Википедија:Neutralno gledište

Ova stranica je zaključana od daljih izmena anonimnih korisnika i novajlija zbog sumnjivog doprinosa istih, koji treba da se raspravi na stranici za razgovor
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sav enciklopedijski sadržaj na Vikipediji mora biti pisan s neutralnog gledišta (NG) predstavljajući pošteno, srazmerno i bez uredničke pristrasnosti sve značajne stavove koje su pouzdani izvori objavili o nekoj temi.

NG je osnovni princip Vikipedije i drugih Vikimedijinih projekata. Jedno je od tri osnovna pravila o sadržaju Vikipedije; druga dva su „Proverljivost” i „Bez originalnog istraživanja”. Ta pravila zajednički određuju vrstu i kvalitet materijala koji je prihvatljiv u člancima na Vikipediji. Budući da skladno funkcionišu, ne bi ih trebalo tumačiti odvojeno jedni od drugih. Urednicima se toplo preporučuje da prouče sva tri spomenuta pravila.

Prema Džimbu Vejlsu NG je „neophodno i o njemu nema rasprave”, a principi na kojima se zasniva ne mogu se podrediti drugim pravilima ili smernicama niti konsenzusom urednika.

Pročitajte ovaj priručnik za smernice o tome kako napisati članak u skladu s neutralnim gledištem.

Članke treba pisati nepristrasno, predstavljajući gledišta većine i svih značajnih manjina podjednako. Ovo je pravilo neutralne tačke gledišta.

Ovo pravilo je vrlo lako pogrešno protumačiti: ono ne pretpostavlja da je moguće napisati članak samo sa jedne, nepristrasne, objektivne tačke gledišta. Ono umesto toga tvrdi da treba pravično predstaviti sve strane u sukobu tako što članak neće tvrditi, nagoveštavati ili podrazumevati da je samo jedna od strana u pravu. Takođe, jedna od bitnih prednosti Vikipedije jeste ta što Vikipedijanci zajedno rade na tome da učine članke nepristrasnim.

Pisanje nepristrasnih članaka je umetnost koja zahteva vežbu. Pozivamo saradnike koji su usavršili ovu umetnost da pomognu u razvijanju priručnika za neutralnost.

Osnove pojma neutralnosti[uredi | uredi izvor]

Na Vikipediji se termini „nepristrasno“ i „neutralna tačka gledišta“" koriste na precizan način, koji se razlikuje od uobičajenog značenja:

Nepristrasan članak na pravičan način opisuje raspravu bez zastupanja bilo koje strane u raspravi. Budući da sve članke pišu i menjaju ljudi, to baš i nije lako postići, pošto su ljudi po prirodi pristrasni.

Prvobitno uobličenje NTG[uredi | uredi izvor]

Opšta enciklopedija predstavlja skup stvorenih ljudskih znanja predstavljenih sa neutralne tačke gledišta. Enciklopedijski tekstovi treba da se, koliko je to moguće, klone zauzimanja bilo kojeg određenog stava izuzev stava neutralne tačke gledišta.

Neutralna tačka gledišta pokušava da predstavi ideje i činjenice na takav način da se i oni za i oni protiv mogu složiti. Naravno, stopostotno slaganje nije moguće; ima ideologija koje ne pristaju ni na kakvo tumačenje osim na snažno izraženu sopstvenu tačku gledišta. Možemo jedino da stremimo pisanju koje odgovara u suštini racionalnim (sic: razumnim) ljudima, koji mogu da se ne slažu oko pojedinosti.

Neki primeri koji mogu da pomognu u ilustraciji onoga što želim da kažem:

1. Enciklopedijski članak ne treba da tvrdi da se korporacije bave kriminalom, čak iako autor smatra da je tako. Umesto toga, članak treba da predstavi činjenicu da neki ljudi veruju u ovo, i koji su njihovi razlozi, a onda treba da predstavi i šta kaže druga strana.

2. Enciklopedijski članak ne treba da tvrdi da je laissez-faire (liberalni) kapitalizam najbolji socijalni sistem. [...] Umesto toga treba da istakne argumente zastupnika tog gledišta, kao i argumente onih koji se sa tim gledištem ne slažu.

Verovatno najlakši način da vaše pisanje učinite što više enciklopedijskim, je da pišete o tome šta ljudi veruju, umesto šta jeste. Ako vam se ovo čini na neki način subjektivističkim, kolektivističkim ili imperijalističkim, tada me pitajte o tome, zato što smatram da ste jednostavno pogrešili. Ono u šta ljudi veruju je pitanje objektivnih činjenica, i to možemo vrlo lako predstaviti sa neutralne tačke gledišta.

--Džimbo Vels, osnivač Vikipedije

Zašto Vikipedija treba da bude nepristrasna?[uredi | uredi izvor]

Vikipedija je opšta enciklopedija, što znači da ona predstavlja ljudsko znanje na nekom stepenu uopštenja. Međutim, ljudska bića se u nekim stvarima ne slažu; u svakoj temi gde postoje različiti pogledi na stvari, svako gledište je različita predstava o tome šta je istina, i onoliko koliko taj pogled protivreči ostalim pogledima, toliko njegove pristalice veruju da su ti ostali pogledi pogrešni i stoga ne predstavljaju znanje. Gde ima neslaganja o tome šta je istina, ima neslaganja i o tome šta čini znanje. Vikipedija funkcioniše zato jer je ona zajednički trud; međutim, dok sarađujemo, kako da rešimo problem beskonačnih „uređivačkih ratova“ gde jedna osoba tvrdi da važi da je p a druga promeni tekst tako da on tada tvrdi da nije p?

Jedno od rešenja je da, u svrhu rada na Vikipediji, prihvatimo da „ljudsko znanje“ uključuje sve različite značajne teorije o svim tim raznim temama. Stoga smo se posvetili cilju predstavljanja ljudskog znanja u takvom smislu. Nešto poput ovoga je sigurno opšteprihvaćeno značenje reči „znanje“; u ovom smislu, ono što je „znano“ se sa protokom vremena neprestano menja, i kada koristimo reč „znati“, koristimo je pod znacima navoda. Na primer, u srednjem veku smo „znali“ da demoni uzrokuju bolesti. Danas „znamo“ da nije tako.

Mogli bismo da sumiramo ljudsko znanje (u ovom smislu) na pristrasan način: izneli bismo niz teorija o temi T, i onda tvrdili da je istina o T takva-i-takva. Međutim, imajte u vidu da je Vikipedija projekat međunarodne saradnje. Među našim autorima i čitaocima ćete naći skoro svako gledište o svakoj temi. Kako bismo izbegli beskrajne uređivačke ratove, možemo se složiti da svako od bitnih stanovišta predstavimo pravično, i da ne tvrdimo da je bilo koji od njih tačan. To je ono šta čini članak „nepristrasnim“ ili „neutralnim“ na način koji predstavljamo ovde. Pisati sa neutralne tačke gledišta, znači predstavljati kontroverzne poglede bez osude; da bi se to uradilo, obično je dovoljno predstaviti sukobljene poglede na način koji je manje-više prihvatljiv svim zastupnicima i da se pogledi pripišu njihovim zastupnicima. Sukobi na Vikipediji su karakterizovani, ne ponovo odigrani.

Suština glavnog razloga za ovu politiku je sledeća: Vikipedija je enciklopedija, skup ljudskog znanja. Međutim, pošto je Vikipedija međunarodni resurs koji je stvorila (i stvara) zajednica, ne možemo očekivati da se naši saradnici slažu u svim slučajevima, čak ni u većini slučajeva, o tome šta čini znanje u strogom smislu. Stoga možemo da prihvatimo slobodniji smisao „ljudskog znanja“ po kojem se ono šta nazivamo „znanjem“ sastoji od širokog spektra sukobljenih teorija. Trebalo bi, i pojedinačni i kao zajednica, da se potrudimo da predstavimo ove sukobljene stavove pravično, bez podržavanja bilo kojeg od njih, uz uslov da pogledi male manjine ne treba da budu predstavljeni kao da ih podržava značajna manjina, a možda i uopšte ne treba da budu predstavljeni.

Postoji još jedan razlog da se obavežemo na ovu politiku. Naime, kada je čitaocima očigledno da od njih ne očekujemo da usvoje neko određeno mišljenje, to im daje slobodu da ga sami stvore, čime se ohrabruje intelektualna nezavisnost. Totalitarne vlade i dogmatične ustanove bilo gde bi mogle da nađu razlog da se protive Vikipediji, ako uspemo da se držimo naše politike nepristrasnosti: predstavljanje mnogih suprotstavljenih teorija o širokom spektru tema sugeriše da mi, stvaraoci Vikipedije, verujemo da su čitaoci sposobni da sami formiraju svoja mišljenja. Tekstovi koji pravično predstavljaju različita gledišta, bez zahteva da se čitalac složi sa bilo kojim, su oslobađajući. Neutralnost ruši dogmatizam i skoro svako ko radi na Vikipediji se može složiti da je to dobra stvar.

Šta je neutralna tačka gledišta?[uredi | uredi izvor]

Ono što mislimo nije očigledno i lako ga je pogrešno protumačiti. Postoje mnoga druga valjana tumačenja „nepristrasnog“ i „neutralnog“. Pojam „nepristrasnog pisanja“ koji prenosi ovo pravilo Vikipedije je „predstavljanje suprotstavljenih gledišta bez zastupanja ikojeg“. Ovome treba dalje pojašnjenje, koje sledi.

Kao prvo i najvažnije, razmislite šta znači kada kažemo da nepristrasno pisanje predstavlja suprotstavljena gledišta bez zastupanja ikojeg. Nepristrasno pisanje ne predstavlja samo najomiljenije gledište; ono ne tvrdi nakon predstavljanja svih gledišta da je najpopularnije tačno; ono ne tvrdi da je neko stanovište na pola puta između nekih drugih tačno. Predstavljanje svih gledišta kazuje, manje-više, da p-isti veruju da je p a q-isti veruju da je q, i sada debata stoji na tome. U idealnom slučaju, predstavljanje svih gledišta takođe daje i dobar deo pozadine o tome ko veruje da je p a ko da je q i zašto, kao i koje je stajalište popularnije (uz pažnju da se popularnost ne poveže sa tačnošću). Detaljan članak takođe može sadržavati i uzajamne ocene p-ista i q-ista, dozvoljavajući svakoj strani da uputi „najbolji udarac“ drugoj, usput se marljivo uzdržavajući da kaže ko je pobedio u razmeni.

Jedna stvar ovde zahteva razjašnjenje. Rekli smo da neutralna tačka gledišta nije, suprotno tobožnjem nagoveštaju fraze, neka stvarna tačka gledišta koja je „neutralna“, ili „na sredini“ između različitih stavova. To je jedno razumevanje šta „neutralna tačka gledišta“ znači. Preovlađujuće tumačenje na Vikipediji je da „neutralna tačka gledišta“ uopšte nije tačka gledišta; po našem razumevanju, kada neko piše neutralno, on(a) je veoma pažljiv(a) da ne izjavi (ili nagovesti ili natukne ili suptilno usmeri nekoga da veruje) da je bilo koja određena tačka gledišta uopšte tačna.

Još jedna stvar isto tako zahteva razjašnjenje. Dobro tumačenje nepristrasnog pisanja je i da je to predstavljanje ili karakterisanje sukoba, a ne uključivanje u njih. O nepristrasnom pisanju možete misliti kao o hladnom, poštenom, analitičkom opisu rasprava. Naravno, možete takođe i da sumnjate da je to uopšte izvodljivo bez nekakvog suptilnog nagoveštaja ili natuknuća da je neko stajalište ispravno. Međutim, iskusni akademici, pisci polemika i retorici su veoma osetljivi na pristrasnost, bilo svoju bilo tuđu, tako da obično mogu d uoče opis rasprave koji je naklonjeniji jednoj strani. Ako izaberu da to urade, uz malo kreativnosti, obično mogu da uklone tu pristrasnost.

Preteran značaj[uredi | uredi izvor]

Sledi važno ograničenje: Članci koji upoređuju gledišta ne moraju da daju toliko detaljan opis manjinskim stavovima koliko prostora odvajaju za popularnije. Ne treba da pokušavamo da sukob predstavimo na način kao da i stav koji podržava manje ljudi zaslužuje istu pažnju kao i stav većine. Davanje takvog preteranog značaja manje zastupljenom pogledu može dovesti do zabune o obliku sukoba. Ako sukob želimo da predstavimo pošteno, sukobljene poglede treba predstaviti proporcionalno njihovoj zastupljenosti među stručnjacima u toj oblasti ili među zainteresovanim strankama. Ipak, ništa od ovoga ne govori da manjinska stajališta ne treba da dobiju koliko je god moguće pažnje na stranama koje su posvećene baš tim stavovima. Nema ograničenja na veličinu Vikipedije. Međutim, čak i na tim stranama, mada se stajališta mogu izložiti prilično detaljno, treba voditi računa da se ne predstavljaju kao istina.

Rečima Džimba Velsa, sa liste slanja (mailing list), septembar 2003:
  • Ako je stajalište većinsko, trebalo bi da bude lako potkrepiti ga referencama na opšte prihvaćene referentne tekstove;
  • Ako stajalište pripada značajnoj manjini, onda bi trebalo da bude lako navesti istaknute zastupnike;
  • Ako stajalište pripada izuzetno maloj (ili strogo ograničenoj) manjini, ono ne spada u Vikipediju (osim možda u nekom pomoćnom članku) bez obzira da li je istinito ili ne; i bez obzira možete li ga dokazati ili ne (pogledajte Vikipedija:Problem ravne zemlje).

Pristrasnost ne mora biti svesna. Na primer, početnici u nekom polju često ne shvataju da je nešto što zvuči zdravorazumski zapravo pristrasno nekom određenom stajalištu (zbog toga nam neretko treba stručnjak u nekoj oblasti ne bi li učinio članak potpuno nepristrasnim). Na primer, pisac može, bez namere, da bude „geografski“ pristrasan, ako opiše sukob onako kako je viđen u jednoj zemlji, bez znanja da se na drugom mestu na taj sukob gleda potpuno drugačije.

Politika zauzimanja neutralne tačke gledišta nije sakrivanje različitih stajališta, nego prikazivanje različitosti istih. U slučaju spora, biće prikazane jake i slabe tačke svakog stanovišta, bez zastupanja bilo kojeg. Neutralna tačka gledišta nije politika „razdvojeni ali jednaki“ (en. separate but equal). Same za sebe, činjenice su neutralne ali prost skup činjenica ne može biti neutralna tačka gledišta. Ako su u članku prikazane samo pogodne (ili samo nepogodne) činjenice određene tačke gledišta, članak i dalje neće biti neutralan.

Jednostavno uobličenje[uredi | uredi izvor]

Ponekad dajemo i alternativni oblik politike nepristrasnosti: prikupite činjenice, uključujući i činjenice o mišljenjima — ali nemojte uključivati i sama mišljenja. Postoji razlika između činjenica i vrednosti ili mišljenja. Pod „činjenicama“ podrazumevamo „podatak oko kojeg ne postoji bitan sukob“. U ovom smislu, rezultati neke ankete su činjenice. Postojanje planete zvane Mars je činjenica. Činjenica je da je Platon bio filozof. Niko ozbiljno ne osporava ove činjenice. Stoga njih možemo slobodno da prikupimo što više možemo.

S druge strane, pod vrednošću ili mišljenjem podrazumevamo „podatak oko kojeg postoji neki sukob“. Uvek će biti graničnih slučajeva gde nismo sigurni da li određeni sukob treba uzeti za ozbiljno; ali postoje mnoga tvrđenja koja vrlo jasno izražavaju vrednosti i mišljenja. Da je pogrešno krasti je vrednost ili mišljenje. Da su Bitlsi najveći bend je vrednost ili mišljenje. Da su Sjedinjene Američke Države pogrešile što su bacile atomsku bombu na Hirošimu i Nagasaki je vrednost ili mišljenje. Da Bog postoji... ovo izgleda kao da je problematično. Nije ako se držimo gore navedene definicije: Da Bog postoji... je podatak oko kojeg postoji neki sukob. Ovo se vidi u tome kako raspravu o Bogu (ili o nepostojanju Boga) doživljava većina ljudi: teško je pričati o Bogu ili ateizmu bez uplitanja stavova, ili makar priče o vrednosti(ma).

Vikipedija je posvećena iznošenju činjenica u smislu kako je opisano gore. Tamo gde bi uneli mišljenje, mi ga pretvaramo u činjenicu pripisujući to mišljenje nekome. Tako, umesto da tvrdimo „Bitlsi su bili najveći bend“ možemo da kažemo „Većina Amerikanaca veruje da su Bitlsi bili najveći bend“ što je činjenica koja se može proveriti rezultatima anketa, ili „Bitlsi su imali mnogo pesama na Bilbordovih vrućih 100 (Billboard Hot 100)“, što je takođe činjenica. U prvom slučaju iskazujemo mišljenje; u drugom i trećem „pretvaramo“ to mišljenje u činjenicu pripisujući ga nekome. Važno je primetiti da se ovaj oblik značajno razlikuje od oblika „neki veruju...“ koji je popularan u političkim raspravama. Referenca zahteva odredivu i podložnu brojanju grupu (populaciju) ili još bolje, ime.

Povrh toga, važno je imati u vidu da postoje neslaganja o tome kako je najbolje navoditi mišljenja; nekada će biti neophodno usloviti opis mišljenja ili prestaviti nekoliko oblika, samo da bi se stiglo do rešenja koje pošteno predstavlja sve glavne poglede na situaciju.

Međutim, nije dovoljno samo izrecitovati Vikipedijinu politiku nepristrasnosti, reći samo da bi trebalo da iznesemo činjenice a ne mišljenja. Kada se iznose činjenice o mišljenju, važno je takođe izneti i činjenice o suprotstavljenim mišljenjima i to uraditi bez nagoveštavanja da je bilo koje mišljenje tačno. Takođe, obično je važno izneti i činjenice o razlozima za neko stanovište, kao i ko ih zastupa. Često je najbolje citirati istaknutog zastupnika stajališta.

Bitan sastojak: dobro istraživanje[uredi | uredi izvor]

Neslaganja oko toga da li je nečemu pristupljeno sa neutralne tačke gledišta (NTG) se obično mogu izbeći praksom dobrog istraživanja. Činjenice (kako su definisane u prethodnom paragrafu) nisu tačka gledišta (TG, ovde u značenju „suprotno od NTG“) same po sebi. Dobar način da se izgradi neutralna tačka gledišta je da nađete uvažen izvor za podatke koje želite da dodate na Vikipediju i da onda navedete taj izvor. Ovo je lak način da se okarakteriše jedna strana sukoba, bez da se isključi postojanje drugih strana. Trik je u tome da nađete što je moguće bolji i uvaženiji izvor. Pokušajte da u biblioteci nađete dobre knjige i novinske članke, i potražite najpouzdaniji mrežni (online) izvor. Malo pripremnog rada vam kasnije može uštedeti dosta vremena pri pokušaju opravdavanja nekog tvrđenja.

Jedina stvar koju pri ovome još valja uzeti u obzir jeste da izvori uporedive uvaženosti mogu protivrečiti jedan drugom. U tom slučaju, srž politike NTG jeste da se dozvoli da suprotstavljeni pristupi istoj temi postoje na istoj strani: radite na uravnoteženju, što znači da treba da raspodelite prostor za opis suprotstavljenih stajališta u skladu sa uvaženošću izvora. Takođe, kad god je to moguće, da date prednost onim izvorima koji su bili najuspešniji u predstavljanju činjenica na uravnotežen način.

Pravičnost i saosećajnost[uredi | uredi izvor]

Ako želite da sukobe okarakterišete pravično, sukobljene poglede treba da prikažete podjednako pozitivnim i saosećajnim tonom. Mnogi članci završe kao komentar pristaša (partisan commentary), iako predstave oba gledišta. Čak i kada je tema predstavljena činjenicama umesto mišljenjima, članak i dalje može da zrači nagoveštenim stavom bilo kroz izbor činjenica koje će predstaviti, ili suptilnije, njihovom organizacijom — na primer, pobijanje suprotnih stavova usput mnogo ih više unižava nego kada se skupe u odeljak Mišljenja protivnika.

Umesto toga, treba da pišemo članke koji govore da su sva stajališta barem verovatna, imajući na umu važna ograničenja o pogledima ekstremnih manjina. Sva bitna sukobljena stajališta treba predstaviti saosećajno. Možemo pisati sa stavom da je to-i-to dobra ideja, osim što su, u očima nekih klevetnika, oni koji podržavaju rečeni pogled prevideli taj-i-taj detalj.

Prikazivanje dela drugih ljudi[uredi | uredi izvor]

Poseban slučaj je izražavanje estetskih mišljenja. Vikipedijini članci o umetnosti, umetnicima i ostalim kreativnim temama (na primer, muzičarima, glumcima, knjigama itd) su težili preterivanju. Tome u enciklopediji nema mesta. Možda ne možemo da se složimo da je taj-i-taj najveći gitarista u istoriji, ali može biti važno da se opiše kako nekog umetnika ili neko delo doživljava opšta javnost ili istaknuti stručnjaci. Pružanje pregleda uobičajenih tumačenja kreativnog dela, poželjno sa citatima ili referencama na istaknute pojedince koji dele takvo tumačenje, se smatra odgovarajućim. Na primer, opšta prihvaćenost da je Šekspir jedan od najvećih dramaturga engleskoj jezika je podatak koji treba naći u enciklopediji. Međutim, u interesu neutralnosti, tu treba naći i podatak da određen broj uglednih akademika smatra da postoji dobra osnova za tvrdnju da je autor većeg dela onoga što se još uvek pripisuje Šekspiru bio njegov savremenik Kristofer Marlou (Christopher Marlowe). Primetite da utvrđivanje kako je neki umetnik ili delo bilo primljeno u javnosti ili od strane kritike zahteva istraživanje — međutim, jednom kada se utvrdi, jasna izjava tog prijema je (za razliku od ličnog mišljenja pisca Vikipedijinog članka) mišljenje koje je stvarno bitno.

Primer[uredi | uredi izvor]

Čitaocu može biti od koristi da razmotri primer pristrasnog članka, i kako su ga Vikipedijanci izmenili da bude makar relativno nepristrasan.

Početkom 2001. godine, zastupnici različitih stavova su, pošto nisu mogli da se slože oko toga koji argumenti treba da stoje na strani i kako treba predstaviti suprotstavljene stavove, upotrebili stranu en:abortion za razmenu vatre. Ono što je bilo potrebno — i što je i bilo dodato — je temeljna rasprava o različitim stajalištima o moralnim i pravnim aspektima abortusa u različitim vremenima. Ova rasprava o stajalištima je pažljivo oblikovana tako da se ne favorizuje nijedno od iznetih stajališta. To je olakšalo organizaciju i razumevanja rasprava koje okružuju temu abortusa, koje su potom predstavljene sa saosećanjem, svaka sa svojim prednostima i manama.

Postoje i mnoge druge priče o uspehu sa člancima koji su svoje postojanje bukvalno započinjali kao vrisak pristaše, ali su ih ljudi koji su se pozabavili predstavljanjem svih stajališta jasno i saosećajno sasvim lepo sredili.

Još jedan primer[uredi | uredi izvor]

User:Karada je dao sledeći savet o sadržaju članka en:Saddam Hussein:

Nećete čak ni morati da napišete da je bio zao. Zato članak o Hitleru ne počinje sa „Hitler je bio zao čovek“ — nema potrebe da to pišemo, njegova dela ga osuđuju iznova i iznova. Zato na Holokaustu samo bez strasti navodimo činjenice, a glasovi mrtvih iznova uzvikuju na način koji čini nazivanje pogrdnim imenima istovremeno i besmislenim i nepotrebnim. Molim vas uradite isto: navedite Sadamove zločine i navedite svoje izvore.

Preinačenje potencijalno pristrasnih izjava[uredi | uredi izvor]

Nekada se potencijalno pristrasna izjava može preinačiti da bude više u NTG. Na primer, „Neki Sportista ja najbolji košarkaš“ se može preinačiti u „Košarkaške veštine Nekog Sportiste su pohvalili mnogi“. još bolje bi bilo „Košarkaške veštine Nekog Sportiste su pohvalili takvi košarkaški znalci kao što su Prvi Poznavalac i Drugi Poznavalac“, dokle god su takve izjave tačne i mogu se proveriti. Slično tome, „Tamo Neki ima baš ružne navike“ se može preinačiti u „Tamo Nekog su često kritikovali zbog njegovih navika, naročito posmatrači kao što su Prvi Posmatrač i Još Neki Posmatrač“.

Zamerke i razjašnjenja[uredi | uredi izvor]

Sledi lista uobičajenih zamerki ili pitanja vezanih za Vikipediju politiku nepristrasnosti, praćenih odgovorima na iste.

Objektivnost ne postoji[uredi | uredi izvor]

To zna svako ko se imalo bavio filozofijom. Kako onda da ozbiljno shvatimo politiku „neutralnosti“? Neutralnost, izostanak pristrasnosti i slične stvari su nemoguće.

Ovo je verovatno najčešći prigovor politici neutralnosti. To takođe predstavlja najčešće nerazumevanje ove politike. Nerazumevanje se sastoji u tome da li politika tvrdi da postoji mogućnost objektivnosti. Ona to jednostavno ne čini. Preciznije, ona čak ne kaže da uopšte postoji objektivnost, „pogled iz ničijeg ugla“ (u frazi Tomasa Najgela) — takva da su članci pisani sa te tačke gledišta objektivno tačni. Ovo nije politika i ovo nije naš cilj! Umesto toga, mi koristimo drugačije hvatanje „neutralnosti“ i „nepristrasnosti“ od onoga na šta su mnogi navikli. Politika se sastoji u tome da mi jednostavno opisujemo rasprave, a ne mešamo se u njih. Reći ovo ne znači reći nešta sporno, sa filozofske tačke gledišta; uistinu, to je nešto što filozofi stalno čine. Prefinjeni relativisti će odmah prepoznati da ova je politika savršeno saglasna sa njihovim relativizmom.

Ako postoji išta što bi moglo biti sporno o ovakvoj politici, to je nagoveštaj da je moguće opisati rasprave pravično, tako da se svi glavni učesnici u njima mogu složiti, da su njihovi pogledi prikazani ispravno i što je moguće potpunije (u kontekstu rasprave). Da li je to moguće je empirijsko a ne filozofsko pitanje; da tako nešto jeste uistinu moguće, je očigledno iz posmatranja tekstova koje svakodnevno pišu najsposobniji akademici, enciklopedisti, pisci udžbenika i novinari.

Ne treba zaključiti da ovo znači da u enciklopediji ne može biti objektivnih istina, u smislu da lako dostupni dokumenti treba da budu citirani ili propisno referencirani kada su izvori iz prve ruke dostupni, čak i ako postoje izvori iz druge ruke koji ih pogrešno citiraju. Neutralnost nas ne prisiljava da uvodimo netačnosti kada se nešto može direktno proveriti. Neutralnost zahteva mogućnost postojanje više istaknutih tumačenja značenja ili verodostojnosti dela, ali često je sadržaj dela moguće objektivno proveriti, naročito u slučaju modernih dokumenata.

Pseudonauka[uredi | uredi izvor]

Kako da pišemo članke o pseudonaučnim temama, kada je većinsko naučno mišljenje da pseudonaučno mišljenje nije verodostojno i da ne zaslužuje čak ni da se ozbiljno pominje?

Ako želimo da predstavimo sveukupnost ljudskog znanja, onda moramo prihvatiti da ćemo opisivati i stavove sa kojima se ne slažemo bez da tvrdimo da su oni netačni. Ipak, nije sve tako loše kao što zvuči. Naš zadatak nije da predstavimo rasprave kao da je, na primer, pseudonauka ravnopravna sa naukom; umesto toga, naš zadatak je da predstavimo većinsko (naučno) viđenje, kao većinsko viđenje, i manjinsko (nekada pseudonaučno) viđenje kao manjinsko viđenje, i da povrh toga objasnimo kako su naučnici prihvatali pseudonaučne teorije. Sve ovo je u cilju opisivanja sukoba na pravičan način.

Pseudonauka se može posmatrati kao društveni fenomen i stoga je značajna. Međutim, pseudonauka ne treba da zamagli opise glavnih stajališta, i bilo kakvo pominjanje bi trebalo da bude proporcionalno ostatku članka.

Postoji manjina Vikipedijanaca koja ima toliko snažne stavove o ovom problemu da smatraju da Vikipedija treba da usvoji „naučnu tačku gledišta“ umesto „neutralne tačke gledišta“. Međutim, nije utvrđeno da zapravo postoji potreba za takvom politikom, budući da se stavovi naučnika o pseudonauci mogu jasno, potpuno i pravično objasniti onima koji veruju u pseudonauku.

Religija[uredi | uredi izvor]

Politika NTG često znači predstavljanje više stajališta. To znači navođenje ne samo stajališta različitih grupa danas, nego i različitih grupa u prošlosti.

Vikipedija je enciklopedija. Jedan od važnih zadataka enciklopedije je da objasni stvari. U slučaju ljudskih verovanja i običaja, objašnjenje obuhvata ne samo ono što motiviše pojedinca koji poštuje ta verovanja i običaje, nego i to kako su ta verovanja i običaji nastali i poprimili taj oblik. Članci Vikipedije o istoriji i religiji crpe građu iz svetih religijskih tekstova. Međutim, Vikipedijini članci o istoriji i religiji takođe crpe građu i iz modernih arheoloških, istorijskih i naučnih izvora.

Mnogi vernici će imati primedbu na kritički istorijski tretman njihove religije, tvrdeći da to na neki način diskriminiše njihova verska ubeđenja. Najviše bi voleli kada bi članci njihovu veru opisivali onako kako je oni vide, što često nema nikakvu istorijsku perspektivu (tj. oduvek je bilo kao što je sada; bilo kakva razlika je kod jeretičkih sekti, koje ne predstavljaju pravu religiju). Njihovo stajalište treba pomenuti, ali takođe i da ne postoji protivrečnost. Politika NTG znači da mi kažemo otprilike ovako: Mnogi sledbenici ove religije veruju A, i veruju da su pripadnici ove grupe oduvek verovali tako; međutim, zbog prihvatanja nekih nalaza (pomenite kojih) modernih istoričara i arheologa (navedite kojih), drugi pripadnici (kažite koji) ove vere danas veruju B.

Važna primedba o upotrebi termina „fundamentalizam“. Za tehničku definiciju termina pogledajte istoimeni članak. Ova se reč često koristi u člancima o religiji, ali trebalo bi je koristiti u samo jednom od njenih tehničkih značenja. Treba da vodite računa da objasnite šta podrazumevate pod tim terminom da bi izbegli: (a) nanošenje nepotrebnih uvreda i (b) obmanjivanje čitaoca (budući da većina ljudi ne zna kako treba upotrebljavati ovu reč). Ovu reč ne treba koristiti u pežorativnom smislu i treba zapamtiti da ona nije sinonim za „suprotno od naučnog“ i da ne treba da se koristi da se odnosi na verski ili politički konzervativizam ako oni ne ispunjavaju i tehnički smisao reči. Budući da je religija sporna tema, budite spremni da vidite izmene na nekima od ovih članaka zbog onoga što se čini kao sitno cepidlačenje.

Moralno uvredljivi stavovi[uredi | uredi izvor]

Šta sa stavovima, kao što su rasizam, seksizam ili negiranje Holokausta, koje većina (zapadnjaka) Vikipedijanaca smatra moralno uvredljivim a koje neki ljudi i zapravo zauzimaju? Valjda ne moramo da budemo neutralni i po pitanju njih?

Naravno da možemo da uključimo duge rasprave koji predstavljaju naše moralno gađenje na takve stvari; čineći tako, mi održavamo zdravu i doslednu podršku neutralnoj tački gledišta pripisujući te članke istaknutim predstavnicima ili nekoj grupi ljudi. Drugi će moći da odluče za sebe i, budući razumni, sasvim sigurno prihvatiti naše gledište. One koji neguju rasizam, seksizam i sl. pristrasan članak sigurno neće naterati da promene mišljenje, nego će ih samo naterati da zauzmu odbrambeni položaj; s druge strane, ako uložimo podjednak trud da politiku nepristrasnosti primenjujemo dosledno, možemo onima sa moralno ogavnim verovanjima dati novi uvid koji će promeniti njihova gledišta.

Davanje „podjednake valjanosti“[uredi | uredi izvor]

Sačekaj samo. Ja nalazim da je optimizam u vezi sukoba nauka protiv pseudonauke neutemeljen. Istorija je pokazala da pseudonauka može da pobedi činjenice, pošto oni koji se oslanjaju na pseudonauku koriste laži, klevete, nagoveštaje i brojnu nadmoć sledbenika da nametnu svoja gledišta kome god mogu. Ako ovaj projekat daje podjednaku valjanost onima koji bukvalno tvrde da je Zemlja ravna, ili onima koji tvrde da se Holokaust nikada nije desio, rezultat će biti da će (nepažnjom) ozakoniti i pomoći promociju onoga što se može nazvati jedino zlim.

Molim vas, budite načisto sa jednim: Vikipedijina politika neutralnosti sasvim sigurno ne tvrdi niti nagoveštava da moramo da „damo podjednaku valjanost“ stavovima manjina. Tačni je da ona tvrdi da ne smemo da zauzmemo stav u vezi njih kao enciklopedijski pisci; međutim, to nas ne sprečava da gledišta većine opisujemo kao takva; niti od poštenog objašnjenja jakih argumenata protiv pseudonaučne teorije; niti od opisivanja jakog moralnog zgražavanja koje mnogi ljudi osećaju protiv nekih stavova; i tako dalje.

Pogledajte ovu šaljivu ilustraciju na temu „davanja podjednake valjanosti“.

Angloameričko viđenje događaja[uredi | uredi izvor]

Čini se da Vikipedija na engleskom jeziku pati od angloameričkog viđenja događaja. Nije li ovo u suprotnosti sa neutralnom tačkom gledišta?

Jeste, naročito kada imamo posla sa člancima koji zahtevaju međunarodnu perspektivu. Prisustvo članaka koji su pisani isključivo sa tačke gledišta Sjedinjenim Američkih Država ili Velike Britanije je samo odraz činjenice da mnogo američkih i britanskih državljana radi na ovom projektu, što je opet odraz njihove prisutnosti na Internetu. Ovo je tekući problem koji bi trebalo rešiti aktivnim učešćem ljudi i iz drugih zemalja. Oni bi, umesto da unesu svoju kulturnu pristrasnost, trebalo da teže da poboljšaju članke uklanjanjem svake kulturne pristrasnosti na koju naiđu. Ovaj problem nije ograničen na englesku Vikipediju. Francuska Vikipedija možda odslikava francusku pristrasnost, japanska Vikipedija japansku i tako dalje.

Manjak neutralnosti kao izgovor za brisanje[uredi | uredi izvor]

Pravilo neutralnosti se ponekad koristi kao izgovor za brisanja tekstova koji su primljeni kao pristrasni. Zar ovo ne predstavlja problem?

U mnogim slučajevima da. Mnogi od nas veruju činjenica da je neki tekst pristrasan nije sama po sebi dovoljna da se tekst odmah briše. Ako sadrži valjane podatke, tekst prosto treba prepraviti.

Ponekad je teško odrediti da li je neka tvrdnja istinita ili korisna, posebno kada nema puno onih koji poznaju temu. U takvom slučaju, postavljanje primedbi na strani za razgovor je dobra ideja; ako neko ima razloga da veruje da autor pristrasnog teksta neće biti zainteresovan da ga izmeni, ponekad se stvar može rešavati premeštanjem samog teksta na stranu za razgovor (umesto da se tekst obriše u potpunosti). Ovo treba koristiti manje-više kao poslednje rešenje, nipošto kao sredstvo za kažnjavanje onih koji su napisali neki pristrastan tekst.

Kako sa pristrasnim korisnicima[uredi | uredi izvor]

Slažem se sa politikom nepristrasnosti, ali ima onih koji se čine potpuno i nepopravljivo pristrasni. Moram da idem naokolo i sređujem za njima. Šta da radim?

Osim ako je pitanju stvarno veliki prestup, verovatno je najbolje javno skrenuti pažnju na problem, upućujući počinioca na ovu stranu (ali ljubazno — lepa reč i gvozdena vrata otvara) i pozvati druge da pripomognu. Za više ideja, pogledajte Rešavanje sukoba. Sigurno postoji tačka nakon koje jaka želja da budemo potpuno otvoren projekat biva poražena željom velike većine urednika da budu u stanju da rade posao bez da stalno moraju da popravljaju upade ljudi koji ne poštuju našu politiku.

Izbegavanje neprekidnih rasprava[uredi | uredi izvor]

Kako da izbegnemo stalne i beskrajne sukobe po pitanjima neutralnosti?

Najbolji način da se izbegne sukob oko pristrasnosti jeste da zapamtite da je većina nas koji radimo ovde, razumno inteligenta i razgovetna (artikulisana), inače ne bi ni radili ovo niti bi nam bilo previše stalo. Moramo da postavimo sebi za cilj da razumemo stanovišta drugih ljudi i da naporno radimo na tome da osiguramo da su ta stajališta pošteno prikazana. Kada dođe do sukoba oko toga šta članak treba da govori, ili šta je istinito, ne moramo da zauzmemo protivan stav; moramo dati sve od sebe da se odmaknemo i upitamo „Kako se ovaj sukob može pošteno okarakterisati?“ Ovo pitanje mora da se postavi ponovo za svaku iznesenu spornu stavku. Naš posao nije da Vikipediju uređujemo tako da ona odražava naše sopstvene poglede i da potom branimo te promene od svih drugih; naš posao je da radimo zajedno, uglavnom dodajući nove sadržaje, ali takođe, ako je to neophodno, postizanjem saglasnosti o tome kako treba opisati sporno pitanje, tako da to bude pošteno prema svim stranama.

Neophodne pretpostavke[uredi | uredi izvor]

Šta da radimo u onim slučajevima kada, da bi napisali bilo koji od članaka iz serije o nekoj opštoj temi, moramo da napravimo sporne pretpostavke? Kao što je to slučaj kada pišemo o evoluciji, na primer. Valjda ne moramo da svakoj od tih strana da razrađujemo raspravu o evoluciji protiv kreacionizma?

Naravno da ne. Bukvalno ne postoji tema koja bi se mogla razvijati bez pravljena neki pretpostavki koje će neko smatrati spornim. Ovo važi ne samo u evolucionarnoj biologiji, nego i u filozofiji, istoriji, fizici itd.

Nije lako odrediti opšte principe kojima bi se rukovodili u pojedinačnim slučajevima, ali sledi nešto što može da pomogne: verovatno ne postoji dobar razlog da se o nekoj pretpostavci raspravlja na datoj strani, ako je najbolje mesto za temeljnu raspravu o toj pretpostavci na nekoj drugoj strani. Međutim, neki kratki, nenametljivi pokazivači mogu biti prikladni. Na primer, u članku o evolutivnom razvoju konja, možemo staviti jednu kratku rečenicu o tome da neki kreacionisti ne veruju da su konji (ili bilo koja druga životinja) prošli bilo kakav evolutivni razvoj, i uputiti čitaoca na odgovarajući članak. Ako postoji značajna rasprava oko neke određene stavke, možda je treba staviti na posebnu stranu.

Pisanje za „neprijateljsku“ TG[uredi | uredi izvor]

Nije me ubedilo ono što je rečeno o „pisanju za neprijatelja“. Ne želim da pišem za neprijatelja. Većina njih se oslanja na to da kao činjenice ističe stvari koje su dokazivo netačne. Da li želite da kažete da treba da lažem da bih članak pisao neutralno, da bih predstavio i pogled sa kojim se ne slažem?

Ovo je pogrešno tumačenje šta znači politika neutralnosti. Vi ne tvrdite ništa, osim što kažete „Taj-i-taj tvrdi da je ____________, i stoga je ___________“. To možete da napišete iskreno, bez ikakve moralne griže savesti, zato što tu tvrdnju pripisujete nekom drugom. Valja zapaziti da su naučnici uvežbani da rade tako: čak i kada pokušavaju nešto da dokažu, uključuju i kontraargumente, da bi mogli da objasne zašto kontraargumenti ne stoje.

Ovo može biti izuzetno osetljiva tema, i veliki broj ljudi iskreno ne uspeva da vidi pristrasnost koja već postoji u popularnom terminu, prosto zato što je u širokoj upotrebi. Međutim, ne bi trebalo da potraje dugo dok se ne shvati da je engleska Vikipedija veoma međunarodan projekat i da njeni urednici odražavaju različite tačke gledišta. Važno je primetiti da je ovaj nivo objektivnosti ljudima relativno nov većini ljudi i da rasprave o pravilnim izrazima možda jednostavno zavise od ravnoteže u tačkama gledišta.

Druge primedbe[uredi | uredi izvor]

Imam neku drugu primedbu. Gde da se obratim?

Pre nego što pitanje, pogledajte poveznice navedene dole. Mnoga pitanja koja okružuju politiku neutralnosti su već ranije veoma detaljno obrađena. Ako imate nešto novo da dodate raspravi, probajte na Razgovor o Vikipediji:Neutralno gledište.

Drugi izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]