V (ćiriličko)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ćiriličko slovo В
Brojevna vrednost: 2
Pozicija u Unikodu
Veliko: U+0412
Malo: U+0432
Slova slovenskih jezika
А А́ А̀ А̄ Б В Г
Ґ Ѓ Д Ђ Е Ѐ
Ё Є Ж З З́
Ѕ И Ѝ И́ І Ї
Й Ј К Ќ Л Љ
М Н Њ О
Ō П Р С С́ Т
Ћ У Ў Ф Х Ц
Ч Џ Ш Щ Ъ Ы
Ь Э Ю Я
Slova neslovenskih jezika
Ӑ Ӓ Ә Ӛ Ӕ Ғ Ҕ
Ӻ Ӷ Ԁ Ԃ
Ԭ Ԫ Ӗ Ӂ
Җ Ӝ Ԅ Ӟ Ҙ
Ԑ Ӡ Ԇ
Ӣ Ҋ Ӥ Қ Ӄ
Ҡ Ҟ Ҝ Ԟ Ԛ Ӆ
Ԓ Ԡ Ԉ Ԕ Ӎ Ӊ
Ң Ӈ Ԩ Ҥ Ԣ Ԋ
Ӧ Ө Ӫ Ҩ Ԥ
Ҧ Ҏ Ԗ Ҫ Ԍ
Ҭ Ԏ Ӯ Ӱ Ӳ
Ү Ү́ Ұ Ҳ Ӽ
Ӿ Һ Ҵ Ҷ Ӵ
Ӌ Ҹ Ҽ Ҿ
Ы̄ Ӹ Ы̆ Ҍ Ӭ Э̆
Э̄ Э̇ Ю̆ Ю̈ Ю̄ Є̈
Я̆ Я̄ Я̆ Я̈ Ԙ Ԝ
Ӏ
Istorijska slova
Ѻ Ѹ Ѡ Ѽ Ѿ Ҁ
Ѣ Ѥ Ѧ Ѫ Ѩ
Ѭ Ѯ Ѱ Ѳ ֹѴ Ѷ
Digrafi ćirilice
Sva slova ćirilice

В в (В в; iskošeno: В в) je ćiriličko slovo, ekvivalent latiničnom slovu V i grčkom slovu beta (Β β).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Slovo В, kao i slovo Б, nastalo je od grčkog slova bete (Β β), koje je predstavljalo /v/.

U staroslovenskoj azbuci je imalo ime vѣdѣ, što je značilo »znam«.

U ćiriličkom brojevnom sistemu, slovo В je imalo vrednost broja 2.

Oblik[uredi | uredi izvor]

Veliko ćiriličko slovo В (lat. V) istog je oblika kao veliko latiničko slovo B (ćir. Б).

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Najčešće predstavlja zvučni usneno-zubni frikativ /v/, ali:

U ruskom i bugarskom, na kraju reči ili pred bezvučnim suglasnikom, predstavlja bezvučno /f/, a pre samoglasnika koji vrši palatalizaciju predstavlja /vʲ/.

U standardnom ukrajinskom, slovo В na kraju reči izgovara se kao /w/.

Neki Ukrajinci ovako izgovaraju slovo V i kad stoji iza suglasnika, a neki u bilo kom položaju. U istočnoj Ukrajini, slovo В na kraju reči može predstavljati bezvučno /f/ (ovo se smatra rusizmom, jer se u standardnom ukrajinskom obezvučavanje suglasnika na kraju reči ne vrši); npr., standardni izgovor reči »сказав«  („on je rekao”) je /skazaw/, ali u istočnoj Ukrajini, ta reč bi se najverovatnije izgovorila kao /skazaf/.

U beloruskom, slovo В predstavlja zvuk /v/. Pred suglasnikom i na kraju reči, prelazi u kratko у (Ў ў), koje predstavlja /w/; npr., beloruska reč za »jezik« je „mova”, ali njen pridevski oblik je „moўnы”, a genitiv množine (nastaje uklanjanjem krajnjeg ⟨а⟩) je „moў”.

U rusinskom, slovo V predstavlja glas /v/, a na kraju reči glas /w/.

U srpskom, slovo В predstavlja glasove /ʋ/ ili /v/, u zavisnosti od govornika.

U makedonskom, slovo V predstavlja /ʋ/, ali na kraju reči predstavlja /f/, npr., „bev” (»beh«) [bɛf].

U mongolskom, kalmičkom i dunganskom, slovo В se upotrebljava za /w/.

Slična i srodna slova[uredi | uredi izvor]

Računarsko kodiranje karaktera[uredi | uredi izvor]

Znak В в
Naziv u Unikodu CYRILLIC CAPITAL LETTER VE CYRILLIC SMALL LETTER VE
Vrsta kodiranja decimalna heksadecimalna decimalna heksadecimalna
Unikod 1042 U+0412 1074 U+0432
UTF-8 208 146 D0 92 208 178 D0 B2
Numerička referenca znaka В В в в
KOI8-R and KOI8-U 247 F7 215 D7
CP 855 236 EC 235 EB
Windows-1251 194 C2 226 E2
ISO-8859-5 178 B2 210 D2
Mac Cyrillic 130 82 226 E2

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Thomas, Paul-Louis (2012). Grammaire du bosniaque, croate, monténégrin, serbe. Paris. ISBN 978-2-7204-0490-0.