Gornjodvinski rejon
| Gornjodvinski rejon Верхнядзвінскі раён | |
|---|---|
 | |
| Država |  Belorusija |
| Oblast |  Vitepska oblast |
| Admin. centar | Verhnjedvinsk |
| Površina | 2.140,76 km2 |
| Stanovništvo | 2014. |
| — broj st. | 22.564 |
| — gustina st. | 10,54 st./km2 |
| Vremenska zona | UTC+3 |
| Zvanični veb-sajt | |
Gornjodvinski rejon (blr. Верхнядзвінскі раён; rus. Верхнедвинский район) administrativna je jedinica drugog nivoa u severnom delu Vitepske oblasti u Republici Belorusiji.
Administrativni centar rejona je grad Verhnjedvinsk.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Gornjodvinski rejon obuhvata teritoriju površine 2.140,76 km² i na 6. mestu je po površini među rejonima Vitepske oblasti.[1] Graniči se sa Mjorskim rejonom na jugu, Polackim na jugoistoku i Rasonskim na istoku, te sa Letonijom na severu i severozapadu.
Najveći deo rejona nalazi obuhvata područje dosta zaravnjene i na momente blago zatalasane Polacke nizije, dok se najviša tačka nalazi u zapadnom delu rejona na području Asvejske grede, zapadno od sela Garadiloviči (sa nadmorskom visinom od 191,8 m). Teritorija rejona ispresecana je brojnim vodotocima, od kojih je svakako najveća i najvažnija Zapadna Dvina. Važniji vodotoci su još i reke Drisa, Sarjanka, Svoljna i Užica. Na teritoriji rejona postoji i 25 jezera, od kojih je najveće i najznačajnije Asvejsko jezero koje je sa površinom od nešto manje od 53 km² drugo po veličini jezero u zemlji (posle jezera Narač). Većih dimenzija je još i jezero Lisna.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Rejon je uspostavljen 17. jula 1924. kao Drisenski rejon.[2] Do 1930. bio je deo Polackog okruga, a od 1938. administrativno pripada Vitepskoj oblasti. Današnje ime nosi od 25. decembra 1962. nakon što je grad Drisa koji je administrativno središte rejona, promenio ime u Verhnjedvinsk (odnosno Gornjodvinsk).
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema rezultatima popisa iz 2009. na tom području stalno je bilo naseljeno 24.675 stanovnika ili u proseku 12,0 st/km².[3]
| 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 1999. | 2009. | 2014. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 39.508 | 38.360 | 34.419 | 32.411 | 30.768 | 24.675 | 22.564 |
Osnovu populacije čine Belorusi sa 90,06%, a slede Rusi sa 7,38% i Ukrajinci sa 1,14%. Svi ostali čine 1,42% populacije.
Administrativno, rejon je podeljen na područje grada Verhnjedvinska koji je ujedno i administrativni centar, na varošicu Asveja i na 10 seoskih opština. Na teritoriji rejona postoji ukupno 261 naseljeno mesto.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Najvažnija privredna delatnost na teritoriji Gornjodvinskog rejona je poljoprivreda, a posebno stočarstvo.
Najvažniji putni pravci koji prolaze preko teritorije rejona su železnica na liniji Vitepsk—Polack—Daugavpils, i magistralni drum Vitepsk—Polack—granica sa Letonijom.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ «Государственный земельный кадастр Республики Беларусь» Архивирано на сајту Wayback Machine (4. март 2016) (по состоянию на 1 января 2011 г.)
- ^ Беларусь: Энцыклапедычны даведнік / Рэдкал.: Б. І. Сачанка і інш. — Мн.: БелЭн, 1995. — 800 с. — 5000 экз. —. ISBN 978-985-11-0026-8.
- ^ Результаты переписи 2009 года
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Rejoni Vitepske oblasti Belorusije | ||
|---|---|---|
 | ||
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |