Viorika Viskopoljanu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Viorika Viskopoljanu
Viorica Viscopoleanu
Viorika Viskopoljanu 1968. godine
Lični podaci
Puno imeViorika Viskopoljanu
Datum rođenja(1939-08-08)8. avgust 1939.(84 god.)
Mesto rođenjaStorožinec Rumunija, danas Storožinečki rejon, Ukrajina
Državljanstvo Rumunija
Visina164
Sportske informacije
SportSkok udalj
KlubAK Steaua Bukurešt
Dostignuća i titule
Lični rekordi6,82 tada SR i OR 14. oktobar 2004. Meksiko (grad)
Osvojene medalje
Atletika
Skok udalj
Letnje olimpijske igre
Zlatna medalja — prvo mesto 1968. Meksiko (grad) 6,82 SR
Evropsko prvenstvo na otvorenom
Srebrna medalja — drugo mesto 1969. Atina 6,45
Evropske igre u dvorani
Bronzana medalja — treće mesto 1967. Sofija 6,40
Bronzana medalja — treće mesto 1968. Madrid 6,23
Evropsko prvenstvo u dvorani
Zlatna medalja — prvo mesto 1970. Beč 6,56 SR
Srebrna medalja — drugo mesto 1971. Sofija 6,53
Univerzijada
Srebrna medalja — drugo mesto 1965. Budimpešta 6,18

Viorika Viskopoljanu rođena Belmega (rum. Viorica Viscopoleanu, Storožinec Rumunija danas Storožinečki rejon, Ukrajina 8. avgust 1939) je bivša rumunska takmičarka u skoku udalj, svetska rekorderka i olimpijska pobednica.

Letnje olimpijske igre[uredi | uredi izvor]

U sva tri učestvovanja na Letnjim olimpijskim igrama dospevala je u finale. Na 1964. u Tokiju plasirala se na peto mesto skokom od 6,35 metara. U Meksiku 1968. u svom prvom skoku u finalu skočila je 6,82 metra, poboljšavši dotadašnji svetski rekord Britanke Meri Rand. Osvojila je zlatnu medalju ispred Šile Šervud, koja je skočila 6,68. Na Olimpijskim igrama 1972. u Minhenu skočila je 6.48 m i plasirala se na sedmo mesto.

Evropska prvenstva u atletici[uredi | uredi izvor]

otvoreno

Na Evropskomi prvenstvima na otvorenom Viskopoljanu je tri puta dospevala u finale. U Budimpešti 1966., osvojila je peto mesto skokom od 6,33 metra. Na Evropskom prvenstvu u Atini 1969. osvojila je srebrnu medalju skokom od 6,45, što je bilo za četiri centimetra kraće od skoka pobednice Miroslave Sarne iz Poljske. U Helsinkiju 1971. bila je šesta sa 6,39 m.

dvorana

Na Evropskim prvenstvima u dvorani osvojila je dve bronzane medalje: 1967. u Pragu i 1968. u Madridu. Godine 1970, na prvom Evropskom prvenstvo u dvorani održanom u Beču osvojila je zlatnu medalju skokom od 6,56 metara, druga je bila Hajde Rozendal sa 6,55 m, a treća Miroslava Sarna sa 6,54 m. Godine 1971. u Sofiji Viskopoljanu je osvojila poslednju bronzanu medalju. Poslednji put je nastupila na međunarodnim takmičenjima na Evropskom prvenstvu u dvorani 1974. u Geteborgu 1974. kada je osvojila peto mesto.

Univerzijada[uredi | uredi izvor]

Na Letnjoj univerzijadi 1965. u Budimpešti osvojila je srebrnu medalju skokom od 6,18 m.[1]

Lične karakteristike[uredi | uredi izvor]

U toku karijere bila je visoka 1,67 m i teška 55 kg. Karijeru je završola u 36. godini i postala je atletski trener. Udata je i ima dvoje dece.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Svetska rekorderka
14. oktobar 19683. septembar 1970.