Gornje Trnjane

Koordinate: 42° 57′ 21″ S; 21° 53′ 13″ I / 42.955833° S; 21.886833° I / 42.955833; 21.886833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Gornje Trnjane
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugJablanički
GradLeskovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 215
Geografske karakteristike
Koordinate42° 57′ 21″ S; 21° 53′ 13″ I / 42.955833° S; 21.886833° I / 42.955833; 21.886833
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina275 m
Gornje Trnjane na karti Srbije
Gornje Trnjane
Gornje Trnjane
Gornje Trnjane na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj016
Registarska oznakaLE

Gornje Trnjane je naseljeno mesto grada Leskovca u Jablaničkom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 215 stanovnika.

Položaj sela[uredi | uredi izvor]

Gornje Trnjane nalazi se zapadno od Leskovca ispod brda Bilo koje je smešteno južno od naselja a pored Šumanskog puta. Zbog ovakvog položaja nazivaju ga i „Trnjane pod rid”.

Vode[uredi | uredi izvor]

Kroz atar sela protiče tekućica Mala bara koja se uliva u Golemu baru u ataru sela D. Tranjana. Golema bara sastavljena je od voda koje ističu iz Vlaške bare ili Vlaškog rita koji se nalazu u ataru Gornjeg Trnjana. Na sastavu ovih potoka postojalo je seosko peraljište (žene na tom delu prale rublje) i „topilo” gde se topila konoplja. U nekim izvroima ono se navodi i kao „gornjotrnjansko topilo”.

U ataru sela postoji nekoliko izvora ili kladenaca. Njih meštani koriste kao izvore pijaće vode. Nalaze se na lokalitetima Cer, Čukar, Golema strana i Jasika. U selu postoji mali broj bunara.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Gornje Trnjane živi 192 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 38,1 godina (36,8 kod muškaraca i 39,4 kod žena). U naselju ima 60 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 4,17.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 245
1953. 256
1961. 244
1971. 241
1981. 256
1991. 228 228
2002. 250 256
2011. 215
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
247 98,8%
nepoznato
  
3 1,2%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najveći broj meštana bavi se zemljoradnjom. Gaje se pšenica, kukuruz, krompir, paprika i bostan. Pored ovoga postoje i površine pod voćem.

Stoka se uglavnom gaji kako bi podmirila potrebe stanovništva. Višak stočarskih i zemljoradničkih proizvoda nosi se i prodaje pazarnim danom u Leskovcu. Meštani su se ranije bavili rabadžilukom i preprodajom stoke. Ranije, kada je bilo više stoke bilo je i pojata van sela.

Ranije je u selu radilo nekoliko zanatlija: krojača, zidara, kovača i užara.

Stanovnici su se nekada bavili i privatnim poslovima špeditera, vunovlačara, zidara, najamnih radnika itd.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  4. ^ Đorđević, Dragutin (1980). Leskovački zbornik XX. Leskovac: Narodni muzej u Leskovcu. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]