Википедија:Konsenzus

Ova stranica je zaključana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vikipedija funkcioniše građenjem konsenzusa. Konsenzus je urođeni deo viki procesa. Osnovni postupak se odvija otprilike ovako: Neko načini izmenu na nekoj strani i potom svi koji pročitaju tu stranu donesu odluku da ili ostave stranu kako jeste ili da je izmene. Vremenom, svaka izmena koja ostane na strani ima, na neki način, jednoglasno odobrenje zajednice (ili barem svakog ko je pogledao stranu). „Ćutanje znači odobravanje“ je konačno merilo konsenzusa — neko načini izmenu i niko ne uloži primedbu niti je promeni. Veći deo vremena konsenzus se postiže kao prirodni deo procesa uređivanja.

Kada dođe do neslaganja, ona se rešavaju uljudnom raspravom i pregovorima, u pokušaju da se postigne saglasnost (konsenzus). Kada ustanovimo da se određeni konsenzus često postiže, zabeležimo ga kao smernicu, da uštedimo ljudima vreme da ne moraju iznova da raspravljaju o istim principima. Saglasnost u sukobima se obično dostiže kroz diskusiju na stranama za razgovor. U retkim situacijama kada ovo ne funkcioniše, takođe je moguće koristiti i postupke za rešavanja sukoba, koji su osmišljeni da pomognu u procesu građenja konsenzusa kada uobičajena komunikacija na stranama za razgovor zataji.

U svakodnevnoj praksi, na primer na Vikipedija:Članci za brisanje, konsenzus označava nešto najbliže apsolutnoj većini, obično dvotrećinskoj. U drugim anketama je definisano kao 70% većina. Kao primer, može da posluži glasanje o unapređenju korisnika u administratora, gde je potreban konsenzus većine od 70%. U sukobu oko članka, konsenzus može biti bilo šta u rasponu od opšteg konsenzusa do moje tačke gledišta; moguća je situacija kada obe strane u tamo-amo ratu izmena tvrde da je postignut konsenzus za njihovu verziju članka.

Znajte da se konsenzus može postići samo među razumnim urednicima koji stvarno imaju najbolju nameru i trude se da rade zajedno da bi tačno i primereno opisali različite poglede na temu (na primer, insistiranje na unošenju beznačajnog faktoida u članak uprkos protivljenju mnogih urednika se ocenjuje kao kršenje saglasnosti; pogledajte sledeći članak na engleskoj Vikipediji).

Teško je odrediti tačno šta je prihvatljiv ili razuman stav. Skoro svaki urednik veruje da je njegova pozicija razumna; dobri urednik prihvataju da su i stajališta suprotna njihovom takođe razumna. Ali Vikipedijina praksa konsenzusa ne opravdava tvrdoglavo insistiranje na ekscentričnom stavu skopčano sa odbijanjem da se tuđi pogled prihvati kao dobra volja. U odnosu na dobru volju, nema te količine naglašavanja da uređujete u skladu sa neutralnom tačkom gledišta koja će opravdati vaše postupke ako istovremeno pristrasno uređujete članak.

Konsenzus ne treba da ima prednost nad NTG (ili bilo kojim drugim zvaničnim pravilom). Grupa urednika koja zastupa neko viđenje ne može, u teoriji, da prevlada pravilo o zastupanju ili propagandi izraženo u Vikipedija:Šta Vikipedija nije. Međutim, grupa urednika može da prećuti određene činjenice i stajališta svojom upornošću, brojnošću i organizovanjem. Ta grupa urednika ne bi trebalo da prihvati verziju članka koja krši NTG, ali povremeno ipak hoće. To se generalno smatra za lošu stvar.

Vidi još[uredi | uredi izvor]