Viskoznost

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Simulacija tečnosti sa različitim viskoznostima. Tečnost sa desne strane ima veću viskoznost od tečnosti sa leve strane

Viskoznost tečnosti je mera njenog otpora prema deformaciji.[1] To se može predstaviti osobinom „debljine“: na primer, sirup ima veću viskoznost od vode. [2]

Praćenje proticanja tečnosti kroz cevi pokazuje da se svi delovi tečnosti ne kreću istom brzinom.[3] Najveću brzinu imaju delovi tečnosti duž ose cevi, a najmanju delovi uz zidove cevi. Raspored brzina na preseku cevi, normalnom na pravac proticanja tečnosti. Tečnost se kroz cev ne kreće kao celina, već u slojevima koji klize jedan po drugome različitim brzinama. Pri proticanju tečnosti kao da dolazi do njenog „raslojavanja“. Slično se dešava i pri kretanju, na primer ravne daske, tankera ili sprava po mirnom jezeru. Kada se telo pokrene, počinje i voda da se kreće, ali ne kao celina, već po delovima (slojevima) koji imaju različite brzine. Povećanjem rastojanja od plovnog objekta brzina slojeva tečnosti se smanjuje. U tečnostima se javljaju i sile koje se suprotstavljaju kretanju tela kroz tečnosti. Nabrojane činjenice i pojave objašnjavaju se kao posledica postojanja sile unutrašnjeg trenja u tečnostima, viskoznost. Sila viskoznosti usporava proticanje tečnosti i kretanje tela kroz tečnost.[4][5]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Reč „viskoznost” je izvedena iz latinskog "viscum", što znači imela, u smislu viskoznog lepka napravljenog od bobica imele.

Njutnov zakon za viskoznost[uredi | uredi izvor]

Viskoznost - unutrašnji otpor tečnosti se može definisati preko sile viskoznosti ukoliko je proticanje te tečnosti laminarno. To znači da slojevi tečnosti „klize“ jedan po drugome, ali tako da tečnost iz jednog sloja ne prelazi u drugi. Sila viskoznog kretanja zavisi, pre svega, od vrste tečnosti. Na primer, dok voda kod koje je ta sila relativno slaba, vrlo brzo istekne iz neke posude, ista količina ulja isticaće iz iste posude veoma sporo.

Stoksov zakon viskoznosti[uredi | uredi izvor]

Sila viskoznosti tečnosti utiče na kretanje tela koja se u njoj nalaze (podmornica, ronilac). Naime, tečnost pruža otpor takvom kretanju, a taj otpor potiče od viskoznosti. Tanak sloj tečnosti „prilepljen“ za tela kreće se zajedno sa telom i istom brzinom kao telo. Usled toga se pokreću i ostali slojevi tečnosti.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 62. ISBN 86-331-2112-3. 
  2. ^ „Viscosity noun - Definition”. Oxford Learner's Dictionaries. Pristupljeno 18. 08. 2021. 
  3. ^ Symon 1971.
  4. ^ Balescu 1975, str. 428–429.
  5. ^ Landau & Lifshitz 1987.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bird, R. Bryon; Armstrong, Robert C.; Hassager, Ole (1987), Dynamics of Polymeric Liquids, Volume 1: Fluid Mechanics (2nd izd.), John Wiley & Sons 
  • Cercignani, Carlo (1975). Theory and Application of the Boltzmann Equation. Elsevier. ISBN 978-0-444-19450-3. 
  • Citerne, Guillaume P.; Carreau, Pierre J.; Moan, Michel (2001). „Rheological properties of peanut butter”. Rheologica Acta. 40 (1): 86—96. doi:10.1007/s003970000120. 
  • Yanniotis, S.; Skaltsi, S.; Karaburnioti, S. (februar 2006). „Effect of moisture content on the viscosity of honey at different temperatures”. Journal of Food Engineering. 72 (4): 372—377. doi:10.1016/j.jfoodeng.2004.12.017. 
  • Zhmud, Boris (2014). „Viscosity Blending Equations” (PDF). Lube-Tech:93. Lube. br. 121. str. 22—27. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]