Википедија:Značaj (veb-sajtovi)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Prema opštoj politici Vikipedijskog značaja:

Internet vodiči. Vikipedijini članci ne bi trebali da postoje kako bi samo opisali prirodu, izgled ili usluge koje mrežno mesto nudi, već bi trebali da opisuju mesto na enciklopedijski način, nudeći pojedinosti o postignućima, uticaju ili istorijskom značaju mrežnog mesta, koje mogu biti značajno ažurnije nego u većini referentnih izvora jer mi možemo uvrštavati nove razvoje i činjenice već kako one postaju poznate. Za primere, vidi „tekuće događaje”.

Ova strana daje neke okvirne smernice koje većina urednika Vikipedije koristi kako bi odlučili da li dati bilo koji oblik sadržaja posebnog za mrežu, što može biti ili sadržaj nekog mrežnog mesta ili samo konkretno mesto, treba da ima članak na Vikipediji. Mrežni sadržaj uključuje, ali nije ograničen na, mrežne stripove, podemisije, blogove, internetske forume, onlajn časopise i druge medije, mrežne portale i mrežne domaćine. Svaki sadržaj koji se distribuira isključivo preko interneta se smatra, za potrebe ovih smernica, mrežnim sadržajem.[a]

Vikipedijanci su suprotstavljeni korišćenju Vikipedije za reklamiranje, i činjenica da Vikipedijski članci nisu reklame jeste dugogodišnja zvanična politika. Reklame se bilo čiste kako bi odgovarale neutralnoj tački gledišta ili brišu.[b]

Vikipedija nije mrežni imenik, što će reći da Vikipedija nije mesto koje se usredsređuje na povezivanje ka drugim mrežnim mestima i kategorisanje tih poveznica. Vikipedija nije „ogledalo” niti zbirka veza, slika ili medijskih datoteka. Članci koji jedino uključuju spoljašnju vezu i kratak opis njenog sadržaja će biti ili počišćene kako bi odgovarale neutralnoj tački gledišta ili obrisane.

U slučaju da takvi članci budu predloženi za brisanje, takav predlog se postavlja na Vikipedija:Članci za brisanje, i urednici Vikipedije primenjuju pragove okvirno opisane u ovom članku.

Kriterijumi[uredi | uredi izvor]

Značaj na Vikipediji je za sadržaj poseban za mrežu[v] zasnovan na prelaženju sledećeg praga:

  1. Sam sadržaj je bio predmet više netrivijalnih objavljenih radova čiji je izvor nezavisan od samog mrežnog mesta.
    • Ovaj prag uključuje objavljene radove svih oblika, poput članaka u novinama i časopisima, knjiga, televizijskih dokumentarnih emisija i objavljenih izveštaja potrošačkih nadzornih organizacija,[g] izuzev sledećih:
      • Objavljivanja u medijima saopštenja za štampu i reklame za sadržaj ili mesto.[d]
      • Trivijalno pokriće, kao što su
        1. novinski članci koji naprosto daju internet adresu;
        2. novinski članci koji naprosto izveštavaju o vremenima kada se takav sadržaj ažurira ili čini dostupnim;
        3. kratak sažetak prirode sadržaja ili izdavanje internet adresa i mesta;
        4. opisi sadržaja u adresarima interneta ili onlajn prodavnicama.

Gornji je središnji prag za uključivanje. Dole su navedeni neki pragovi koji čine veoma verovatnim da je dostupno dovoljno pouzdanih podataka o konkretnom mrežnom sadržaju. Mrežni sadržaj koji zadovoljava makar jednu od donjih tačaka može zasluživati sopstveni članak na Vikipediji, pošto će verovatno postoji pristojna količina proverljivih podataka i javnog zanimanja u vezi sa njim.

  1. Mrežno mesto ili sadržaj je osvojio dobro poznatu i nezavisnu nagradu od nekog bilo izdanja bilo organizacije.[đ]
  2. Sadržaj se širi preko medijuma koji je i dobro poznat i nezavisan od stvaralaca, bilo putem onlajn novina ili časopisa, onlajn izdavača ili onlajn emitera.[e]

Sam članak mora pružiti dokaz da njegov predmet zadovoljava jedan od ovih kriterijuma preko spoljašnjih veza unutar teksta ili u odeljcima „reference” ili „spoljašnje veze”. Čak i ako mrežno mesto kao celina prelazi pragove za značaj, njegovi sastavni delovi (forumi, članci, odeljci) nisu nužno značajni niti nužno zaslužuju zasebne članke.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sadržaj koji je upakovan u fizički oblik, poput kompaktnog diska, digitalnog video diska ili knjige, ali koji se i dalje prvenstveno može jedino kupiti na internetu, i dalje potpada pod ove smernice. Ako je, međutim, tako upakovan proizvod široko raspoloživ u prodaji u većim klasičnim („zidanim”) trgovinama, onda se treba smatrati proizvodom, za koji važi Vikipedija:Značaj (preduzeća i korporacije).
  2. ^ Mrežna mesta ili sadržaji koji ne prelaze ove pragove ali su povezani sa temu ili predmet koji zaslužuje uključenje mogu postati preusmerenja ka toj temi ili predmetu umesto da se postavljaju za brisanje.
  3. ^ Opisi mrežnih mesta trebaju biti uklopljeni (ako je potrebno sa preusmerenjem) u članak o roditeljskoj organizaciji, osim ako je ime domena mrežnog mesta najuobičajeniji naziv za samu organizaciju. Tako, na primer, yahoo.com će biti preusmerenje na Jahu!. Sa druge strane, drugstore.com će biti strana za sebe.
  4. ^ Primeri:
    • Mrežni strip When I Am King su pregledali Gardijan, Plejboj, Časopis o stripovima i Povezani.
    • Blog Daily Kos su pokrili Los Anđeles tajms, Tajm, Vašington post, US njuz i Svetski izveštaj i Njujork tajms.
  5. ^ Samo-reklamiranje i postavljanje proizvoda nisu putevi ka dobijanju enciklopedijskog članka. Objavljeni radovi moraju biti neko drugi ko piše o mrežnom sadržaju ili mestu. (Vidi Vikipedija:Autobiografija za probleme sa proverljivošću i neutralnošću koji mogu pogoditi materijal gde je sam predmet članka ujedno i izvor materijala.) Barometar značaja jeste da li su ljudi nezavisni od samog predmeta članka (ili njegovog proizvođača, stvaraoca ili prodavca) zapravo razmotrili sadržaj ili mesto dovoljno značajno da bi napisali i objavili netrivijalne radove usredsređene na njega.
  6. ^ Primeri takvih nagrada su Ajznerove nagrade ili Vebi nagrade. Vidi Kategorija:Nagrade za još neke primere. Bivanje predloženim za nagradu nekoliko godina se takođe smatra ukazateljem značaja.
  7. ^ Sadržaj koji se širi putem nezavisnih onlajn mesta će gotovo izvesno zadovoljavati prvi prag. Međutim, ovaj prag osigurava da će naše pokriće takvog sadržaja biti potpuno bez obzira na to. Na primer, Riki Džervejz ima podemisiju koji širi Gardijan. Takva umnožavanja i širenja bi morala biti netrivijalna. Recimo, iako su Geositis i Njugraunds izuzetno dobro poznati, to što su oni domaćini nekom sadržaju je trivijalne prirode.

Vidi još[uredi | uredi izvor]