Vladimir Pavićević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vladimir Pavićević
Vladimir Pavićević
Lični podaci
Datum rođenja(1978-01-04)4. januar 1978.
Mesto rođenjaKotor, SFRJ
PrebivalištePodgorica
DržavljanstvoCrna Gora
Srbija
Politička karijera
Politička
stranka
Crnogorska (2017–2020)
Nova stranka
(2013–2017)

Vladimir Pavićević (Kotor, 4. januar 1978) je politikolog i crnogorski političar, koji je svoju stručnu i političku djelatnost započeo u Srbiji, a potom nastavio u Crnoj Gori. Bio je potpredsjednik Nove stranke i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije od 2014, do 2016. godine.[1] Nakon povratka u Crnu Goru (2017), izabran je za predsjednika Crnogorske (stranke), početkom 2018. godine.[2]

Stručna djelatnost[uredi | uredi izvor]

Diplomirao je 2001. godine na Odeljenju za međunarodne odnose Fakulteta političkih nauka u Beogradu, odbranom diplomskog rada "Građanska neposlušnost u savremenoj političkoj teoriji", pod mentorstvom prof. dr Ilije Vujačića. Master studije je završio 2003. godine na Univerzitetu u Bonu, odbranom rada „Veliki kompromis: iskustva iz procesa konstituisanja Sjedinjenih Američkih Država i Evrope“. Doktorirao je 2011. godine na FPN u Beogradu, odbranom doktorske disertacije „Koncept saglasnosti u političkoj teoriji Džona Plamenca“, pod mentorstvom prof. dr Ilije Vujačića. Radio je kao asistent, a potom i kao docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.[3]

Politička djelatnost[uredi | uredi izvor]

Tokom 2008. i 2009. godine bio je aktivan u Liberalno-demokratskoj partiji. Od 2011. godine obavljao je funkciju predsednika Istraživačkog foruma Evropskog pokreta u Srbiji. U aprilu 2013. godine, na osnivačkoj konferenciji, izabran za potpredsjednika Nove stranke (NS), a 5. oktobra 2013. godine na predlog predsjednika stranke Zorana Živkovića, izabran i za zamenika predsjednika NS. U razdoblju od 2014, do 2016. godine, bio je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije.[4]

Nakon povratka u Crnu Goru (2017), uključio se u rad Crnogorske (stranke),[5] a početkom 2018. godine, izabran je za njenog predsjednika. Izjašnjava se kao etnički Crnogorac. Za razliku od Srbije gde je predstavljao anacionalnu građansku opciju, u Crnoj Gori se zalaže za koncept crnogorske građanske nacije i afirmaciju ustavnog patriotizma, po ugledu na Švajcarsku.[6]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]