Geografija Lihtenštajna
Geografija Lihtenštajna | |
---|---|
Kontinent | Evropa |
Region | Srednja Evropa |
Koordinate | 47° 10′ N 09° 32′ E / 47.167° S; 9.533° I |
Površina | 160 km² (214.) — kopno % — voda % |
Granice | ukupno 76 km Austrija 34,9 km; Švajcarska 41,1 km. |
Najviša tačka | 2.599 m (Graušpic) |
Najniža tačka | 429 m (severna desna obala reke Rajne) |
Najduža reka | Rajna |
Najveće jezero | Gampriner Zele (2,6 ha) |
Kneževina Lihtenštajn (nem. Fürstentum Liechtenstein) je malena kontinentalna država u Centralnoj Evropi, stešnjena između Austrije na istoku i Švajcarske na zapadu i jugu, na prelazu između Zapadnih i Istočnih Alpa u gornjem delu toka reke Rajne. Sa površinom od svega 160 km², Lihtenštajn se nalazi na 214. mestu u svetu i jedna je od 6 takozvanih mikrodržava u Evropi. Najveća dužina državne teritorije od severa ka jugu je svega 24 km, a širina od istoka ka zapadu 12,4 km.
Ukupna dužina granica je 76 km, od čega je 41,1 km prema Švajcarskoj (sa kantonom Sankt Galen 27 km i kantonom Graubinden 14 km), a 34,9 km sa Austrijom (pokrajina Forarlberg).
Po državnom uređenju, Lihtenštajn je parlamentarna, ustavna monarhija i počiva na principima demokratije i parlamentarizma.
U reljefu Lihtenštajna izdvajaju se dve celine, visoki Alpi u istočnom i južnom delu države, i pitoma dolina Rajne na zapadu. Oko 75% državne teritorije obuhvataju visoke planine, sa ukupno 29 vrhova koji prelaze 2.000 metara nadmorske visine. Najviši vrhovi su Graušpic (na 2.599 m koji je ujedno i najviši vrh u zemlji, na krajnjem jugu zemlje uz granicu sa Švajcarskom), Hinter Graušpic (2.574 m) i Nafkopf (2.570 m). Niži predeli nalaze se na zapadu i severu zemlje, uz dolinu reke Rajne, i obuhvataju oko četvrtinu državne teritorije. Na krajnjem severu države nalazi se i najniža tačka koja leži na nadmorskoj visini od 429 metara.
Rajna je ujedno i najvažniji vodotok u zemlji, i glavni plovni put i veza sa centralnim delom kontinenta. Pored Rajne jedini vodotok je reka Zemina koja protiče kroz jugoistočni deo zemlje (leva pritoka reke Il u Austriji). Najveće, a ujedno i jedino jezero je Gampriner Zele sa površinom od svega 2,6 ha. Nalazi se u severnom delu zemlje kod sela Bendern-Gamprin, a nastalo je kao posledica velikog izlivanja reke Rajne 1927. Jezero leži na nadmorskoj visini od 435 metara, a maksimalna dubina je do 6 metara. Jezero se vodom snabdeva iz reke putem veštački izgrađenog cevovda.
Planinska područja su pod uticajem oštrije alpske klime, dok se ravničarski predeli odlikuju umereno-kontinentalnim klimatom. Januarski prosek temperatura je oko -1°C, julski 17°C, dok se količina padavina kreće od 800 do 2.400 mm.
U fitogeografskom smislu Andora je deo cirkumborealne oblasti holarktičkog florističkog carstva. Pod šumama je oko trećina državne teritorije, listopadne šume (bukva, hrast) su na područjima između 550 i 1.300 metara nadmorske visine, a četinari (smrča) između 1.300 i 1.800 metara nm. Pod pašnjacima i livadama je oko 16% teritorije, obradiva je oko četvrtina teritorije.
Najveće ekološke probleme na teritoriji Lihtenštajna izazivaju klizišta i lavine, dok opasnost od snažnijih zemljotresa ne postoji. Izgradnjom kanala duž obale Rajne izbegnuta je opasnost od poplava u nižim delovima.
Ekstremne tačke Lihtenštajna | |||||
Ekstremni sever | 47° 16′ 15″ N 9° 31′ 51″ E / 47.27083° S; 9.53083° I | desna obala reke Rajne, na tromeđi prema Austriji i Švajcarskoj | |||
Ekstremni jug | 47° 2′ 55″ N 9° 33′ 26″ E / 47.04861° S; 9.55722° I | vrh Mazorakoph, na granici sa Švajcarskom | |||
Ekstremni istok | 47° 2′ 55″ N 9° 33′ 26″ E / 47.04861° S; 9.55722° I | granični kamen 28 | |||
Ekstremni zapad | 47° 3′ 46″ N 9° 28′ 18″ E / 47.06278° S; 9.47167° I | desna obala Rajne, na krajnjem jugozapadu zemlje kod sela Balcers |
Glavni grad je Vaduc, dok je najveće naselje Šan sa 5.800 stanovnika.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Službeni portal Kneževine Lihtenštajn(jezik: engleski),(jezik: nemački),(jezik: francuski)
- Кня́жество Лихтенште́йн (jezik: ruski)