Vreme (nedeljnik)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Vreme
Naslovna strana Vremena iz, 25. januara 1997.
Tipnedeljnik
Glavni urednikFilip Švarm[1]
Osnivanje1990.
Jeziksrpski
GradBeograd
ZemljaSrbija
ISSN0353-8028
Veb-sajtwww.vreme.com

„Vreme” je srpska medijska grupa koja je najpoznatija po tome što izdaje politički nedeljnik „Vreme”. Osim izdavanja političkog nedeljnika, medijska grupa „Vreme” bavi se i filmskom i video produkcijom, kreiranjem medijskog sadržaja na internetu i organizacijom događaja i konferencija. Osnovana je u Beogradu oktobra 1990. godine od strane grupe novinara koja je napustila nedeljnik „NIN”, grupe beogradskih disidenata, kao i novinara „Borbe”. Tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji, „Vreme” je bilo jedan od nezavisnih medija, često citirano u inostranstvu kao jedan od nepristrasnih izvora informacija iz Srbije i okolnih zemalja.[traži se izvor]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Pored prvog glavnog i odgovornog urednika Zorana Jeličića, prvu redakciju sačinjavali su: Slobodanka Ast, Stojan Cerović, Nenad Novakov (umetnički urednik), Goranka Matić (urednik fotografije), Nikola Kostandinović (grafički urednik), Milan Milošević, Roksanda Ninčić, Lazar Stojanović (kultura), Hari Štajner (svet), Miloš Vasić, Dragoljub Žarković (unutrašnja politika), Aleksandar Ćirić i Nenad Stefanović, koji se redakciji iz formalnih razloga pridružio malo kasnije, i sekretar redakcije Elena Krstanović.

Iz uvodnika prvog broja „Vremena”: „Želimo da ‘Vreme’ bude nedeljni list, pisan, uređen i oblikovan po ugledu na standardne svetske nedeljnike ove vrste. Stoga ćemo se držati opomene koja je stajala iznad glave jednog uglednog urednika: ‘Fakta su svetinja, a komentari slobodni’.

Dakle, nećemo da navijamo za bilo koga ili za bilo šta, osim za istinu, odnosno za vrh dostignutih vrednosti u novinarskom zanatu i društvu uopšte. Izvan toga, ‘Vreme’ nema ni trajnih saveznika niti stalnih protivnika. Hoćemo da otkrivamo novosti, da o njima pišemo i da ih analiziramo onoliko koliko je to dovoljno čitaocu da bi samostalno i pouzdano mogao da se opredeljuje”…

Saradnici[uredi | uredi izvor]

Za Vreme je u njegove prve tri decenije pisalo više stotina novinara i javnih ličnosti[2][3]. Neki od najuticajnijih autora koji su svojim radom oblikovali Vreme i njegovu publiku bili su: čuveni karikaturista Predrag Koraksić Koraks, kolumnista Stojan Cerović, glavni urednik Radio-televizije Srbije Nenad Stefanović bio je novinar „Vremena” 1990–2005. godine; glavna urednica „Politike” Ljiljana Smajlović bila je urednica spoljnopolitičke rubrike „Vremena” 1992–1994; glavni urednik Radio Beograda Dragan Radulović radio je u „Vremenu” 1999–2000; Veselin Simonović, glavni urednik beogradskog večernjeg lista „Blic”, bio je urednik u „Vremenu”; ambasadorka Srbije u EU Roksanda Ninčić je saosnivač „Vremena” i novinar tog nedeljnog lista 1990–2000. godine. Ugledu „Vremena” doprinelo je više istaknutih novinara među kojima je, svakako, Jug Grizelj, čije ime nosi nagrada za istraživačko novinarstvo i širenje razumevanja među narodima.

Dodaci časopisu[uredi | uredi izvor]

Od 1990, „Vreme” je izdavalo više dodataka („Vreme novca”, „Vreme zabave”, itd.) i bilo je izdavačka kuća, ali se „Vreme knjige” izdvojilo i promenilo ime u „Stubovi kulture”. U okviru „Vremena” jedno vreme je izlazila „Nova srpska politička misao”, po izdvajanju dela redakcije časopisa „Politička misao”, a kasnije je taj časopis nastavio da izlazi samostalno. Godine 1990. u okviru „Vremena” izlazio je i kulturni magazin „Aleksandrija”, koji je kasnije nastavio da izlazi samostalno. „Vreme” je imalo i međunarodno izdanje, pod nazivom Vreme International, koje je uglavnom bilo usmereno na srpsku dijasporu u Evropi.

Ličnost godine[uredi | uredi izvor]

Uredništvo nedeljnika „Vreme“, počevši od 2001. godine, bira ličnost godine. Kriterijum za izbor je „pozitivan doprinos unapređenju društvenih institucija u javnom interesu“.[4] Dosadašnje ličnosti godine po izboru „Vremena“ su:

„Vreme” – Filmski projekti:[uredi | uredi izvor]

„Vreme” – Filmski projekti:

Reagujući na nedostatak objektivnih i stručnih analiza političkih i ekonomskih procesa, te posledica koje ovi procesi imaju na građane Srbije, „Vreme” je 2014. godine pokrenulo veb-emisiju „Zumiranje”. Svrha serijala je da građanima ponudi ono što nedostaje u medijskoj sferi Srbije:

  • Siguran prostor za razmenu suprotstavljenih mišljenja;
  • Diskusije o aktuelnim temama u društvu između stručnjaka koji koriste argumente zasnovane na činjenicama;
  • Demonstriranje da su razgovori, diskusije i debate mogući bez senzacionalizma i sa punim poštovanjem sagovornika;
  • Predstavljanje ključnih tema na način koji će privući širu publiku i motivisati je da učestvuje u diskusiji koristeći društvene mreže i na taj način ohrabrivati kritičko mišljenje;

Do sada je emitovano više od 140 emisija.

Dragoljub Žarković[uredi | uredi izvor]

Dragoljub Žarković je bio osnivač „Vremena” i njegov glavni urednik od 1991. godine. Pre toga bio je novinar i urednik u novinskim kućama „Politika” (1974–1987) i „Borba” (1987–1990). Bio je radijski komentator „Slobodne Evrope” (1993–1998), sarađivao je sa WDR-om, (Nemačkim narodnim radiom) i povremeno pisao za čitav niz listova u Evropi (italijanska „Republika”, austrijski „Standard”…) Usavršavao se u SAD kao gost Udruženja američkih urednika.

Bio je autor više televizijskih emisija i projekata. Kasnije tokom karijere bio je stalni kolumnista dnevnog lista „Politika” i predavač na Fakultetu političkih nauka, gde je bio i član Saveta Fakulteta.

Bio je prvi predsednik Udruženja profesionalnih novinara Srbije, iz koga je kasnije nastalo Nezavisno udruženje novinara Srbije, i počasni član više međunarodnih medijskih asocijacija.

Dobio je nagradu za životno delo

2018. godine. Tom prilikom žiri je o njemu pisao sledeće:

„Gde god da je pisao, ‘terao’ bi čitaoca da najpre pročita njegov tekst, jer je nesumnjivo nosio neku vrednost, rečenicu ili misao koju vredi zapamtiti i citirati i to što pre. Kada piše u prvom licu, što često čini, nije mu namera da svoj stav nametne kao opšti, već da vas pozove da mu se pridružite ako se slažete”, stoji u obrazloženju žirija u kom se dalje kaže: „Gotovo tri decenije svog života Žare je ugradio u nedeljnik ‘Vreme’, praktično neodvojiv od njegovog imena. Zahvaljujući načinu na koji je vodio redakciju, ‘Vreme’ nema u svojoj istoriji perioda kojih bi se stidelo niti kakvih bitnih odstupanja od principa koji su važili u jesen 1990. kada ga je osnovala grupa novinara nezadovoljnih stanjem u tadašnjim beogradskim medijima”.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Redakcija”. www.vreme.com. Pristupljeno 27. 05. 2022. 
  2. ^ https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1659549 (Opus autora Vremena)
  3. ^ https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1659549#111plus (Javne ličnosti koje su pisale za vreme
  4. ^ a b Ličnost godine., Pristupljeno 26. 12. 2009.
  5. ^ Ličnost godine — Božidar Đelić. „Vreme“ br. 574, 3. 1. 2002, Pristupljeno 26. 12. 2009.
  6. ^ Ličnost godine 2002 — Mlađan Dinkić. Čak i ja štedim u našim bankama. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. novembar 2016) Dimitrije Boarov. „Vreme“ br. 628, 16. 1. 2003, Pristupljeno 26. 12. 2009.
  7. ^ Ličnost godine — Ljiljana Raičević, izvršna direktorka Sigurne ženske kuće u Podgorici. Demontiranje patrijarhalne države. Vera Didanović. „Vreme“ br. 679, 8. 1. 2004, Pristupljeno 26. 12. 2009.
  8. ^ Ličnost godine — Rasim Ljajić. Kako sam od ministarstva napravio brend. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. jun 2007) Vera Didanović. „Vreme“ br. 732, 13. 1. 2005, Pristupljeno 26. 12. 2009.
  9. ^ Ličnost godine — Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine Republike Srbije. Tatjana Tagirov. „Vreme“ br. 784, 12. 1. 2006, Pristupljeno 26. 12. 2009.
  10. ^ Ličnost godine — general Zdravko Ponoš, načelnik Generalštaba. Filip Švarm, Dejan Anastasijević. „Vreme“ br. 836, 11. 1. 2007, Pristupljeno 26. 12. 2009.
  11. ^ Ličnost godine — Sonja Liht, predsednica beogradskog Fonda za političku izuzetnost. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. oktobar 2016) Tamara Skroza. „Vreme“ br. 888, 10. 1. 2008, Pristupljeno 26. 12. 2009.
  12. ^ Ličnost godine — Vigor Majić, direktor Istraživačke stanice Petnica. Koliko je svet lep. Slobodan Bubnjević. „Vreme“ br. 941, 15. 1. 2009, Pristupljeno 26. 12. 2009.
  13. ^ Dragan Đilas ličnost godine „Vremena“.
  14. ^ Vreme: Tasovac je ličnost godine (B92, 26. decembar 2011)
  15. ^ „Episkop lipljanski Jovan – ličnost godine po izboru nedeljnika ”Vreme. Arhivirano iz originala 23. 05. 2014. g. Pristupljeno 23. 05. 2014. 
  16. ^ "Vreme": Ličnost godine je Branko Kukić
  17. ^ https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1255875
  18. ^ https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1354299
  19. ^ https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1454427
  20. ^ https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1559780&print=yes
  21. ^ https://www.vreme.com/cms/view.php?id=1652982
  22. ^ „Ličnost godine 2022 Pavle Petrović”. Vreme. 29. 12. 2020. Pristupljeno 30. 12. 2022. 
  23. ^ „Ličnost godine Nikola Kovačević”. Vreme. 29. 12. 2022. Pristupljeno 30. 12. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]