Vorms

Koordinate: 49° 38′ S; 8° 22′ I / 49.63° S; 8.36° I / 49.63; 8.36
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vorms
nem. Worms
Obala Rajne, Nibelunški most i katedrala
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Nemačka
Savezna državaRajna-Palatinat
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 31. dec. 200981.784
 — gustina751,9 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate49° 38′ S; 8° 22′ I / 49.63° S; 8.36° I / 49.63; 8.36
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina87–167 m
Površina108,77 km2
Vorms na karti Nemačke
Vorms
Vorms
Vorms na karti Nemačke
Ostali podaci
GradonačelnikMihael Kisel (SPD)
Registarska oznakaWO
Veb-sajt
www.worms.de

Vorms (nem. Worms, lat. Civitas Vangionum) grad je na jugoistoku nemačke savezne države Rajna-Palatinat na zapadnoj obali Rajne. U njemu danas živi oko 82.000 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grad su osnovali Kelti i jedan je od najstarijih gradova u Nemačkoj. Oni su ga zvali Borbetomagus, što je značilo naselje u močvarnom području. U doba Rimljana grad se nazivao Augusta Vangionum. Zapadnorimski uzurpator Jovin proglasio se 411. za cara uz podršku Burgunda i Alana, pa je onda u svojstvu rimskoga cara Burgundima dozvolio da se nasele oko Vormsa. Vorms je postao glavni grad Burgundijske kraljevine početkom 5. veka. Rimski vojskovođa Flavije Aecije pozvao je Hune da pomognu u ratu sa Burgundima. Huni su 437. uspeli da pobede Burgunde. Osvojili su Vorms i masakrirali 20.000 stanovnika i kraljevsku porodicu. Ti događaji poslužili su kao glavna podloga Pesme o Nibelunzima.

Vorms je čuven po tome što se često pominje u Pesmi o Nibelunzima i po svojoj katedrali. Poznat je po potpisivanju Konkordata iz Vormsa, kojim je 1122. okončana prva faza borbi za vlast između papa i careva. Dogovoreno je da se ukine investitura, tj. da kraljevi ne postavljaju biskupe, ali sekularni vladari su ipak zadržali neslužbeni bitan uticaj na proces postavljanja. Tokom 1521. održan je sabor u Vormsu, na koji je Karlo V, car Svetog rimskog carstva pozvao Martina Lutera. Na tom saboru Karlo V je izdao Edikt iz Vormsa, kojim je zvanično osudio Lutera, njegovo učenje proglasio jeretičkim i naredio spaljivanje njegovih spisa. Plemstvo je uglavnom bilo na Luterovoj strani, tako da se ta odluka samo manjim delom sprovela. Grad je žestoko bombardovan 21. 2. 1945, kada je na njega bačeno 1.100 tona bombi.

Ostalo[uredi | uredi izvor]

Katedrala je od 1981. na UNESKO listi Svetske baštine.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]