Garda (jezero)

Koordinate: 45° 38′ 00″ S; 10° 40′ 00″ I / 45.633333° S; 10.666667° I / 45.633333; 10.666667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jezero Garda
Jezero Garda
Koordinate45° 38′ 00″ S; 10° 40′ 00″ I / 45.633333° S; 10.666667° I / 45.633333; 10.666667
Tipprirodno
Zemlje basena Italija
Maks. dužina51.9 km
Maks. širina16.7 km
Površina370 km2
Maks. dubina346 m
Zapremina50.35 km3
Nad. visina65 m
Jezero Garda na karti Italije
Jezero Garda
Jezero Garda
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi

Jezero Garda (ital. Lago di Garda ili Benaco) je najveće jezero Italije.[1] Nalazi se na severu države, između tri pokrajine: Lombardije (provincija Breša), Veneta (provincija Verona) i Trentina-Južnog Tirola (provincija Trento).[1]

Na severu je u obliku uskog levka, dok se prema jugu širi. Jezero je veoma važna turistička meta, koju zbog blage klime i prirodnih lepota svake godine posećuju stotine hiljada gostiju.

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Severni deo jezera se nalazi u depresiji u podnožju Alpi i okružen je planinama, dok je južni deo jezera u gornjem delu Padske nizije, tako da se jezero širi i postaje sve pliće.. Jezero je dugačno 51,9km, na najširem mestu široko 16 km, nalazi se na nadmorskoj visini od 65 m, a najveća izmerenadubina je 346 m.

Jezero Garda je protočno jezero. Glavna pritoka je reka Sarka a otiče rekom Minćo koja se uliva u Po.[1]

Ostrva[uredi | uredi izvor]

Jezero ima pet ostrva, a najveće je ostrvo Garda na kojem se nalazi lep dvorac iz 18. veka.[2] U blizini se nalazi i ostrvo San Bjađo, koje je udaljeno od obale 200 metara.

Treće ostrvo po veličini je Trimelone, na kojem se ranije nalazila barutana, sa neeksplodiranim bombama iz prvog i Drugog svetskog rata. Dva najmanja ostrva se zovu Ostrvo Snova i Ostrvo Maslina.

Klima[uredi | uredi izvor]

Velika količina vode u jezeru Garda ublažava umereno kontinentalnu klimu Padske nizije na jugu i Alpi na severu, tako da su zimske temperature blaže, a leta nisu sparna kao u okolini. Ti efekti se ograničavaju samo na neposrednu okolinu jezera, dok se na nekoliko stotina metara udaljenosti ne osećaju. Klima jezera umnogome zavisi i od vetrova, koji su na jezeru Garda svakodnevni i konstantni. Mesta sa najblažom klimom su Limone, Gardone Rivijera, Dezencano del Garda, Sirmione dok je najsvežija Riva del Garda.

Vetrovi[uredi | uredi izvor]

Vetrovi na jezeru
  • Peler: to je vetar koji dolazi sa severa i duva na čitavom jezeru a posebno je jak na severnom i srednjem delu. Počinje svake noći oko 2 – 3 sata i duva do podne (11-12). Leti je najjači, do 15 m/s tako da stvara talase i omogućava bavljenje vindsurfom
  • Ora: duva iz ravnice (padske nizije) prema severu. Počinje čim prestane duvati peler (12-13) i traje do kasno popodne.
  • Ponal: je tipičan letnji vetar jakog intenziteta. Duva iz doline Ledro (ital. Valle di Ledro) prema jezeru u jutarnjim i večernjim satima.
  • Bali, je severni vetar tipičan za zimski period, koji prouzrokuje pad temperatura kao i sneg. Može dostići brzinz od 20 m/s i prouzrokuje velike talase.
  • Ander: je konstantan vetar koji duva sa jugozapada u ranim popodnevnim časovima i traje samo par sati. Obično je ograničen na južni deo jezera..

Flora i Fauna[uredi | uredi izvor]

Monte Baldo pogled sa jezera: vide se različiti tipovi vegetacije

Tipična vegetacija jezera Garda je kesten, orah, maslina, grožđe. Uz obale uspevaju oleandri, mimoze, čempresi. Obala Verone je poznata kao «Rivijera Maslina», jer su masline donesene još u etrursko doba, a danas su postale tipično drvo oko jezera Garda.

Zapadna obala (koja pripada provinciji Breša) je poznata kao Rivijera Limuna: ovde se i danas mogu naći karakteristični vrtovi sa stubovima (takozvane Limonaje), koji su se zimi zatvarali staklenim prozorima da limun ne bi patio zbog hladnoće.

lokalna flora i fauna

Turizam[uredi | uredi izvor]

Važnija turistička mesta uz jezero Garda su: Sirmione, Dezencano del Garda, Manerba, Salo, Gardone, Garnjano, Tinjale, Tremozine, Limone, Riva del Garda, Malčezine, Bardolino i Peskijera.

Jezero Garda je poznato po uzgoju maslina i vinograda. Uzgoj limuna je nekad bio veoma važna privredna grana, dok se danas uzgaja samo kao turistička atrakcija.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Na jezeru Garda se od 1951. godine svakog prvog vikenda u septembru održava jedriličarska regata pod nazivom Ćento milja (ital. centomiglia) na kojoj učestvuje više od 300 jedrilica iz celog sveta. Kreće se iz Garnjana, prema severu do Rive, pa na jug do Dezencana i na kraju se vraća u Garnjano (što iznosi otprilike 100 nautičkih milja). Regata traje između 6 i 30 sati (zavisi od vetra i vrste jedrilice).[2]
  • Na severnom delu jezera koji pripada regionu Trentino-Južni Tirol zabranjena je plovidba privatnim motornim čamcima da bi se izbjeglo zagađivanje jezera (dok je na ostalom delu jezera dozvoljena).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. V-Đ. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 94. ISBN 86-331-2112-3. 
  2. ^ a b „LAGO DI GARDA – ITALIJA”. najmagazin.com. Pristupljeno 15. 1. 2024. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]