Galerija naivne umetnosti u Kovačici

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Galerija naivne umetnosti u Kovačici
Galerija naivne umetnosti
Osnivanje15. maj 1955.
LokacijaKovačica
 Srbija
Koordinate45° 06′ 45″ S; 20° 37′ 26″ I / 45.11249° S; 20.62402° I / 45.11249; 20.62402
KolekcijaZbirka radova naivnog slikarstva
Broj predmetaviše od 800
Posetioci16.000 - 20.000
VlasnikOpština Kovačica
AdresaMasarikova 65, Kovačica
Veb-sajtwww.naivnaumetnost.com
Deo Galerije posvećen savremenim slikarima

Galerija naivne umetnosti u Kovačici izložbeni je prostor u kome svoja dela izlažu naivni slikari iz Kovačice. Osnovana je 15. maja 1955. godine u Banatskom selu Kovačica u Pokrajini Vojvodina. Spada u red turistički najposećeniji objekata na području opštine Kovačica, prvenstveno zbog slika slikarke Zuzane Halupove i Martina Jonaša.[1] Godišnje galeriju poseti između 16.000 i 20.000 turista.[2]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Galerija se nalazi u Masarikovoj broj 65, u namenskom prostoru, u gradskom naselju Kovačica, i istoimenoj opštini u Južnobanatskom okrugu, u kome je prema popisu iz 2011. živelo 6.259 stanovnika. Udaljena je 10 km od Padine, 31 km od Pančeva, 55 km od Beograda i oko 35 km od Zrenjanina.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Galerija naivne umetnosti u Kovačici osnovana je 15. maja 1955. godine, kao Galerija seljaka slikara, u okviru Doma kulture „3. oktobar”. Tog dana naivni slikari Kovačice dogovorili su se da će svake godine Galeriji donirati po jednu svoju sliku i na taj način osnovati galerijsi fond slika. Istovremeno se uprava Doma kulture u Kovačici obavezala da će Galeriji ustupi prostor na prvom spratu svoje zgrade. Vremenom, postepeno se svake godine sve više uvećavao fond umetničkih dela Galerije.[3]

U početku su u galeriji priređivane izložbe, a kada ih nije bilo izlagane su slike iz fonda galerije, što je sve bilo na amaterskom nivou. Galerija je poslovala samo kao sekcija Doma kulture, bez stručnog osoblja. Sedamdesetih godina je uspostavljena saradnja sa Narodnim muzejom u Pančevu, koji je imao stručnjake, istoričare umetnosti. Tada je počela galerijska obrada slika i uvedena je matična knjiga slika.[4]

Od januara 2009. godine galerija, koja je dobila svoj poseban prostor, posluje kao samostalna ustanova. Danas galerija ima sopstvenu zgradu okruženu ateljeima naivnih slikara i raspolaže fondom od 821 slika.[3]

Smeštaj namena i upravljanje[uredi | uredi izvor]

U okviru projekta Opštine Kovačica „Riznica turizma” 2014. godine obnovljena je fasada zgrade, uređen izložbeni prostor u potkrovlju i izgrađen parking, a godinu dana kasnije pokriveno je dvorišta Galerije.[2]

Najvažnija namena Galerije ogleda se u afirmaciji likovnog života vojvođanskih Slovaka, među kojima značajno mesto pripada upravo predstavnicima „kovačičke škole” naivnih slikara: Martinu Jonas, Zuzani Halupovoj, Janu Knjazovicu, Martinu Paluškom, Janu Sokolu i Janu Venjarskom. Zahvaljujući ovim umetnicima i njihovim sledbenicima njihovog dela, kao i likovna umetnost Slovaka u Vojvodini postala je poznata i priznata širom sveta.

Galerijom neposredno rukovodi direktor, a organ upravljanja Galerijom je Upravni odbor koji u svom sastavu ima predsednika i šest članova.[5]

Delatnost galerije[uredi | uredi izvor]

Deo Galerije posvećen delu Zuzane Halupove

Glavna delatnost Galerije, koja je osnovana kao likovna, kulturno-umetnička ustanova, je trajno davanje mogućnosti posetiocima da se uvidom u zbirku slikarskih dela upoznaju sa naivnom umetnošću, odnosno naivnom likovnom umetnošću i svim umetničkim dostignućima uopšte.

Pored izložbene delatnosti, stalne postavke, ustanova obavlja i sledeće poslove:

  • Organizuje povremene izložbe svog materijala u svojim prostorijama, kao i u drugim mestima u Srbiji i inostranstvu. Među povremenim izložbama najznačajnija je; tradicionalna izložba slika „Kovačički oktobar”.[2]
  • Organizuje povremene reprezentativne postavke i samostalne izložbe članova i gostujućih srodnih udruženja naive iz Srbije i inostranstva.[2]
  • Izdaje publikacije i kataloge, knjige i reprodukcije o svojoj delatnosti
  • Organizuje predavanja, seminare, skupove i druge oblike delovanja, koji doprinose korišćenju galerijskog materijala za unapređenju likovne kulture
  • Organizuje izložbe fotodokumentacije i arhivske građe vezane za likovnu umetnost.

Galerija pored stalne postavke slika deo prostora ima namenjen i za različite kulturne aktivnosti. U njoj se organizuju različiti kulturni događaji, među kojima je najznačajnije; tradicionalna izložba slika „Kovačički oktobar”, reprezentativne postavke i samostalne izložbe članova i gostujućih srodnih udruženja naive iz Srbije i okruženja.[2]

U stalnoj postavci galerije pored slika manogobrojnih umetnika Kovačice i okoline, centralno mesto zauzimaju; stalna postavka 31 slika (ulja na platnu), Zuzane Halupove (1925—2001), deo njene zaostavštine (štafelaj, diplome) i bista, kao i stalna postavka Martina Jonaša (1924—1996), koju čini 28 ulja na platnu.[2]

Slikari rodonačelnici Galerije[uredi | uredi izvor]

Martin Paluška (Kovačica, 1913—1984)[uredi | uredi izvor]

Završio je šest razreda osnovne škole i trogodišnju zanatsku školu. Po zanimanju je bio mašin-bravar, dugi niz godina je radio u mlinu. Počeo je da slika 1923 godine, inspirisan prirodnim lepotama i slovačkim folklorom.

Za više od pola veka naslikao je 630 slika u ulju. Izlagao je na svim Kovačičkim oktobrima od 1952. do 1985. godine. Za ostvarenja u sferi umetnosti dodeljena su mu sledeća priznanja: Plaketa SSRN Vojvodine za postignute rezultate i značajne uspehe u radu SSRN Vojvodine u izgradnji samoupravnog socialističkog društva (1981). Zlatna plaketa MKSSRNV u Kovačici povodom izložbe 30. Kovačičkog oktobra.

Jan Sokol (Kovačica, 1909—1982)[uredi | uredi izvor]

Završio je pet razreda osnovne škole u rodnoj Kovačici. Živeo je kao zemljoradnik. Počeo je da slika u svojoj dvanaestoj godini. Na početku je radio pastele, kasnije i akvarele a od 1939, na predlog Paluške, počeo je slikati uljanim bojama.

Sokol je preslikavao reprodukcije malo poznatih evropskih slikara.Najviše su ga privlačili motivi, kojih u Banatu nema: gondoli, zamkovi, divlje životinje... Njegovo prvo originalno delo bila je „Kovačička crkva“, naslikana 1947. godine.

Učestvovao je na kolektivnim izložbama u Londonu,Sao Paulu, Rimu, Amsterdamu, Njujorku, Roterdamu, Firenci, Beču, Veneciji, Kaltaniseteu. Od 1952. do 1982. godine, takođe učestvuje na svim izložbama „Kovačičkog oktobra”.

Mihal Bireš (Kovačica 1912-1981) Završio je četiri razreda osnovne škole. Bavio se zemljoradnjom. Zaintresovao se za slikarstvo u tridesetim godinama života, inspirisan radovima Martina Paluške i Jana Sokola. Slikao je seoske pejzaže, scene iz svakodnevnog života, portrete. Bio je član Galerije naivne umetnosti a sarađivao je sa Galerijom samoukih likovnih umetnika u Jagodini, u kojoj je imao prvu samostalnu izložbu 1974. Godine. Često je svoje radove izlagao kolektivno u zemlji i inostranstvu. Redovno je izlagao na izložbama u okviru manifestacije „Kovačički oktobar“.

Vladimir Boboš (Kovačica, 1906—1978)[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Kovačici. Završio je gimnaziju u Mađarskoj i trgovačku akademiju u tadašnjoj Čehoslovačkoj. Penzionisan je kao bankarski službenik. Od 1918. godine je izrađivao goblene i slikao.

Jedno vreme je živeo u Šidu. Tu se upoznao sa Savom Šumanovićem koji je pokušao da ga nagovori da prestane sa kopiranjem fotografija, ali mu to nije pošlo za rukom. Na Kovačičkom oktobru je povremeno izlagao od 1952. do 1967. Samostalno je izlagao 1960. godine u Ozrenu. Učestvovao je na kolektivnim izložbama u Bratislavi, Brnu, Martinu, Novom Sadu.

Jan Garaj (Kovačica, 1930—2003)[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Kovačici. Završio je četiri razreda osnovne škole i dva razreda građanske škole. Radio je kao zemljoradnik i nekvalifikovani građevinski radnik u Beogradu i Nemačkoj. Po njegovim rečima 1955. godine je slučajno posetio izložbu slika što ga je podstaklo da se zaintresuje za slikanje.

Uz pomoć komšije Knjazovica pokušavao je da i sam nešto naslika.

Za njega su govorili da je najautentičniji slikar naive među Kovačičanima. Njegova dela puna su istinskog naboja, ponekad nose sirovu snagu. Garaj seoski život ne idealizuje, već prikazuje težak mukotrpan rad. Takav život predstavlja teškim, pomalo grubim likovnim izrazom koji je u skladu sa životom koji predstavlja. Po pravilu njegove slike nemaju prostornu iluziju, pozadinu čine dve obojene površine bez tonske iznijansiranosti. Međutim pažnju privlači upravo iskrenom autentičnošću likovnog izraza. Naslikao je preko tri stotine slika.

Prvu izložbu je imao 1960. godine na minifestaciji „Kovačički oktobar”. Povremeno je učestvovao na kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu.

Jan Knjazovic (Kovačica, 1925—1985)[uredi | uredi izvor]

Jan Knjazovic pripada grupi najznačanijih predstavnika naivnog slikarstva u Kovačici. Bio je najoriginalniji i najhrabriji slikar kovačičke naive, koji se nije ustručavao da u potpunosti izrazi svoju bogatu maštu i da nadmaši prirodnu tendenciju naivnog slikara, da što ubedljivije imitira realnost. Jan Knjazovic je u toku slikanja toliko prestilizovao sa umetničkom namerom imitirane motive, da je u potpunosti izgradio svoj autentični i jedinstveni likovni svet. Takođe se nije ustručavao da koristi i boje na osnovu njihove unutrašnje, emotivne vrednosti a ne na osnovu mimetičkih principa, što znači da naslikane životinje, lišće na drveću ili samo drveće mogli su da budu naprimer plavi ili rozi. Jan Knjazovic bio je slikar noći iako je slikao i scene koje prikazuju život u toku dana. Pod maskom njegovih "ultramarinskih noći" odigravao se veseo život na selu čudesnog likovnog sveta.

Slike Jana Knjazovica deluju skroz površno. Na dvodimenzijalnom tamnom prostoru slike Jan Knjazovic linearno je usklađivao seoske kuće, drveće, cveće, životinje i ljude i pokazivao je sklonost prema kompozicionom umnožavanju istih ili sličnih motiva. Njegov jako izražen smisao za simetriju na kompozicionoj površini slike daje im jedinstvenu uređenost i neku vrstu oneiričnog nadahnuća.

Jan Venjarski (Kovačica, 1928—1985)[uredi | uredi izvor]

Završio je četiri razreda osnovne škole. Živeo je od zemljoradnje, do kraja svog života. Prve slikarske korake je napravio u vojsci u zidnim novinama. Bio je zaljubljenik u prirodi a konji su bili prvi i najčešći motiv na njegovim slikama. Na svojih 830 slika verno je sačuvao folklorne elemente i svečane trenutke seoskog kolektiva.

Izlagao je na Kovačičkim oktobrima, od kako je počeo da slika (1954-1985). Najvrednije priznanje dodelila mu je MK SSRNV u Kovačici, povodom 30. Kovačičkog oktobra – Srebrnu plaketu.

Ondrej Venjarski (Kovačica, 1930—2019)[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Kovačici. Završio je šest razreda osnovne škole i trogodišnji kurs za poljoprivrednike. Bavio se zemljoradnjom. Počeo je da slika u vojsci. Uljanim bojama je slikao od 1959. godine, jer ranije nije imao mogućnosti da ih nabavi. Tada je i stupio u kovačičku likovnu sekciju.

Omiljene teme su mu žetveni radovi i beli, dobroćudni bikovi. Od 1962. godine sarađivao je sa Galerijom samoukih likovnih umetnika u Jagodini. Učestvovao je na brojnim kolektivnim izložbama u svim krajevima zemlje i sveta. Prvi put je izlagao 1960. godine na manifestaciji „Kovačički oktobar“.

Martin Jonaš (Kovačica, 1924—1996)[uredi | uredi izvor]

Martin Jonaš spada među najistaknutije ličnosti svetskog naivnog slikarstva. Rođen je 1924. godine u Kovačici, gde je završio osnovnu školu i proveo čitav svoj radni i životni vek, najvećim delom kao poljoprivrednik i umetnik. Bio je vodeća ličnost kovačičkog naivnog slikarstva i jedan od osnivača Galerije naivne umetnosti u Kovačici. Počeo je da slika u dvadesetprvoj godini i prvi put je izlagao u Kovačici. Tokom svog plodnog i aktivnog umetničkog rada, izlagao je na više od 450 samostalnih i kolektivnih izložbi. Bio je dobitnik visokih međunarodnih umetničkih priznanja i primio ključeve nekoliko evropskih gradova. Pored Salvadora Dalija i Renata Gatusa dobitnik je zlatne medalje na velikoj međunarodnoj izložbi crteža u Italiji, 1978. godine.

Sve je počelo još kada sam bio mali dečak, stalno sam se sakrivao ispod očevog velikog stola. U porodičnoj kući slušao sam razgovore o teškom radu, video glad i lošu žetvu – ali sam mnogo naučio i o značaju sreće. Bila je to moja škola (...) dobro se sećam tih teških dlanova, kako vise ispod stola i odmaraju. Vidim ih i dan-danas i stalno ih slikam.

Kuća Martina Jonaša je svojevrstan dokument o životu ovog umetnika – zidovi sobe, u kojoj je slikao prekrivene su fotografijama, medaljama i diplomama. Police prepune stručne literature, fascikle sa obimnom korespodencijom, časopisi i novine iz celog sveta sa reportažama o umetniku - dragocen arhiv članaka i fotografija. Tu je i zbirka slika, istorijskih dokumenata, knjiga i starih periodičnih izdanja vezanih za istoriju slovačke zajednice u Vojvodini. Izvanredna je i zbirka Jonašovih slika u Galeriji naivne umetnosti u Kovačici.

Jasno, bez suvišnih detalja, na svojim slikama želim da prikažem da su dva i dva četiri. Kakvi su zapravo život i rad, ljubav i smrt, radost i bol.... Koristim skraćenice, preskačem sve ono nebitno. Platno odnosno crtež mora da odiše jednostavnošću likovnog izraza čak i onih najsloženijih pojava i situacija.

Jonaš je svojom umetničkom filozofijom i snagom svoje specifične i bogate slikarske imaginacije izgradio jedinstven stil i van granica naivne umetnosti. Glavni motivi na njegovim slikama su ljudi, seljaci sa velikim radničkim rukama i teškim nogama, sa malom groteskno izgledajućom glavom, u scenografiji sa slovačkim kućicama i poljima. To je svojevrsno Jonašovo predstavljanje suštine života. Karakteristična hronika teškog seljačkog života oslikana ličnim životnim iskustvima samog autora.

Martin Jonaš preminuo je 1996. godine u Kovačici, gde je i sahranjen na mesnom groblju. Te iste godine, uz podršku Matice slovačke, u njegovu čast otkrivena je spomen ploča na njegovoj kući.

Njene slike sa svojim koloritom jarkih i upečatljivih boja zrače vedrinom i optimizmom. Štampane su brojne publikacije i snimljeni dokumentarni filmovi o životu Zuzane Halupove.

Ondrej Pilh (Ostojićevo, 1938—Pančevo, 1992)[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Ostojićevu. Po zanimanju je bio mašinbravar. Živeo je u Novom Sadu i Pančevu. Prvu sliku je naslikao 1972. godine. Bio je član Galerije naivne umetnosti u Kovačici od 1974. godine. Učestvovao je na više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Osnovne karakteristike stvaralaštva: poznat i prepoznatljiv je po svojim temama, naime, u njegovom stvaralaštvu nalazimo isključivo teme ribarenja, odnosno pecanja, prikazane u jarko crvenom tonalitetu.

Jan Strakušek (Kovačica, 1926—2014)[uredi | uredi izvor]

Rođen je u Kovačici. Završio je pet razreda osnovne škole. Do Drugog svetskog rata bio je sluga u imućnih seljaka, a nakon okupacije odveden je na prinudni rad u selo naseljeno pretežno podunavskim Nemcima. Godine 1944. stupio je u Narodnooslobodilačku vojsku gde je zaslužio medalju za hrabrost. Nakon rata je završio šestomesečni zidarski kurs u Kovačici, a kasnije dva razreda srednje zidarske škole, i time stekao diplomu građevinskog rukovodioca. Radio je u raznim građevinskim preduzećima, a i kao samostalni zidarski majstor.

Svoj talenat je otkrio tokom služenja vojnog roka, oslikavao je zidne četne novine. Izložba koju su organizovale njegove komšije 1952. godine na njega je ostavila snažan utisak. Tada je odlučio da i sam počne ozbiljnije da se bavi slikarstvom. Dugo je tražio sopstveni izraz. Često je pokušavao da imitira školovane slikare i time se približavao gradskim amaterima nesamostalnog izraza. Ipak uspeo je da prevaziđe ovakav način rada i stvori originalno delo.

Pored uobičajne seoske tematike slikao je portrete, ali i prizore iz Drugog svetskog rata. Figure slika kao da su ukočene, a njihova lica portretiše. Učestvovao je na brojnim grupnim izložbama, na primer u Londonu, Edinburgu, Beču, Torinu, Brnu, Bratislavi. Učestvovao je na gotovo svim izložbama Kovačičkog oktobra.

Pavel Lacko (Kovačica, 1927—1976)[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1927. godine u Kovačici. Završio je šest razreda osnovne škole u Kovačici i tri razreda gimnazije u Pančevu. Radio je kao službenik. Živeo je i radio u Kovačici. Umro je 1976. godine. Član Galerije naivne umetnosti od 1964. godine. Slikarske tehnike: ulje na platnu Teme i motivi: žanr motiv, portret

Osnovne karakteristike stvaralaštva: slikajući žanr motive, svoje strvaralaštvo vezuje za prikaze života na selu, ali njegov slikarski vek je bio kratak. U fondu GNU ima 2 slike.

Savremeni naivni slikari, članovi Galerije[uredi | uredi izvor]

Galerija naivne umetnosti iz Kovačice danas broji 27 članova, koji počev od najmlađeg roađenog 1981. do najstarijeg rođenog 1935. godine, aktivno učestvuje u radu Galerije i na svim manifestacijam u njenoj organizaciji.[6]

Mihal Povolni[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1935. godine u Padini. Završio je pet razreda osnovne škole u Padini. Bavi se poljoprivredom. Živi i stvara u Padini. Član Galerije naivne umetnosti od 1971. godine. Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež.

Teme i motivi: žanr motiv, portret, pejzaž, animalistički motivi, mrtva priroda. Osnovne karakteristike stvaralaštva: valerskim odnosima, rafinisanim i lirskim koloritom, slikar nam maestralno dočarava krajolik ravnice, sa neizbežnim vetrenjačama i bundevama kao lajt motivom. U fondu GNU ima 16 slika.

Jan Bačur[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1937. godine u Padini. Završio je četiri razreda osnovne škole u Padini, malu maturu u Kovačici, a srednju upravnu školu u Beogradu. Radio je kao službenik. Sada je u penziji Živi i stvara u Padini. Član Galerije naivne umetnosti je od 1985. godine. Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež. Teme i motivi: žanr motiv, portret, veduta, pejzaž.

Osnovne karakteristike stvaralaštva: slika nekadašnji izgled Padine, i zato ga nazivaju istinskim hroničarem života u Padini; jedan je od retkih slikara, koji u svom stvaralačkom opusu gaji portret. U fondu GNU ima 30 slika.

Alžbeta Čižikova[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1936. godine u Kovačici. Osnovnu školu je završila u Kovačici, a srednju upravnu školu u Pančevu. Radila je kao službenik. Sada je u penziji. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 1954. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, pastel. Teme i motivi: žanr motiv, portet, veduta, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: prva žena naivna slikarka u staroj Jugoslaviji; na njenim pejzaži-ma i žanr motivima veoma često srećemo suncokrete kao lajt motiv, tradicija i običaji njenog naciona čine osnovni predmet njene slikarske ikonografije. U fondu GNU ima 27 slika.

Katarina Karlječikova Severini[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1937. godine u Kovačici. Završila je šest razreda osnovne škole u Kovačici, a posle još dva u Beogradu. Srednju ekonomsku školu završila je u Beogradu. Radila kao službenik. Sada je u penziji. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 1981. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, akvarel, primenjena umetnost. Teme i motivi: žanr motiv, veduta, pejzaž, enterijer, figura. Osnovne karakteristike stvaralaštva: jedinstvenu crtu njenog stvaralaštva čine prikaze senki, u svom opusu prolazila je kroz nekoliko faza, slikajući aktere u prirodnoj sredini ili, pak, samo na crvenoj pozadini. U fondu GNU ima 32 slike.

Eva Husarikova[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1942. godine u Kovačici. Osnovnu školu završila je u Kovačici. Bavi se isključivo slikarstvom. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 1969. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, pastel. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž, mrtva priroda, enterijer, biblijska tematika. Osnovne karakteristike stvaralaštva: bogat opus njenog stvaralaštva čini raznolikost tema i motiva, koje vezuje za slovački etnos, predmet njenog interesovanja veoma često su religiozni motivi, kao i prikazi čarobnih zimskih noći, drvo jabuke pojavljuje se kao lajt motov na njenim kompozicijama. U fondu GNU ima 34 slike.

Pavel Hajko[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1952. godine u Kovačici. Osnovnu školu završio je u Kovačici. Kasnije je izučio stolarski zanat. Radio je u nizu preduzeća, da bi se od 1992. godine posvetio isključivo slikarstvu. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 1981. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, ulje na staklu. Teme i motivi: žanr motiv, portret, pejzaž, animalistički motivi. Osnovne karakteristike stvaralaštva: u svojoj slikarskoj ikonografiji on je prolazio kroz nekoliko faza stvaranja, slikajući borbu lisice i petla, u drugoj fazi na njegovim platnima dominirao je erotski naboj, petao se iskristalisao kao primarni lajtmotiv u svoj lepoti šarolikosti boja. U fondu GNU ima 22 slike.

Pavel Cicka[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1961. godine u Kovačici. Osnovnu školu završio je u Kovačici, a srednju poljoprivredno-mašinsku školu u Pančevu. Radio je u poljoprivrednoj zadruzi. Od 1999. godine bavi se isključivo slikarstvom. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 1986. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, pastel, crtež. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž, animalistički motivi. Osnovne karakteristike stvaralaštva: u svom likovnom opusu prošao je kroz nekoliko faza, na osoben način prikazuje konja kao samostalan motiv; sada ga okupiraju teme pecanja u idiličnom ambijentu, obojene samo njemu svostvenim koloritom. U fondu GNU ima 27 slika.

Desa Petrov Morar[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1946. godine u Sefkerinu. Osnovnu školu završila je u Sefkerinu. Radila je kao negovateljica u predškolskoj ustanovi u Pančevu. Sada je u penziji. Živi i stvara u Pančevu. Član Galerije naivne umetnosti od 1993. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, akvarel, skulpture od gline. Teme i motivi: žanr motiv, portret, nadrealističke teme. Osnovne karakteristike stvaralaštva: tradiciju, običaje, verovanja, crkvene obrede srpskog življa na prostorima Banata sa setom, ljubavlju, a nadasve verno prikazuje na svojim kompozicionim šemama. U fondu GNU ima 19 slika.

Rozalija Markov[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1956. godine u Starom Lecu. Osnovnu školu završila je u Starom Lecu, srednju medicinsku školu u Zrenjaninu, a Višu medicinsku školu u Beogradu. Radila je kao viša medicinska sestra u bolnici u Zrenjaninu. Sada je u penziji. Živela je i stvarala u Aracu. Preminula je 2020. godine.Član Galerije naivne umetnosti od 1999. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, ulje na staklu, akvarel. Teme i motivi: žanr motiv, enterijer, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: svakidašnjica seoskog života smeštena je u enterijer ili pejzažni prostor, osmišljena kompozicija, puna aktera i detalja, vedar i živ kolorit, njenim platnima daju posebnu blistavost, putem kojih se čita radost življenja. U fondu GNU ima 18 slika.

Zuzana Vereski[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1955. godine u Padini. Osnovnu školu završila je u Padini, a srednju trgovačku školu u Pančevu. Bavi se isključivo slikarstvom. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 1986. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, akrilik, pastel, primenjena umetnost. Teme i motivi: žanr motiv, portret, veduta, enterijer, mrtva priroda, figura Osnovne karakteristike stvaralaštva: jedna od najplodnijih i najsvestranijih slikarki naivne umetnosti današnjice; za lajt motiv svog stvaralaštva izabrala je cveće, tačnije bulke i margarete, a od životinj-skog sveta tu su gusani i crni mačor; zvučnim koloritom prenosi svu lepotu slovačkog folklora. U fondu GNU ima 28 slika.

Ana Knjazovic Mijailović[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1950. godine u Kovačici. Osnovnu školu i srednju ekonomsku školu završila je u Kovačici, a Fakultet političkih nauka u Beogradu. Radila je kao društveno-politički radnik u Kovačici, bila je direktor i glavni i odgovorni urednik Radio Kovačice i Radio Đakovice (Kosovo). Od 1994. godine posvetila se isključivo slikarstvu. Sada je u penziji. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 2000. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu. Teme i motivi: žanr motiv, amimalistički motivi. Osnovne karakteristike stvaralaštva: u njenom stvaralaštvu najzastupljeniji su konji, prikazi noći sa naglašenim mesecom; duh Knjazovica kao porodična crta njihovog stilskog izraza je prepoznatljiv, ali ipak njeno stvaralštvo u sebi nosi jednu osobenu i jedinstvenu notu svojstvenu samo njenom slikarskom rukopisu. U fondu GNU ima 9 slika.

Jan Glozik[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1957. godine u Kovačici. Osnovnu školu završio je u Kovačici, a posle toga školu za kvalifikovane radnike u saobraćaju. Radio je u nekoliko preduzeća, a od 1997. godine bavi se isključivo slikarstvom. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 1989. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, ulje na staklu, pastel. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: njegovo stvaralaštvo karakteriše specifičan način prikaza seljaka, prikazuje ga veoma jednostavno, tokom radova u polju, kao muzičara; pravi je majstor monumentalnih kompozicija sa osmišljenim koloritom. U fondu GNU ima 17 slika.

Drago Terzić[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1956. godine u Pljevljima (Crna Gora). Osnovnu školu i srednju ekonomsku školu završio je u Pljevljima (Crna Gora), Višu upravnu školu u Sarajevu (Bosna i Hercegovina), a Ekonomski fakultet u Novom Sadu. Radi kao direktor Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, filijala Pančevo. Živi i stvara u Opovu. Član Galerije naivne umetnosti od 2000. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, ulje na staklu. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž, mrtva priroda. Osnovne karakteristike stvaralaštva: pravi je majstor slikanja ulja na staklu, lepotu beskrajne ravnice ovekovečuje na svojim delima, sjedinjujući je ponekad sa planinama rodnog kraja ili sintetizujući pejzaž sa mrtvom prirodom, odnosno ikebanom, po kojoj je postao prepoznatljiv. U fondu GNU ima 8 slika.

Ana Lenhartova[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1952. godine u Kovačici.Osnovnu školu završila je u Kovačici. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 2008. godine.

Slikarske tehnike: intarzije. Teme i motivi: žanr motiv, mrtva priroda, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: prepoznatljiva je pre svega po slikarskoj tehnici, naime jedina od članova Galeije bavi izradom intarzija, vešto i sa lakoćom, od furnira stvara svoje kompozicije, na kojima dominira seoska idila. U fondu GNU ima 11 slika.

Jozef Havjar[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1956. godine u Kovačici. Osnovnu školu završio je u Kovačici, a srednju mašinsku školu u Pančevu. Bio je u radnom odnosu, ali od 2005. godine bavi se isključivo slikarstvom. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 1998. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž, mrtva priroda, animalistički motivi. Osnovne karakteristike stvaralaštva: inspiraciju za svoja platna crpi upravo iz ravnice u kojoj je rođen; početnički period slikanja ravničarskih pejzaža ubrzo je zamenio slikanjem animalističkih motiva, najviše krava, koja postaju njegov lajt motiv; prepoznatljiv je po prikazu čarolije zime. U fondu GNU ima 14 slika.

Štefan Varga[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1959. godine u Kovačici. Završio je osnovnu školu u Kovačici, a gimnaziju u Mostaru. Radi kao službenik. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 1999. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež. Teme i motivi: žanr motiv, veduta, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: sa njegovih slika koja su sećanja na davne dane, ali i plodovi njegove mašte, čita se radost življenja, one su obojene posebnom vedrinom i humorom, koja je svojstvena samom umetniku. U fondu GNU ima 10 slika.

Marija Vargova[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1954. godine u Kovačici. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Kovačici. Radila je kao službenik. Sada je u penziji. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 1993. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež. Teme i motivi: žanr motiv, figura. Osnovne karakteristike stvaralaštva: vitke i skladne figure lepih crta lica, bez naglašenih folklornih elemenata, trenuci predaha, blag i nežan kolorit, jesu osnovni slikarski postulati u njenom stvaralaštvu. U fondu GNU ima 16 slika.

Juraj Lavroš[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1963. godine u Padini. Završio je osnovnu školu u Padini, a kasnije tesarski i kuvarski kurs. Radio je na građevini, od 2013. godine bavi se isključivo slikarstvom. Živi i stvara u Padini. Član Galerije naivne umetnosti od 1995. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: bajkoviti pejzaži banatske ravnice sa specifičnim prikazima rastinja i nestašnim gusanom kao lajt motivom na platnima predstavljaju osnovnu karakteristiku njegovog stvaralaštva. U fondu GNU ima 8 slika.

Pavel Ljavroš[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1958. godine u Padini. Osnovnu školu završio je u Padini. Pohađao je gimnaziju u Kovačici, ali je nije završio. Radio je kao radnik u šećerani, a od 1993. godine bavi se iskljućčivo slikarstvom. Živi i stvara u Padini. Član Galerije naivne umetnosti od 1995. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž, mrtva priroda, animalistički motivi. Osnovne karakteristike stvaralaštva: nadrealne i fantastične predele maestralno prenosi na platno, sjedinjujući ih sa žanrom ili životinjskim motivom; njegov namaz u sebi nosi osobenu prefinjenost i liriku. U fondu GNU ima 4 slike.

Marija Hlavati[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1975. godine u Pančevu. Osnovnu školu završila je u Padini, posle toga srednju ekonomsku školu u Bihaću (Bosna i Hercegovina). Bavi se isključivo slikarstvom. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 2013. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, pastel, primenjena umetnost. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: na njenim platnima vlada jedna mirna idila, svojstvena pravim bajkama, na osoben način prikazuje rastinje, ljudske figure odišu lepotom, prikazane su proporcionalno sa pravilnim crtama lica; veoma često, takoreći kao lajt motiv na njenim kompozicijama dominira suncokret. U fondu GNU ima 5 slika.

Jano Žolnaj Rođen je 1953. godine u Kovačici. Osnovnu školu završio je u Kovačici, a srednju saobraćajnu u Titogradu (sadašnja Podgorica, Crna Gora). Radio je kao vojno lice. Sada je u penziji. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 2008. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež. Teme i motivi: žanr motiv, veduta, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: slovačku tradiciju, folklor i običaje, prenosi na platno putem veoma istančanog osećaja za kolorit, sa jasno prepoznatljivim prikazom drveća i rastinja, kao i specifičnim načinom prikazivanja arhitekture. U fondu GNU ima 9 slika.

Nada Korenj[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1964. godine u Kovačici. Osnovnu školu i srednje usmereno obrazovanje, kulturološki smer završila je u Kovačici. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 2008. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: prikazi zima i konjskih zaprega jesu odlika njenog stvaralaštva, trudeći se da scenu prikaže što vernije, bojama preuzetim iz prirode. U fondu GNU ima 4 slike.

Martin Pap[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1960. godine u Padini. Osnovnu školu završio je u Padini. Bio je u radnom odnosu, a od 1996. godine bavi se isključivo slikarstvom. Živi i stvara u Padini. Član Galerije naivne umetnosti od 2013. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež. Teme i motivi: žanr motiv, portret, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: prepoznatljiv je po konturnim linijama i specifičnom prikazu drveća, predimenzionirane tikve, bundeve i kukuruzi, kao simboli plodnosti ravnice, napukle amfore, specifični, ali uverljivi portreti poznatih ličnosti čine okosnicu njegovog stvaralaštva. U fondu GNU ima 4 slike.

Ana Kotvašova[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1955. godine u Padini. Osnovnu školu završila je u Padini. Živi i stvara u Padini. Član Galerije naivne umetnosti od 2013. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, primenjena umetnost. Teme i motivi: žanr motiv. Osnovne karakteristike stvaralaštva: lajt motiv njenog stvarlaštva su ćurani, ali veoma često na njenim kompozicijama srećemo prikaze bundeva i suncokreta; ostala je verna prikazu folklornog žanra. U fondu GNU ima 5 slika.

Pavel Povolni Juhas[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1946. godine u Padini. Osnovnu školu završio je u Padini, a drugi stepen srednje poljoprivredne škole u Pančevu. Bavi se poljoprivredom i živinarstvom. Živi i stvara u Padini. Član Galerije naivne umetnosti od 2013. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, akril. Teme i motivi: žanr motiv, enterijer. Osnovne karakteristike stvaralaštva: predmet njegovog likovnog interesovanja prevashodno je grožđe, vino, vinogradi, vinski podrumi obasjani svetlošću, koju umetnik veoma vešto prikazuje na svojim platnima. U fondu GNU ima 5 slika.

Marina Petrikova[uredi | uredi izvor]

Rođena je 1981. godine u Bileći (Bosna i Hercegovina). Osnovnu školu završila je u Kovačici, a krojački zanat izučila je u Pančevu. Živi i stvara u Kovačici. Član Galerije naivne umetnosti od 2013. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, pastel. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž, figure, enterijer. Osnovne karakteristike stvaralaštva: ruralna sredina, tradicija i običaji, nekadašnjeg življenja predaka, jeste tematika koja najviše okupira i inspiriše slikarku, pri čemu se ona ne udaljava od folklora. U fondu GNU ima 6 slika.

Vesna Hrćan[uredi | uredi izvor]

Rođena je u Pančevu 1968 godine. Živela je u Kovačici, gde je i završila osnovnu i srednju školu. Preminula je 2018. godine. Članica Galerije naivne umetnosti je bila od 2017. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, grafika, oslikavanje keramike i upotrebnih predmeta. Teme i motivi: ženske figure u pokretu, imaginacija. U fondu GNU ima 2 slike.

Nataša Knjazavic Kucej[uredi | uredi izvor]

Nataša Knjazovic je rođena 26. maja 1977. godine. Završila je Višu politehničku školu i Fakultet za trgovinu i bankarstvo. Od ranog detinjstva živi u svetu boja. Odrastajući pored dvoje slikara, majke Ane i dede Jana, stekla je ljubav prema naivnoj umetnosti. Nastavlja da slika i živi porodični moto "čovek samo srcem dobro vidi". Njen potpis su tri srca. Od 2011 godine živi u Slovačkoj.

Preminuli članovi Galerije[uredi | uredi izvor]

Marci Markov[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1954. godine u Pančevu. Osnovnu školu završio je u Padini a kasnije u Adi školu učenika u privredi. Radio je u nekoliko preduzeća, ali od 1991. godine počinje da se bavi isključivo slikarstvom. Živeo je i stvarao u Padini. Umro je 2013. godine. Član Galerije naivne umetnosti od 1985. godine.

Slikarske tehnike: ulje na platnu, crtež, ulje na staklu. Teme i motivi: žanr motiv, pejzaž. Osnovne karakteristike stvaralaštva: bunar kao lajt motiv, lirski kolorit, nepregledno prostranstvo i lepota banatske ravnice, jesu najznačajnije karakteristike njegovog umetničkog stvaralaštva. U fondu GNU ima 15 slika.

Priznanja[uredi | uredi izvor]

Na Sretenje 2017. godine, povodom Dana državnosti, Galerija je odlikovana Ordenom Karađorđeve zvezde prvog stepena za naročite zasluge u predstavljanju Republike Srbije, njenih građana i postignute rezultate u oblasti slikarstva.

Radno vreme[uredi | uredi izvor]

Radnim danima Galerija radi od 8 do 16 časova, a vikendom (subota i nedelja) od 10 do 16 časova.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vračević N, Rašić M, Naivna umetnost Srbije, Beograd, 2003.
  2. ^ a b v g d đ „Šest decenija Galerije naivne umetnosti u Kovačici”. Internet portal novosadskog lista Dnevnik. 2015. Pristupljeno 6. 10. 2016. 
  3. ^ a b Žolnaj Barca, Ana (2020). Katalog 2020. Kovačica: Galerija naivne umetnosti. str. unutrašnja strana korica. 
  4. ^ ivanka (2016-07-14). „Galerija naivne umetnosti Kovačica -” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-23. 
  5. ^ „Statut, Galerije Naivne umetnosti u Kovačici”. Galerije naivne umetnosti u Kovačici, 2013. Arhivirano iz originala 09. 10. 2016. g. Pristupljeno 7. 10. 2016. 
  6. ^ info, Kovačica (2019-11-07). „Direktorka GNU ponosna na svoje slikarke” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-12-04. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]