Gornja zemlja (Nova Francuska)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gornja zemlja (Nova Francuska)
1610–1763
''Pays d'en Haut
Upper Country''

Mapa Žaka Nikolasa Belina iz 1755. godine
Geografija
Kontinent Severna Amerika
Glavni grad Kvebek
Društvo
Službeni jezik Francuski
Religija Katolicizam
Politika
Oblik države Vicekraljevstvo
 — Kralj Francuske Luj XV (1652–1763)
Zemlje prethodnice i naslednice
Prethodnice: Naslednice:
Kvebek (1763–1791)

Gornja zemlja (Nova Francuska) (engl. Upper Country, franc. Pays d'en Haut) je bila teritorija Nove Francuske koja je pokrivala regione Severne Amerike koji se nalaze zapadno od Montreala. Ogromna teritorija obuhvatala je veći deo regiona Velikih jezera, šireći se na zapad i jug tokom vremena na severnoamerički kontinent kako su Francuzi napredovali sa istraživanjima. „Gornja zemlja” je osnovana 1610. godine i trajala je do 1763. godine kada je pariškim sporazumom okončana Nova Francuska, i teritorija je ustupljene Britancima kao provincija Kvebek.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

San-Mari među Hjuronima su osnovali Francuzi 1639. godine, svoju prvu misiju severno od Velikih jezera, duž istočne obale jezera Huron. Nakon što su Irokezi uništili domovinu Hurona 1649. godine, francuski misionari su se vratili u Kanadu sa preostalim Hjuronima, koji su se naselili u predelu Vendakea.

Do 1660. godine Francuska je započela politiku ekspanzije u unutrašnjost Severne Amerike iz pravca tadašnje Kanade, sa ciljem da locira severozapadni prolaz do Kine, da eksploatiše prirodne resurse teritorije, kao što su krzno i mineralne rude, i da prevede domorodačko stanovništvo u katolicizam. Trgovci krznom su u to vreme počeli su da istražuju „gornju zemlju” oko Velikih jezera. Godine 1659. Pjer-Esprit Radison i Medard des Groseilije stigli su do zapadnog kraja jezera Superior, gde su sveštenici osnovali misije, kao što je misija Su Sent Meri 1668. Godine 1671. otac Žak Market je osnovao francusku misiju koja će u Mišilimanaku tokom narednih pola veka postati je početna tačka za istraživanje, mesto za diplomatske odnose sa starosedeocima i komercijalni centar za trgovinu krznom. Luj Žoli i Žak Market započeli su, 17. maja 1673., istraživanje reke Misisipi, koju su nazvali Sijuks Tongo (velika reka) ili Mičisipi. Stigli su do ušća reke Arkanzas, a zatim se vratili uzvodno, saznavši da velika reka teče prema Meksičkom zalivu, a ne prema Tihom okeanu kako su pretpostavljali.

Proširenje na sever[uredi | uredi izvor]

U današnjem Ontariju, delu Minesote i istočnim prerijama, izgrađene su brojne trgovačke stanice i utvrđenja kao što su Fort Kaministigva (1679), Fort Frontenak (1673), Fort San Pjer (1731), Fort Sent Čarls (1732) i Fort Toronto (1750).

Proširenje na jug[uredi | uredi izvor]

Godine 1701. Antoan Lamet de La Mote je osnovao Fort Detroit, koji je postao centar francuskog vojnog prisustva u regionu. Dok su ostale utvrde u oblasti ojačale mrežu, među njima su tvrđava Nijagara (1678.), tvrđava Krevekva (1680.), tvrđava de Bade (1683.), tvrđava Sent-Luis du Roše (1683.), tvrđava Sen Antoan (1686.), tvrđava Sen Žozef (1691.), tvrđava Mičilimakinac (1715. ), Fort Majami (1715), Fort La Baje (1717), Fort Otenon (1717), Fort Čekvagenon (1718) i Fort Beharno (1727). Ove tvrđave su obezbedile francuski suverenitet u ovoj oblasti i olakšale trgovinu sa starosedeocima. Godine 1717., južna područja bliže reci Misisipi poznata kao država Ilinoj prebačena su iz Kanade u Luizijanu, koloniju Francuske južno na ušću reke.

Naselja[uredi | uredi izvor]

Francuska naselja u Gornjoj zemlji južno od Velikih jezera bila su Detroit, La Baj, Su Sent Meri, Sent Ignas i Vinsens. Vinsens je kasnije pripojen „Ilinoj kantriju” (Pays des Illinois), koji je bio deo Luizijane. Do 1773. godine, broj stanovništva Detroita je bio 1.400 a do 1778. godine broj stanovnika se povečao na 2.144.[2]

Zaštita Gornje zemlje bila su četiri utvrđenja: Fort Presku Isle (1753), Fort Le Bof (1753), Fort Dukes (1754) i Fort Mačalt (1754).

Terminologija[uredi | uredi izvor]

Danas se izraz Les Pais-d'en-Haut (Les Pays-d'en-Haut) odnosi na regionalnu opštinu u regionu Lavrentid u Kvebeku, severno od Montreala. To je tradicionalno ime većeg područja u brdima severozapadno od Montreala, sa središtem na gornjim delovima reke Rivijer du Nord (Lavrentid). Njena naselja su nastala mnogo kasnije nego što je prvobitno značenje imena zastarelo.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Virtual Museum of New France – Population of Pays d’en Haut and Louisiana
  2. ^ Jacqueline Peterson, Jennifer S. H. Brown, Many roads to Red River (2001), p69

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]