Vilijam Gledston

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vilijam Gledston
Vilijam Gledston
Lični podaci
Ime pri rođenjuVilijam Juart Gledston
Datum rođenja(1809-12-29)29. decembar 1809.
Mesto rođenjaLiverpul, Lankašir, Ujedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti19. maj 1898.(1898-05-19) (88 god.)
Mesto smrtiZamak Harden, Flintšir, Ujedinjeno Kraljevstvo
UniverzitetUniverzitet u Oksfordu
Porodica
SupružnikKatarina Gledston
Deca8
Politička karijera
Politička
stranka
Konzervativna, Piliti, liberalna
Premijer Ujedinjenog Kraljevstva
Lider opozicije
Kancelar blagajne
Predsednik odbora za trgovinu

Potpis

Vilijam Juart Gledston (engl. William Ewart Gladstone; Liverpul, 29. decembar 1809Zamak Harden, 19. maj 1898) bio je britanski političar iz viktorijanskog doba koji je četiri puta biran za premijera.[1] Gledston je ušao u Parlament kao torijevac 1832. godine. [2]Bio je veliki pobornik slobodne trgovine i morao je da podnese ostavku, zajedno sa premijerom ser Robertom Pilom, nakon ukidanja zakona o kukuruzu 1846. godine. Na Gledstonove nazore je umnogome uticalo njegovo divljenje Pilovom ekonomskom liberalizmu. Vršio je dužnost ministra finansija od 1852. do 1855. i ponovo od 1859. do 1866. godine. Predložio je niz budžeta koji su snizili carine i smanjili troškove vlade. Gledston je 1867. izabran za vođu Liberalne partije, a 1868. za premijera. Tokom prvog premijerskog mandata, Gledston je sproveo značajne reforme, među kojima su odvajanje Irske protestantske crkve od države 1869, tajno glasanje na izborima i reforme pravnog statuta sindikata, zakonodavstva i obrazovanja. Gledston je tvrdio da je zaslužan za ukidanje nepravednih zakona i omogućavanje ličnog napretka svakog pojedinca. Takođe je organizovao rešavanje sporova za SAD putem međunarodne arbitraže.

Godine 1874. na izborima ga je pobedio Bendžamin Dizraeli, ali je Gledston ponovo postao premijer nakon midlodijanske kampanje. Godine 1884. osigurao je usvajanje treće reforme Parlamenta. Međutim, izgubio je popularnost posle neuspelog spasavanja Čarlsa Gordona i pada Kartuma, te je u junu 1885. podneo ostavku.

Kada je sledeće godine ponovo izabran za premijera, Gledson je predlog zakona o samoupravi Irske. Ova politika je podelila Liberalnu politiku i njegova vlada je pala.[3] Međutim, ponovo je postao premijer 1892. i iznova pokušao sa novim predlogom zakona o samoupravi 1893, koji je odbijen u Gornjem domu. Godine 1894. Gledston je poslednji put podneo ostavku. Njegov liberalizam je uključivao mere za reformu zakona, ograničenje javne potrošnje i pomoć razvoju trgovine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Vilijam Gledston je rođen 29. decembra 1809. godine u Liverpulu, kao četvrti sin Džona Gledstona.[4] Potiče iz stare ugledne škotske porodice. Obrazovanje je počeo u maloj školi koju je osnovao njegov otac, a nastavio na koledžu Itonu 1821. U oktobru 1828. je otišao na Oksford, Christ Church.[4]

Tamo je pohađao klasične studije i studije matematike. Diplomirao je 1831. godine sa najboljim uspehom u decembru. Tokom studija je bio zapažen kao dobar govornik, a postao je i predsednik Društva za debate (Oxford Union debating society). Tada je sa svojim prijateljima postavio temelje političke karijere. Nakon studija je sa svojim bratom posetio prestonice Belgije, Francuske i Italije. Po povratku u Englesku 1832, ulazi u Parlament i počinje da se aktivno bavi politikom.

Dela[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „William Ewart Gladstone | prime minister of United Kingdom”. Encyclopedia Britannica (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-02-02. 
  2. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 114. ISBN 86-331-2112-3. 
  3. ^ „Rođen je engleski državnik Vilijam Gledston - 1809“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. april 2014), M. S, dnevno.rs, 29. decembar 2013. Pristupljeno 31. marta 2014.
  4. ^ a b „Biografija Vilijama Juarta Gledstona“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. mart 2012), Rodžer Pinkam, liberalhistory.org.uk, 18. februar 2008. Pristupljeno 31. marta 2014.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Michael Barker, Gladstone and Radicalism. The Reconstruction of Liberal Policy in Britain. 1885–1894 . . The Harvester Press. 1975. .
  • David Bebbington and Roger Swift (eds.), Gladstone Centenary Essays . . Liverpool University Press. 2000. .
  • E.F. Biagini, Liberty, Retrenchment and Reform. Popular Liberalism in the Age of Gladstone, 1860–1880 . . Cambridge University Press. 1992. .
  • Eugenio Biagini and Alastair Reid (eds.), Currents of Radicalism. Popular Radicalism, Organised Labour and Party Politics in Britain, 1850–1914 . . Cambridge University Press. 1991. .
  • Bright, J. Franck. A History Of England. Period 4: Growth Of Democracy: Victoria 1837–1880 (1902)online 608pp; highly detailed older political narrative
  • Sydney Buxton, Finance and Politics. An Historical Study. 1783–1885. Volume I (John Murray, 1888)
  • F.W. Hirst, Gladstone as Financier and Economist (1931).
  • F.W. Hirst, In the Golden Days (Frederick Muller, 1947).
  • Philip Magnus, Gladstone: A Biography (1954).
  • H.C.G. Matthew, Gladstone. 1809–1874 . . Oxford University Press. 1988. ; Gladstone. 1875–1898 . . Oxford University Press. 1995. .
  • Morley, John (1903). The Life of William Ewart Gladstone. London & New York: Macmillan and CO. Limited and The Macmillan Company.  volume I. ; volume II. , volume III.  via Internet Archive.
  • Reid, Sir Wemyss, ur. (1899). The Life of William Ewart Gladstone. London, Paris, New York, Melbourne: Cassell and Company. Limited. Pristupljeno 13. 10. 2017. .
  • Joseph A. Schumpeter, History of Economic Analysis (George Allen & Unwin Ltd, 1954).
  • Richard Shannon. Gladstone: Peel's Inheritor, 1809–1865. 1985. ISBN 978-0-8078-1591-5. ; . Shannon, Richard (1999). Gladstone: Heroic Minister, 1865–1898. UNC Press Books. ISBN 978-0-8078-2486-3. .

Primarni izvori

  • W.E. Gladstone, Midlothian Speeches. 1879 . . Leicester University Press. 1971. .
  • Viscount Gladstone, After Thirty Years (1928).
  • Lord Kilbracken, Reminiscences of Lord Kilbracken (Macmillan, 1931).
  • Herbert Paul (ed.), Letters of Lord Acton to Mary Gladstone (George Allen, 1904).
  • Russell, G.W.E. (1911). One Look Back. London: Wells Gardner, Darton and Co., LTD. Pristupljeno 13. 10. 2017 — preko Internet Archive. .
  • Tollemache, Lionel A. (1898). Talks with Mr. Gladstone (1 izd.). London: Edward Arnold. Pristupljeno 13. 10. 2017 — preko Internet Archive. .
  • Matthew, H.C.G. and M.R.D. Foot, eds. Gladstone Diaries. With Cabinet Minutes & Prime-Ministerial Correspondence (13 vol; vol 14 is the index; 1968–1994); includes diaries, important selections from cabinet minutes and key political correspondence. online at Questia are vol 1, 4, 6, 7, and 11–14. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (7. novembar 2017); vol 14, pp. 1–284 includes brief identification of the 20,000+ people mentioned by Gladstone.

Biografije[uredi | uredi izvor]

Specijalne studije[uredi | uredi izvor]

  • Aldous, Richard. The Lion and the Unicorn: Gladstone vs Disraeli (2007).
  • Beales, Derek. From Castlereagh to Gladstone, 1815–1885 (1969), survey of political history https://archive.orgdetails/fromcastlereaght00beal.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)[mrtva veza]
  • Bebbington, D.W. The Mind of Gladstone: Religion, Homer and Politics (2004).
  • Boyce, D. George and Alan O'Day, eds. Gladstone and Ireland: Politics, Religion, and Nationality in the Victorian Age (Palgrave Macmillan; 2011), 307 pp.
  • Bright, J. Franck. A History Of England. Period 4: Growth Of Democracy: Victoria 1837–1880 (1893)online 608 pp; highly detailed political narrative
  • Bright, J. Franck. A History of England: Period V. Imperial Reaction: Victoria 1880–1901 (vol 5, 1904); detailed political narrative; 295pp; online; also another copy
  • Butler, P. Gladstone, church, state, and Tractarianism: a study of his religious ideas and attitudes, 1809–1859 (1982).
  • Gopal, S. "Gladstone and the Italian Question." History 41#141 (1956): 113–21. in JSTOR
  • Guedalla, Philip. Queen and Mr. Gladstone (2 vols, 1933) online edition
  • Isba, Anne (2006). Gladstone and Women. London: Hambledon Continuum. ISBN 978-1-85285-471-3. .
  • Hammond, J.L. Gladstone and the Irish nation (1938) online edition. 1938. 
  • Jenkins, T.A. Gladstone, whiggery and the liberal party, 1874–1886 (1988).
  • Langer, William L. The Diplomacy of Imperialism: 1890–1902 (2nd ed. 1950), a standard diplomatic history of Europe
  • Loughlin, J. . Gladstone, home rule and the Ulster question, 1882–1893. 1986. [mrtva veza]
  • Parry, J. P. Democracy and religion: Gladstone and the liberal party, 1867–1875 (1986).
  • Quinault, Roland, et al. eds William Gladstone: New Studies and Perspectives (2012).
  • Quinault, Roland. "Chamberlain and Gladstone: An Overview of Their Relationship." in Joseph Chamberlain: International Statesman, National Leader, Local Icon ed. by I. Cawood, C. Upton, (Palgrave Macmillan UK, 2016). 97–115.
  • Schreuder, D. M. Gladstone and Kruger: Liberal government and colonial ‘home rule’, 1880–85 (1969).
  • Schreuder, D. M. "Gladstone and Italian unification, 1848–70: the making of a Liberal?", The English historical review, (1970) vol. 85 (n. 336), pp. 475–501 . in JSTOR
  • Seton-Watson, R.W. Disraeli, Gladstone and the eastern question: a study in diplomacy and party politics (1935).
  • Shannon, Richard. The crisis of imperialism, 1865–1915 (1976), pp. 76–100, 142–98.
  • Vincent, J. Gladstone and Ireland (1978).
  • Vincent, J. The Formation of the Liberal Party, 1857–1868 (1966).

Istoriografija[uredi | uredi izvor]

  • St. John, Ian. The Historiography of Gladstone and Disraeli . . Anthem Press. 2016.  402 pp excerpt

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Spoljašnji video-zapis
Presentation by Roy Jenkins on Gladstone: A Biography at the Library of Congress, February 10, 1997, C-SPAN
Interview with Roy Jenkins on Gladstone: A Biography, March 20, 1997, C-SPAN