Grb Bijeljine
Grb grada Bijeljina | |
---|---|
Verzije | |
Detalji | |
Nosilac | Grad Bijeljina |
Usvojen | 2. februara 1994. godine. |
Čelenka | bedemska kruna sa tri grudobrana |
Štit | Na plavom štitu, blago zašiljenom, između dva srebrna goluba crvenih nogu u kantonima (naspramnim poljima), uzajamno suočena i podignutih i približenih krila, srebrna silueta krstom nadvišene kupole nad tamburom Manastira Tavne koja se uzdiže iz srebrne stope štita u kojoj se povišena crvena greda oslanja na isti takav stub. |
Držači štita | Filip Višnjić i Knez Ivo od Semberije |
Postament | travom obrasla ravnica, dok su uz sam štit postavljeni zlatni klas pšenice desno i zlatni klip kukuruza lijevo |
Moto | „BIJELjINA“ |
Grb Bijeljine je zvanični grb srpskog grada Bijeljine, usvojen 2. februara 1994. godine.
Simboli grada Bijeljina u potpunosti se oslanjaju na tradiciju evropske heraldike i utemeljeni su na najtrajnijim vrijednostima i simbolima ovog kraja pa se stiče utisak njihovog vijekovnog sveopšteg prihvatanja.
Grb grada Bijeljina je predstavljen u tri nivoa: veliki, srednji i mali grb.
Opis grba[uredi | uredi izvor]
Na plavom štitu, blago zašiljenom, između dva srebrna goluba crvenih nogu u kantonima (naspramnim poljima), uzajamno suočena i podignutih i približenih krila, srebrna silueta krstom nadvišene kupole nad tamburom Manastira Tavne koja se uzdiže iz srebrne stope štita u kojoj se povišena crvena greda oslanja na isti takav stub. Štit je nadvišen zlatnom bedemskom krunom sa četiri vidljiva merlona (uzvišena stupca), koji simbolišu Grad sa preko 100.000 stanovnika. U centralni dio krune ugrađen je centralni rizalit (istaknuto pročelje) glavne fasade Skupštine grada Bijeljina, takođe od zlata.
Držači štita su: desno – Filip Višnjić, u narodnom odijelu, u prirodnim bojama, koji desnom rukom na grudima pridržava gusle; lijevo – Knez Ivo od Semberije u onovremenoj odjeći, u prirodnim bojama, koji lijevom rukom na grudima pridržava vreću sa novcem. Uz Filipa Višnjića je koplje zastave Republike Srpske, opervažene zlatnim resama, a uz Kneza Ivu od Semberije isto takvo koplje sa koga se vije zlatnim resama opervažena zastava Bijeljine. Oba koplja imaju zlatne ferule (nosače) i zlatnu figuru goluba sa štita na vrhu.
Postament (osnova) je travom obrasla ravnica, dok su uz sam štit postavljeni zlatni klas pšenice desno i zlatni klip kukuruza lijevo. U dnu je bijela traka ispisana slovima „BIJELjINA“.
Na nivou srednjeg grba štit je identičan prethodnom opisu, nadvišen bedemskom krunom, uz koga se pri stopi nalaze zlatni klas pšenice i zlatni klip kukuruza, kao i traka ispisana slovima „BIJELjINA“.
Mali grb predstavlja samo štit sa opisanom heraldičkom kompozicijom.[1]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Grad Bijeljina, zvanična stranica grada: Grb i zastava grada Bijeljina Arhivirano na sajtu Wayback Machine (13. novembar 2014)