Vladimir Krivošejev

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vladimir Krivošejev
Lični podaci
Datum rođenja(1963-12-28)28. decembar 1963.(60 god.)
Mesto rođenjaValjevo, SFRJ

Vladimir Krivošejev (Valjevo, 28. decembar 1963) srpski je istoričar, viši naučni saradnik, kulturolog i muzeolog, muzejski savetnik u Narodnom muzeju Valjevu i vanredni profesor na Visokoj školi za komunikacije, Beograd.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Diplomirao je 1989. godine na grupi za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beograd, gde je započeo postdiplomske studije. Magistrirao na Fakultetu za medije i kulturu u oblasti marketinga kulture, doktorirao na Fakultetu dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, na katedri za menadžment u kulturi, na temu menadžmenta muzeja sa aspekta kulturnog turizma.

Direktor Narodnog muzeja u Valjevu od 2000. do 2018. godine. U tom periodu Muzej se razvio od devastirane ustanove, do institucije za primer koja je u dva navrata, 2005. i 2007. dobila nagradu Mihailo Valtrović koju Muzejsko društvo Srbije dodeljuje najboljem nacionalnom muzeju, a 2012. od Turističke organizacije Srbije dobija i nagradu Turistički cvet.

Pored muzeografskih aktivnosti bavi se i istoriografijom i menadžmentom kulture. Autor je više stalnih postavki i tematskih izložbi, kao i više od sto bibliografskih jedinica (monografije, priručnici, katalozi, vodiči, članci, rasprave, prikazi itd). Dobitnik nagrede ICOM-a Srbije za najboljeg kustosa u 2012. godini, i nagrade fondacije Dragojlo Dudić za neobjavljeno istoriografsko delo (2019).

Izvod iz bibliografije[uredi | uredi izvor]

  • „Muselimov konak“ - vodič i katalog postavke Valjevska nahija i Valjevci u Prvom i Drugom srpskom ustanku, Valjevo, Narodni muzej Valjevo, 1995, 60.
  • „Bibliografija priloga štampanih u Glasniku Istorijskog arhiva Valjevo od broja 1 do broja 30 (dodatak: Bibliografija ostalih izdanja Arhiva)“, Valjevo, Istorijski arhiv Valjevo, 1996, 64.
  • „Valjevo, nastanak i razvoj grada – prilozi za urbanu istoriju od prvog pomena do sredine 19. veka“, Valjevo, IP Centreks, 1997, 180.
  • „Četiri decenije u službi Higije“ – Spomenica četrdesetogodišnjice rada Medicinske škole Dr Miša Pantić u Valjevu, Valjevo, 1998, 248.
  • „Vojvoda Jakov Nenadović“ – skice za biografiju, Valjevo – Beograd, Ministarstvo unutrašnjih poslova, 2001, 116.
  • „Nenadovići u Srpskoj revoluciji“, Valjevo, Narodni muzej Valjevo, 2004, 60.
  • „Naš kraj - Kolubarski okrug“, Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2006, 112
  • „Valjevo na svom mestu“ - turistički vodič, Valjevski turistički infocentar, Valjevo 2006, 104,
  • „Valjevo u prošlosti“ – kratka istorija grada, Valjevo, Narodni muzej Valjevo, 2007, 60.
  • „Valjevo za Vas“ – kulturnoistorijski turistički vodič, Narodni muzej Valjevo, Valjevo 2008, 60
  • „Muzeji, publika, marketing - stalne muzejske postavke i Njegova Visost Posetilac“, Valjevo, Narodni muzej Valjevo, 2009, 260
  • „Muzejska politika u Srbiji: nastajanje, kriza i novi početak“, Kultura - časopis za teoriju i sociologiju kulture i kulturnu politiku br. 130, Beograd, Zavod za kulturni razvitak, 2011.
  • „Valjevo, nastanak i razvoj grada – prilozi za urbanu istoriju od prvog pomena do početka 20. veka“, Valjevo, Istorijski arhiv Valjevo, Zavod za zaštitu spomenika kulure Valjevo, Narodni muzej Valjevo, 2012, 230.
  • „Muzeji, menadžment, turizam - ka savremenom muzeju, od teorije do prakse“, Narodni muzej Valjevo i NIP Obrazovni informator Beograd, 2012, 488.
  • „Upravljanje baštinom i održivi turizam“, Narodni muzej Valjevo i Artis centar Beograd, 2014, 244.
  • "Epidemija španske groznice u Srbiji 1918-1919", Novi Sad - Beograd, Prometej i RTS izdavaštvo, 2020, 272.
  • "Dr Milan Pecić : autobiografija najstarijeg pukovnika srpskog saniteta", Beograd, Srpsko lekarsko društvo, 2020, 232.
  • "Muzeologija : osnove naučne discipline i muzejskih komunikacija", Beograd, Visoka škola za komunikacije, 2022, 232.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]