna, neutralna ili samo malo verovatna — mora biti odmah uklonjena bez ikakve diskusije.[3] Urednici koji uporno i zlonamerno krše ovo pravilo moraju biti odmah blokirani.

Biografije živih osoba (BŽO) moraju se pisati konzervativno i uz poštovanje privatnosti dotične osobe. Vikipedija je enciklopedija, a ne tabloid niti žuta štampa; posao Vikipedije nije senzacionalizam, niti je Vikipedijin cilj da širi tračeve, a urednici ne smeju nikad da zaborave da uvek postoji mogućnost da se nanese šteta ugledu žive osobe. Ovo pravilo se primenjuje na BŽO, uključujući i druge žive osobe pomenute u BŽO, iako te osobe nisu predmet članka,kao i materijal o živim osobama na drugim stranicama Vikipedije, i u drugim imenskim prostorima. Odgovornost za podnošenje dokaza za svako uređivanje na Vikipediji leži na osobi koja unosi ili vraća uklonjeni materijal.

Članci koji su biografije živih ljudi treba da su kategorisani u Kategorija:Biografije živih osoba.

Stil pisanja[uredi | uredi izvor]

Ton[uredi | uredi izvor]

BŽO treba pisati odgovorno, oprezno i neostrašćenim tonom, izbegavajući kako eufemizme tako i preterivanja. Članci treba da dokumentuju na nepristrasan način ono što su pouzdani sekundarni izvori objavili o ličnosti, i (u nekim slučajevima) ono što je ličnost objavila sama o sebi. BŽO ne treba da sadrže odeljak Zanimljivosti.

Kritike i pohvale[uredi | uredi izvor]

Kritike i pohvale treba uključiti ako se mogu povezati sa pouzdanim sekundarnim izvorom, i pod uslovom da je materijal iznet odgovorno, konzervativno i neutralnim tonom. Ne treba davati preterano veliki prostor određenim tačkama gledišta, a mišljenja koja su u apsolutnoj manjini ne treba uopšte uključivati u članak. Posebna pažnja treba da se obrati na strukturu članka, kako bi se pružio opšti pregled teme a podnaslovi bili neutralni. Izbegavajte tvrdnje koje se zasnivaju na krivici zbog povezanosti sa nekim/nečim, kao i zlonamernog i pristrasnog sadržaja.

Napadačke stranice[uredi | uredi izvor]

Stranice koje su nereferencirane i negativnog tona, naročito kada odaju utisak da su kreirane sa ciljem da se diskredituje osoba, treba odmah obrisati ako nema verzije koja je u skladu sa ovim pravilom na koju bi se članak mogao vratiti (videti #Brisanje sadržaja, sprečavanje unosa podataka i brisanje celokupnog sadržaja iz uviđavnosti). Neadministratori treba ove strane da obeleže šablonom {{BB-BŽO}}

Pouzdani izvori[uredi | uredi izvor]

Materijal koji se dovodi u pitanje ili može biti doveden u pitanje[uredi | uredi izvor]

Prema Vikipedijinom pravilu o izvorima, VP:PROV|Proverljivosti, svaka tvrdnja i svaki materijal koji je doveden u pitanje ili je vrlo moguće da će biti doveden u pitanje, mora biti pripisan pouzdanim objavljenim izvorom uz pomoć inlajn reference; materijal koji ne zadovoljava ovaj kriterijum, može da se ukloni. Ovo pravilo proširuje taj princip, i dodaje — bilo kakav kontroverzan materijal o živim osobama koji nema reference ili je referenciran nepouzdanim izvorima treba odmah ukloniti bez diskusije. Ovo pravilo važi kako za negativan, tako i za pozitivan ili neutralan materijal, dovoljno je da njegova istinitost može biti dovedena u pitanje, i bez obzira da li se te tvrdnje nalaze u biografiji te osobe ili u nekom drugom članku.

Takođe, u BŽO ne treba dodavati nikakav materijal za koji su jedini izvor žuta štampa ili tabloidi. Kad informacija bude bila potvrđena i značajna, sigurno će se pojaviti u nekim pouzdanijim izvorima.

Uklanjanje nereferenciranog materijala ili referenciranog slabim i kontroverznim izvorima[uredi | uredi izvor]

Treba odmah ukloniti materijal o živim osobama ukoliko je on:

  • Kontroverzan, a nije referenciran ili je referenciran nepouzdanim i neproverenim izvorima;
  • Proizvoljna interpretacija izvora (vidi Bez originalnog istraživanja)
  • Zasniva se na izvorima koje je objavila osoba autor tih izvora, osim ako autor tih izvora nije osoba koja je tema članka (vidi niže).
  • Zasniva se na izvorima koji na neki drugi način ne zadovoljavaju standarde proverljivosti.

Napomena: Iako se pravilo o tri vraćanja ne primenjuje na ovakva uklanjanja, ipak izmene koje bi mogle da se okarakterišu kao kršenje BŽO mogu biti kontroverzne. Urednici koji učestvuju u ratovima izmena oko potencijalno uvredljivog materijala o živim osobama treba da razmotre mogućnost iznošenja problema na Trgu, umesto da se oslanjaju samo na izuzetak od pravila o 3 vraćanja.

Administratori mogu da nametnu uklanjanje materijala koji nesumnjivo krši pravilo o BŽO zaključavanjem stranice ili blokiranjem prekršilaca, čak i ako su i sami uređivali članak ili su na neki drugi način umešani u spor. U slučajima koji nisu tako jasni, treba da na Administratorskoj tabli potraže mišljenje od nekog drugog administratora koji nije umešan u spor.

Izbegavajte tračeve i ogovaranja[uredi | uredi izvor]

Ne ponavljajte tračeve. Uvek sebi postavite pitanje: Da li je izvor pouzdan? Da li je materijal istinit? I da li je, čak i ako jeste istinit, relevantan za neutralan članak o osobi predmetu članka. Čuvajte se izvora koji koriste lasičji govor, i koji pripisuju materijal anonimnim izvorima. Takođe, vodite računa da ne koristite izvor koji je informaciju uzeo baš sa Vikipedije i da istim izvorom onda referencirate originalnu tvrdnju na Vikipediji.

Zloupotreba primarnih izvora[uredi | uredi izvor]

Koristite veoma oprezno primarne izvore.

  • Nemojte koristiti transkripte sa suđenja ili druge sudske zapise ili dokumente za referenciranje tvrdnji o živim osobama.
  • Nemojte koristiti javna dokumenta u kojima se nalaze i lični podaci, kao datum rođenja, vrednost stana ili kuće, kućne ili poslovne adrese, brojevi registarskih tablica, i sl.

Ako je primarni izvor predmet razmatranja nekog sekundarnog izvora, onda primarni izvor može biti upotrebljen samo kao potpora sekundarnom izvoru, i dalje podleže ograničenjima ovog pravila, pravila Bez originalnog istraživanja, i drugim pravilima o izvorima.

Izbegavajte izvore čiji su autor i izdavač isti[uredi | uredi izvor]

Nemojte koristiti izvore čiji su autor i izdavač isti — kao npr. knjige, fanzini, veb-sajtovi, blogovi, Fejsbuk i Tviter stranice i sl. — kao reference za žive osobe, osim ako ti izvori nisu delo osobe o kojoj je članak (videti niže). „Blogovi čiji su autor i izdavač isti“ odnosi se na lične ili grupne blogove. Neke novinske kuće imaju onlajn kolumne koje oni zovu blogovima — takvi blogovi mogu biti prihvatljivi kao izvori, ali samo pod uslovom da su njihovi autori profesionalci i da je blog pod potpunom kontrolom uredništva novinske kuće[4]. Komentari čitalaca blogova apsolutno su neprihvatljivi kao izvori. Pogledajte niže za detaljnije informacije o slikama ovog tipa.

Korišćenje izvora čiji je autor osoba koja je tema članka[uredi | uredi izvor]

Žive osobe mogu same da objave materijal o sebi, putem izjava za štampu ili ličnih veb-sajtova. Takav materijal može da se koristi kao izvor samo ako:
  1. ako ne služi kao samohvala i samopromocija;
  2. ne uključuje izjave o trećim licima;
  3. ne uključuje izjave o događajima koji nisu direktno vezani za dotičnu osobu;
  4. nema sumnje u njegovu autentičnost;
  5. sam tekst nije baziran na istim takvim izvorima.
Ova pravila se ne primenjuju na autobiografije koje su objavile pouzdane i nezavisne izdavačke kuće, pošto se ne radi o delu čiji su autor i izdavač isti.

Preporučena literatura i spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze o živim osobama, bilo u BŽO ili nekom drugom članku, moraju da zadovolje više standarde nego druge teme. Sumnjive izvore ili izvore čiji je autor istovremeno i izdavač ne treba uključivati u sekcije „Vidi još“ i „Spoljašnje veze“ u BŽO; a kada se uključuju u druge članke proverite da materijal na koji se čitalac upućuje ne krši ovo pravilo. Izvori čiji su autor i izdavač isti ili je njihov autor osoba-tema BŽO mogu se uključiti u odeljke „Preporučena literatura“ ili „Vidi još“, ali veoma oprezno; vidi iznad. Uopšte, ne stavljajte veze ka veb-sajtovima koji su u suprotnosti sa ovim pravilom ili krše smernice za Spoljašnje veze. Ako je ta smernica u suprotnosti sa ovim ili bilo kojim drugim pravilom, pravilo ima prednost.

Uvek razmišljajte u korist privatnosti[uredi | uredi izvor]

Izbegavajte viktimizaciju[uredi | uredi izvor]

Kada pišete o osobi koja je značajna zbog svega jednog ili dva događaja, uključivanje svakog detalja može dovesti do problema, čak i ako je materijal dobro referenciran. Ako imate nedoumica, svedite biografiju na verziju koja je kompletno referencirana, neutralna i striktno se drži teme. Ovo je naročito značajno kada se radi biografijama živih osoba čiji značaj potiče uglavnom ili isključivo iz činjenice da su bili žrtve tuđih nedela. Urednici Vikipedije ne smeju — svesno ili nesvesno — doprinositi uvećanju ili produžavanju viktimizacije.

Javne ličnosti[uredi | uredi izvor]

U slučaju javne ličnosti, postojaće više pouzdanih izvora, i BŽO treba prosto da dokumentuje ono što ti izvori navode. Ako je optužba ili incident značajan, relevantan i dobro dokumentovan, on treba da se nađe u članku — čak i ako je negativan i osoba o kojoj je članak ne želi ni da se taj događaj uopšte pominje. Ako ne možete da nađete više pouzdanih nezavisnih izvora koji dokumentuju navedeni incident ili optužbu, onda ga izostavite.

  • Primer: „Razvod Petra Petrovića i Marije Petrović bio je pravi pravcati skandal“. Da li je podebljani tekst važan za članak, i da li su to objavili pouzdani nezavisni izvori? Ako ne, izostavite to i držite se činjenica: „Petar Petrović se razveo od Marije Petrović“.
  • Primer: Političar je optužen za učešće u aferi. On poriče, ali Politika i druge novine objavljuju optužbe i izbija skandal. Optužbe pripadaju članku, uz citiranje izvora.

Privatnost ličnih informacija i korišćenje primarnih izvora[uredi | uredi izvor]

Zbog sve češćih krađa identiteta, ljudi sve više smatraju svoje pravo ime i prezime kao i datum rođenja privatnim podacima. Vikipedija uključuje puna i prava imena i datume rođenja onda kada su ih široko publikovali pouzdani izvori, ili izvori bliski osobi-temi BŽO tako da je sasvim razumno pretpostaviti da ta osoba nema ništa protiv njihovog objavljivanja. Ako se osoba o kojoj je članak usprotivi objavljivanju njenog datuma rođenja ili ta osoba tek prelazi prag značaja dajte primat opreznosti i navedite samo godinu rođenja. Takođe, članci ne treba da uključuju adresu, imejl, broj telefona ili druge kontakt informacije dotične osobe, ali je generalno dozvoljeno u odeljak „Spoljašnje veze“ uneti link ka zvaničnom sajtu te osobe koji može da sadrži navedene informacije. Vidi iznad odeljak o pogrešnom korišćenju primarnih izvora za dobijanje ličnih informacija o osobi-temi članka.

Relativno nepoznate osobe[uredi | uredi izvor]

Vikipedija sadrži biografski materijal o ljudima koji jesu dovoljno značajni da bi postojali članci o njima, ali ipak nisu široko poznati. U takvim slučajevima, uzdržite se i unesite isključivo materijal relevantan za ono što ih čini poznatim, i fokusirajte se na visokokvalitetne sekundarne izvore. Materijal koji je objavila osoba-tema članka može se koristiti, ali oprezno (vidi iznad). Materijal koji može negativno da utiče na reputaciju osobe o kojoj je članak treba posebno pažljivo tretirati; u mnogim zemljama ponavljanje kleveta je kažnjivo, a takođe postoji dodatna zaštita osoba koje nisu javne ličnosti.

Osobe koje su poznate samo po jednom događaju[uredi | uredi izvor]

Vikipedija nisu vesti, niti zbirka podataka bez ikakvog kriterijuma. To što se neko pojavio u vestima ne znači da o toj osobi treba automatski da postoji i članak na Vikipediji. Ako su pouzdani izvori pisali o osobi samo u sklopu jednog događaja, a ta osoba ostaje i najverovatnije će i slabo poznata, generalno ne treba pisati članke o tim osobama. Biografija bi u ovom slučaju dala preteranu težinu tom jednom događaju čime bi bila u suprotnosti sa neutralnom tačkom gledišta. U takvim slučajevima bolje je uključiti podatke o toj osobi u članak o događaju, i napraviti preusmerenje sa članka o osobi na članak o događaju.

Ako je događaj značajan a uloga osobe u njemu ključna i dobro dokumentovana — kao u slučaju Marka Čapmana, ubice Džona Lenona — može se napisati posebna biografija. Značaj događaja ili osobe utvrđuje se na osnovu toga koliko ga trajno pokrivaju pouzdani izvori. [5] Pored ovoga, neke dodatne smernice o značaju, poput Vikipedija:Značaj (sport) daju kriterijume na osnovu kojih se može utvrditi značaj osoba poznatih po samo jednom događaju.

Zločinci[uredi | uredi izvor]

Žive osobe optužene za zločine nisu krive dok ih sud ne osudi. Ako se radi o relativno nepoznatim ljudima, urednici bi trebalo ozbiljno da razmotre mogućnost da ne uključuju u članke nikakav materijal koji bi sugerisao da je ta osoba počinila zločin ili da je optužena za zločin, ukoliko ta osoba još uvek nije i osuđena za zločin.[6]

Privatnost imena[uredi | uredi izvor]

Treba posebno voditi računa pri imenovanju osoba koje su učestvovale u samo jednom događaju. Kada ime neke osobe nije široko poznato, ili je namerno sakriveno od javnosti, kao npr. u određenim sudskim procesima ili zanimanjima, uvek je bolje izostaviti ih, naročito kada ako se time ne gubi značajno od konteksta. Kada odlučujete o tome da li da uključite neko ime u članak ili ne, treba da znate da svakako veću težinu ima njegovo pominjanje u naučnim časopisima ili u radovima priznatih stručnjaka nego kratko pojavljivanje imena u vestima. Takođe vodite računa o tome da li je zaista važno uključiti u članak imena živih osoba koje nisu direktno povezane s temom članka. Takođe, treba izbegavati uključenje imena članova porodice ili drugih osoba koji nisu blisko povezani s osobom temom članka.

Imena trenutnih, bivših ili značajnih članova porodice ili osoba vezanih na bilo kakav značajan način sa osobom o kojoj je članak, mogu da se unesu u članak ukoliko su one pokrivene pouzdanim izvorima, i pod uslovom da je takva informacija relevantna za potpuno razumevanje osobe o kojoj je članak.

Gde se pravilo BŽO primenjuje, a gde ne[uredi | uredi izvor]

BŽO se primenjuje svuda na Vikipediji gde se govori o živim osobama, uključujući i stranice za razgovor, opise izmena, korisničke stranice, slike i kategorije. Ne primenjuje se na preminule osobe ili korporacije koje više ne postoje, ali pogledajte sledeća uputstva koja se odnose na ove oblasti.

Imenski prostori koji nisu GIP[uredi | uredi izvor]

Kontroverzan materijal o živim osobama koji nije referenciran ili je referenciran slabim izvorima i nije bitan za temu članka, treba da bude uklonjen, obrisan ili sakriven, u zavisnosti od slučaja do slučaja. Kada tražite savet da li da unesete neku informaciju o nekoj živoj osobi, vodite računa da ne iznesete previše informacija na stranici za razgovor kako se vaš upit ne bi pretvorio u diskusiju. Isti princip se primenjuje na problematične slike. Problematični upiti koji su već raspravljeni mogu da se uklone s referencom na prethodnu diskusiju.

Pravila o BŽO takođe se primenjuju na korisničke stranice i njihove stranice za razgovor. Jedini izuzetak su podaci i tvrdnje koje sami korisnici žele da iznesu o sebi u svom korisničkom prostoru, pod uslovom da se ne predstavljaju kao druga osoba, i da nisu u suprotnosti sa Šta Vikipedija nije. Maloletnicima se, međutim, savetuje da ne otkrivaju svoje lične podatke na svojim korisničkim stranicama. Iako se ova politika primenjuje na poruke o vikipedijancima u imenskom prostoru projekta, dozvoljena je određena sloboda kako bi se omogućilo administriranje zajednice, ali administratori mogu da obrišu takav materijal ukoliko se radi o klevetanju ili je u suprotnosti sa pravilom Bez ličnih napada.

Slike[uredi | uredi izvor]

Slike živih osoba ne bi trebalo da se koriste van konteksta radi predstavljanja te osobe u lažnom ili nepovoljnom svetlu. Ovo pravilo se pogotovu odnosi na slike iz policijskih dosijea, ili situacije u kojima osoba nije očekivala da bude fotografisana. Slike živih osoba koje su fotografisali vikipedijanci ili neko drugi mogu da se koriste samo ukoliko su te slike predate pod licencom koja je kompatibilna sa Vikipedijinim pravilima u vezi sa slikama.

Kategorije, liste, navigacioni šabloni[uredi | uredi izvor]

Imena kategorija nemaju objašnjenja, tako da se ubacivanje određene biografije u određenu kategoriju mora opravdati propisno referenciranim tekstom u samom članku. Kategorizacija živih ljudi prema religiji ili seksualnoj orijentaciji ne bi trebalo da se vrši ukoliko se osoba čija je biografija u pitanju nije javno izjasnila o svojoj pripadnosti određenoj religiji ili seksualnom opredeljenju, i ako su religiozno i seksualno opredeljenje te osobe vezani za njen javni život ili su bitni faktori za određivanje njenog enciklopedijskog značaja, prema pouzdanim objavljenim izvorima.

Takođe treba voditi računa s kategorijama koje impliciraju lošu reputaciju osobe, npr. Kategorija:Kriminalci i njene potkategorije mogu se dodati u članak samo ako je:

  • incident u kom je učestvovala ta osoba relevantan za njen enciklopedijski značaj;
  • ukoliko je taj incident dokumentovan objavljenim nezavisnim i pouzdanim izvorima;
  • ukoliko je osoba osuđena za prestup koji joj se pripisuje;
  • ukoliko nije pokrenuta žalba na presudu.

Ovi principi se primenjuju u podjednakoj meri i na spiskove, navigacione šablone, i info kutijice (koje se odnose na žive osobe i na bilo kojoj stranici Vikipedije) koji su zasnovani na religioznim opredeljenjima, seksualnim orijentacijama ili sugestiji o lošoj reputaciji.

Preminule osobe[uredi | uredi izvor]

Ovo pravilo se ne odnosi na dokazano preminule osobe. Ovo pravilo se odnosi na svaku osobu koja je rođena pre manje od 115 godina, ukoliko ne postoje provereni i pouzdani izvori koji bi potvrdili da je ta osoba preminula. Ljudi stariji od 115 godina smatraju se preminulima ukoliko nisu uneseni na listu najstarijih ljudi na svetu.

Ipak, materijal o preminulim osobama koji se takođe odnosi i na njihove žive rođake ili prijatelje, a naročito u slučajevima osoba koje su nedavno preminule, podleže ovom pravilu. Svaki sporan materijal o živim osobama treba odmah ukloniti.

Pravna lica i grupe[uredi | uredi izvor]

Ovo pravilo se obično ne odnosi na korporacije, kompanije i druge entitete koji se nazivaju pravnim licima, iako materijal koji se na njih odnosi takođe mora biti napisan u skladu sa drugim pravilima Vikipedije o sadržaju.

Odgovor na pitanje do koje mere se pravilo o BŽO može primenjivati na izmene o grupama je veoma kompleksno, te je stoga bolje procenjivati od slučaja do slučaja. Negativna izjava o maloj grupi pre će biti predmet BŽO pravila nego negativna izjava o nekoj većoj grupi; kad je grupa veoma mala, nemoguće je povući crtu između grupe i osoba koje čine tu grupu. Ako ste u nedoumici, morate koristiti visokokvalitetne izvore.

Održavanje BŽO[uredi | uredi izvor]

Važnost održavanja[uredi | uredi izvor]

Vikipedija sadrži veoma mnogo članaka o živim osobama. Kako sa legalne, tako i sa etičke tačke gledišta veoma je bitno da se iz tih članaka brzo i efektivno uklanja bilo kakvo klevetanje ili drugi neodgovarajući materijal, ali je istovremeno jako bitno da takvi postupci budu odmereni, drugim rečima, bitno je da se članci ne pretvore u pristrasne tekstove u korist osobe o kojoj govori članak uklanjanjem odgovarajućeg materijala samo zato što se ta osoba protivi njegovom unošenju, ili da se zadrže članci o nevažnim osobama željnim publiciteta i reklame.

Kada niste sigurni da li je određeni materijal u BŽO odgovarajući, tekst mora biti vraćen na verziju koja zadovoljava kriterijume ovog pravila. Ponekad će administratori biti primorani da koriste svoje privilegije zaštite ili brisanja članaka kako bi se obezbedilo poštovanje ovog pravila, a u ekstremnim slučajima može biti neophodna i intervencija osoblja Fondacije Vikimedije.

Poluzaštita, zaštita i blokiranje[uredi | uredi izvor]

Ako su izmene zlonamerne ili pristrasne, ili se unosi ili vraća neodgovarajući materijal, administrator može da stavi zaštitu ili poluzaštitu na članak, u skladu sa pravilima o zaštiti stranica. Urednici koji konstantno dodaju ili vraćaju kontroverzan materijal u BŽO koji je nereferenciran ili je slabo referenciran, mogu biti blokirani zbog ometanja projekta; pogledajte pravila blokiranja.

Brisanje[uredi | uredi izvor]

Brzo brisanje, blokiranje stvaranja stranice i obzirno uklanjanje sadržaja[uredi | uredi izvor]

Biografski materijal o živim osobama koji nije u skladu s ovim pravilom treba popraviti, a ako to nije moguće, onda ga treba ukloniti. Ako je ceo članak vrlo niskog kvaliteta i sadrži uglavnom samo materijal koji je nereferenciran, oskudno referenciran ili referenciran nepouzdanim referencama, onda ga treba obrisati.

Naravno, brisanje stranice je uvek poslednje rešenje. Ako se diskusija vodi oko zadržavanja stranice na projektu (npr. zbog nedovoljnog značaja ili u slučajima gde je osoba o kojoj govori članak zatražila brisanje), onda se to radi putem diskusije na stranici gde se predlažu članci za brisanje. Ukoliko članak sadrži isključivo negativan nereferenciran materijal, ili je napisan u pristrasnom tonu, i kada nije moguće da se popravi ili da se vrati na raniju neutralniju i prihvatljiviju verziju, tada članak treba da bude predmet brzog brisanja. Administrator koji obriše tu stranicu treba da bude spreman da objasni drugima svoj postupak, i to putem imejla ukoliko se radi o osetljivom materijalu. Oni koji se protive brisanju treba da imaju na umu da je možda administrator koji je obrisao članak zna nešto što drugi ne znaju.

Rasprave o brisanju mogu se voditi na Trgu, ali trebalo bi izbegavati duge javne rasprave ukoliko se radi osetljivom materijalu koji uključuje podatke iz privatnog života osobe o kojoj je reč, a naročito ako je taj materijal negativan. Takve rasprave, kad se završe, takođe se mogu obrisati iz obzira prema toj osobi.

Nakon brisanja određene stranice, administrator može da odluči da li da zaštiti tu stranicu od ponovnog otvaranja.

Vraćanje obrisanog sadržaja[uredi | uredi izvor]

Da bi materijal o živim osobama bio napisan u neutralnom tonu i prema visokim standardima, obaveza prilaganja dokaza tj. pouzdanih izvora je na onom ko želi da zadrži ili vrati sporni materijal.

Kada je materijal o živim osobama uklonjen iz opravdanih razloga, urednik koji želi da se taj materijal vrati mora taj materijal uskladiti sa Vikipedijinim pravilima o sadržaju. Ako će se materijal vratiti bez nekih bitnijih izmena, prvo mora biti postignut konsenzus u vezi sa tim, i kad god postoji primedba na određeno brisanje, ona se mora uputiti i problem raspraviti sa administratorom koji je obrisao taj članak. Svaki materijal koji se želi vratiti treba da se analizira od slučaja do slučaja.

Predlaganje za brisanje biografija živih osoba[uredi | uredi izvor]

Svaki članak koji je biografija neke žive osobe mora sadržati barem jedan izvor koji referencira barem jednu izjavu u članku, u suprotnom, može biti predložen za brisanje postavljanjem šablona {{Brzo brisanje/BŽO}}. Ovaj šablon ne sme da se skida sve dok se ne obezbedi minimalan uslov propisan ovim pravilom, a ako se taj uslov ne ispuni za 10 dana, članak može biti obrisan. Ovo pravilo ne utiče na druge procedure za brisanje spomenute u pravilu BŽO ili bilo gde drugde.

Odnos između osobe, članka i Vikipedije[uredi | uredi izvor]

Izmene koje vrši osoba koja je predmet članka[uredi | uredi izvor]

Ponekad osobe teme BŽO uređuju lično ili preko nekog predstavnika materijal o sebi. Iako generalno Vikipedija ne preporučuje pisanje autobiografija, sasvim je u redu da osoba tema BŽO ukloni materijal koji je nereferenciran ili je referenciran slabim referencama. Kad anonimni korisnik ukloni ceo tekst ili veliki njegov deo u BŽO, vrlo je moguće da se radi o osobi temi BŽO koja pokušava da ukloni problematični materijal. Takve izmene ne bi trebalo da se tretiraju kao vandalizam; umesto toga, nepoznati korisnik treba da se pozove da objasni zašto je to uradio.

Članci koji govore o vama[uredi | uredi izvor]

Vikipedijina uređivačka pravila su takva da će vam uvek neko pomoći da rešite svoje nedoumice. Očigledne greške mogu da se poprave veoma brzo, i to možete čak i sami da uradite. Za sve drugo, postavite predloge na stranici za razgovor članka, ili tražite pomoć od VP:AT|administratora. Imajte na umu da Vikipedija funkcioniše zahvaljujući radu volontera, i neuljudnost i neučtivost, čak i kad je potpuno razumljiva, samo vam može odmoći u iznalaženju rešenja.

Pravna pitanja[uredi | uredi izvor]

Ako ste upravo Vi osoba o kojoj se govori u članku i ukoliko smatrate da informacije u članku nisu tačne, ugrožavaju vašu privatnost ili na drugi način Vam štete, nemojte sami uređivati članak, nego nam se obratite elektronskom poštom na adresu info-sr@wikipedia.org ili kontaktirajte volontere OTRS sistema i objasnite u čemu je problem s linkom do članka u kom se nalazi problem.

Osobe koje su u značajnom legalnom ili ličnom sporu sa osobom koja se pominje u bilo kom članku koji je pokriven ovim pravilom ne treba da uređuju članke nego treba da upotrebe stranicu za razgovor ili odgovarajući Trg i da tamo izlože svoje primedbe.

Odluka Fondacije Vikimedije[uredi | uredi izvor]

Kontaktirajte nas

Dana 9. aprila 2009. godine Odbor poverenika Fondacije Vikimedije odobrio je rezoluciju u vezi sa pristupanjem materijalu o živim osobama. Primećeno je da postoje problemi sa nekim BŽO u smislu da imaju ili previše promotivni ton, ili su često predmet vandalizama, ili sadrže greške. Fondacija apeluje na zajednice svih Vikipedija da posvete posebnu pažnju na neutralnost i proverljivost podataka koji se unose o živim osobama; ljudsko dostojanstvo i lična privatnost bi trebalo da se uvek imaju na umu, naročito u člancima od prolaznog i marginalnog interesa; trebalo bi da se potraže novi mehanizmi za procenu izmena koje se tiču živih osoba; i da bilo ko ko se žali na opis koji sajtovi projekta nude o njemu mora da bude tretiran s poštovanjem, ljubaznošću i strpljenjem.

Kako stupiti u kontakt s Fondacijom Vikimedije[uredi | uredi izvor]

Ako niste zadovoljni odgovorom koji su vam dali urednici i administratori u vezi sa vašim primedbama o biografskom materijalu živih osoba, možete tražiti pomoć od grupe volontera Fondacije Vikimedije. Pošaljite imejl na info-en-q@wikimedia.org s linkom ka spornom članku i objašnjenjem u čemu je problem. Takođe, pogledajte i ovde za informaciju kako kontaktirati s Fondacijom Vikimedije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Pravila i odluke Fondacije Vikimedije
Pravila o sadržaju
Smernice
Druga relevantna pravila

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Smatra se da je osoba živa sve dok ne postoji razlog da se misli drugačije. Ovo pravilo se ne odnosi na osobe proglašene preminulima in absentia (u odsustvu posmrtnih ostataka).
  2. ^ Pod nepouzdanom referencom podrazumevaju se tabloidi, žuta štampa i novine kojima je skandal primarna tema, blogovi, društvene mreže tipa Fejsbuk ili Tviter, izvori koji su po svoj prilici pristrasni (bilo da govore u prilog subjektu ili protiv njega) i sl.
  3. ^ Jimmy Wales. "WikiEN-l Zero information is preferred to misleading or false information", 16. maj 2006, i 19. maj 2006; Jimmy Wales. Keynote speech, Vikimanija, avgust 2006. „Ne mogu dovoljno da naglasim važnost ovoga. Izgleda da među urednicima postoji užasno pristrasno mišljenje da lažne informacije treba obeležavati šablonom „potreban izvor“. Taman posla! Takve informacije moraju biti odmah i odlučno uklonjene, osim ako se ne mogu odmah referencirati. Ovo se odnosi na svaku informaciju, a naročito na negativne informacije o živim osobama.“
  4. ^ Preuzeto iz Vikipedija:Proverljivost#Blogovi dnevnih novina ili časopisa
  5. ^ Važno je da urednici razumeju dve razlike između VP:BIO1D i VP:BŽO1D. Prvo, VP:BŽO1D se primenjuje isključivo na biografije živih osoba. Drugo, VP:BŽO1D se primenjuje samo na biografije malo poznatih osoba.
  6. ^ Generalno, presudu mogu da donesu samo sudovi putem sudskih procesa. Optužbe, istrage, hapšenja ili sumnje za umešanost ne mogu biti isto što i presuda. BŽOKRIM se primenjuje na malo poznate osobe, dok se za slavne osobe primenjuje VP:JAVNELIČNOSTI.