Voren E. Berger
Voren E. Berger | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||
Ime pri rođenju | Voren Erl Berger | ||||||||||||
Datum rođenja | 17. septembar 1907. | ||||||||||||
Mesto rođenja | Sent Pol, Minesota, SAD | ||||||||||||
Datum smrti | 25. jun 1995.87 god.) ( | ||||||||||||
Mesto smrti | Vašington, SAD | ||||||||||||
Univerzitet | Univerzitet Minesote Pravni koledž Vilijam Mičel | ||||||||||||
Profesija | političar, sudija | ||||||||||||
Politička karijera | |||||||||||||
Politička stranka | Republikanska stranka | ||||||||||||
| |||||||||||||
Potpis |
Voren Erl Berger (engl. Warren Earl Burger, Sent Pol, Minesota, SAD, 17. septembar 1907 — Vašington, 25. jun 1995) je bio američki političar i pravnik koji je služio kao 15. Predsednik Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država. Iako je Berger bio konzervativni sudija,[1] Vrhovni sud je za vreme njegovog mandata doneo niz kontroverznih presuda o abortusu, smrtnoj kazni i desegregaciji.
Nakon što je Erl Voren 1968. najavio da se povlači iz Suda, Lindon Džonson je na njegovo mesto imenovao Ejba Fortasa, koji je bio pridruženi sudija. Međutim, Fortasovo imenovanje nije potvrđeno zbog filibastera u Senatu. Pošto je Lindonu Džonsonu tada isticao mandat, Erl Voren je ostao u Sudu još jednu godinu.
Sledeće godine, novi predsednik Ričard Nikson imenovao je Bergera za predsednika Suda. Berger je bio poznat kao kritičar Erla Vorena i zagovornik doslovnog, striktnog tumačenja Ustava. Nikson je u svojoj predsedničkoj kampanji obećao da će imenovati takvog sudiju. Konzervativci su od Bergerovog suda očekivali značajan zaokret u odnosu na praksu Vorenovog suda, međutim to se uglavnom nije desilo.
U predmetu Furman protiv Džordžije iz 1972, Sud je ukinuo sve zakone koji su propisivali smrtnu kaznu u SAD. Berger je glasao protiv ove presude.
Sledeće godine, Berger je glasao sa većinom u najkontroverznijoj presudi njegovog madata. Sud je u predmetu Rou protiv Vejda onemogućio saveznim državama da zabranjuju abortus. Berger je kasnije promenio mišljenje po ovom pitanju.
Dana 24. jula 1974, Sud je doneo jednoglasnu presudu u predmetu Sjedinjene Američke Države protiv Niksona. Predsednik Nikson je u ovom predmetu pokušao da spreči objavljivanje nekoliko beleški i snimaka vezanih za Aferu Votergejt. Berger je u početku smatrao da je Votergejt čista politička borba i nije video ništa pogrešno u onome što je urađeno.[2] Prvo je mislio da glasa u korist Niksona, ali je taktički promenio glas, da bi osigurao da on napiše većinsko mišljenje i da bi ublažio retoriku presude. Iako je Berger zvanično autor presude, ona je uglavnom delo Vilijama Brenana.[3]
Berger se 1976. pridružio većini u predmetu Greg protiv Džordžije, u kojem je ponovo uvedena smrtna kazna u SAD. Takođe je podržao presudu u predmetu Bauers protiv Hardvika, u kojoj je Sud potvrdio ustavnost zakona Džordžije koji je zabranjivao oralni i analni seks u privatnosti, kada se primenjuje na osobe istog pola.
Povukao se 26. septembra 1986, a Regan je na njegovo mesto imenovao Vilijama Renkvista.
Voren E. Berger je umro 25. juna 1995. u Vašingtonu.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Warren Earl Burger: Chief Justice of the United States Supreme Court Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. novembar 2011), arlingtoncemetery
- ^ Eisler 1993, str. 251.
- ^ Eisler 1993, str. 251–253.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Eisler, Kim Isaac (1993). A Justice for All: William J. Brennan, Jr., and the decisions that transformed America. New York: Simon & Schuster. str. 251. ISBN 978-0-671-76787-7.
- Greenhouse, Linda. Nixon Appointee Eased Supreme Court Away from Liberal Era, New York Times, 26. 6. 1995.
- Greenhouse, Linda (2006). Becoming Justice Blackmun. Times Books. ISBN 9780805080575.
- Schwartz, Bernard (1995). A History of the Supreme Court. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-509387-2.
- Schwartz, Bernard, ур. (1998). The Burger Court: Counter-Revolution or Confirmation?. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-512259-6.
- Woodward, Robert; Armstrong, Scott. The Brethren: Inside the Supreme Court. New York. ISBN 978-0-7432-7402-9.
- Abraham, Henry J. (1992). Justices and Presidents: A Political History of Appointments to the Supreme Court (3rd изд.). New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-506557-2.
- Blasi, Vincent (1983). The Burger Court : the counter-revolution that wasn't (3rd изд.). New Haven: Yale University Press. стр. ISBN 978-0-300-02941-3.. ISBN 978-0-300-02941-3.
- Cushman, Clare (2001). The Supreme Court Justices: Illustrated Biographies, 1789–1995 (2nd изд.). (Supreme Court Historical Society, Congressional Quarterly Books). ISBN 978-1-56802-126-3.
- Frank, John P. (1995). Friedman, Leon; Israel, Fred L., ур. The Justices of the United States Supreme Court: Their Lives and Major Opinions. Chelsea House Publishers. ISBN 978-0-7910-1377-9.
- Hall, Kermit L., ур. (1992). The Oxford Companion to the Supreme Court of the United States. New York: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-505835-2.
- Martin, Fenton S. (1990). The U.S. Supreme Court: A Bibliography. Goehlert, Robert U. Washington, D.C.: Congressional Quarterly Books. ISBN 978-0-87187-554-9.
- Urofsky, Melvin I. (1994). The Supreme Court Justices: A Biographical Dictionary. New York: Garland Publishing. стр. 590. ISBN 978-0-8153-1176-8.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Ariens, Michael, Warren E. Burger
- Supreme Court Media, Warren E. Burger, Oyez
- Warren E. Burger, Supreme Court Historical Society
- Supreme Court History, the Burger Court, Supreme Court Historical Society
|