Viskonsin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Viskonsin
Položaj Viskonsina
Država SAD
Glavni gradMedison
Najveći gradMilvoki
Proglašenje za
 državu
 — datum: 29. maj 1848.
 — poredak: 30.
GuvernerToni Evers
Površina169.639 km2
Stanovništvo2010.
 — broj st.5.686.986
 — gustina st.33,52 st./km2
 — ISO 3166-2US-WI
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Viskonsin (engl. Wisconsin), jedna je od pedeset američkih država. Nalazi se na severu centralnog dela SAD.[1] Izlazi na obale dva od ukupno pet jezera iz grupe Velikih jezera, i to na jezero Mičigen (Lake Michigan) i Gornje jezero (Lake Superior), a graniči sa četiri američke države: Ajovom, Ilinoisom, Minesotom i Mičigenom. Viskonsin se prostire na površini od 169.639 km², a po popisu iz 2008. ima 5.627.967 stanovnika. Glavni grad je Medison[1], a najveći grad Milvoki. Sastoji se od 72 okruga: Adams, Ajova, Ajron, Autagami, Baron, Bafalo, Bejfild, Bernet, Braun, Vajlas, Vašington, Vernon, Vinebejgo, Vokeša, Volvort, Vopaka, Vošara, Vošbern, Vud, Grant, Grin, Grin Lejk, Daglas, Dan, Dejn, Dor, Dodž, Ešland, Kaljumet, Kenoša, Kivoni, Klark, Kolambija, Kroford, La Kros, Langlejd, Lafejet, Linkoln, Manitovok, Maraton, Marinet, Market, Menomini, Milvoki, Monro, Ozaki, O Kler, Okonto, Onajda, Pepin, Pirs, Polk, Portidž, Prajs, Rasin, Rask, Ričland, Rok, Sent Kroj, Sojer, Sok, Tejlor, Trempelo, Florens, Fon du Lak, Forest, Čipeva, Džekson, Džeferson, Džuno, Šebojgan, Šono.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
1900.1910.1920.1930.1940.1950.1960.1970.1980.1990.2000.2010.
2.069.0422.333.8602.632.0672.939.0063.137.5873.434.5753.951.7774.417.7314.705.7674.891.7695.363.6755.686.986

Prema popisu iz 2002. godine u Viskonsinu je živelo 5.363.675 stanovnika, od čega 6,4% mlađih od 5 godina, 25,5% je imalo od 5 do 18 godina, 55% stanovništva je imalo između 18 i 65 godina, a 13,1% je imalo preko 65 godina starosti. Žena je bilo 50,6%, a muškaraca 49,4%.

Još od otkrića Viskonsin je imao etnički heterogeno stanovništvo. Prvi beli doseljenici bili su francuski lovci na krzno, praćeni rudarima sa engleskog poluostrva Kornvol, koji su naselili jugozapadni deo zemlje. U sledećem talasu doseljavaju se „Jenkiji“, američko stanovništvo sa severoistoka SAD. U ranim godinama formiranja Viskonsina kao države, ovi doseljenici dominirali su u državnoj teškoj industriji, finansijama, politici i obrazovanju. Između 1850. i 1900. godine u Viskonsin pristiže veliki broj doseljenika iz Evrope, posebno Nemaca i Skandinavaca, od kojih su najbrojniji bili Norvežani, kao i manje grupe Belgijanaca, Holanđana, Švajcaraca, Finaca, Iraca, Poljaka i ostalih. U XX veku, naročito u godinama posle Drugog svetskog rata značajna je migracija Meksikanaca i crnaca (Afro-Amerikanaca) sa juga, koji su se uglavnom doselili u Milvoki. Po završetku vijetnamskog rata, u Viskonsin se doseljavaju i pripadnici naroda Hmong, srodni Kinezima.

Po svom etničkom poreklu, danas je u Viskonsinu najviše Nemaca, koji predstavljaju 42,6% stanovništva. Broj stanovnika nemačkog porekla je i mnogo veći, ali se ovaj procenat ljudi zvanično izjasnio o tome. Na drugom mestu su Irci - 10,9%, slede Poljaci - 9,3%, Norvežani - 8,5%, Englezi - 6,5%. Što se tiče rasnog opredeljenja najviše je belaca - 91,52%, slede crnci - 6,15%, Azijci - 1,92%, Indijanci - 1,30% i narodi Okeanije - 0,08%. Latinoamerikanci svih rasa predstavljaju 3,35% stanovništva.

Po veroispovesti najviše je hrišćana - 85%, ostalih je 1%, a 14% stanovništva nije religiozno. Od hrišćanskih denominacija najbrojniji su protestanti - 55% i rimokatolici - 29%, ostalih je 1%.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 62. ISBN 86-331-2112-3. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]