Grenobl
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Grenobl franc. Grenoble | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Francuska |
Region | Rona-Alpi |
Departman | Izer |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2019. | 158.198 [1] |
— gustina | 8.725,76 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 10′ 18″ S; 5° 43′ 21″ I / 45.171546° S; 5.722387° I |
Vremenska zona | UTC+1, leti UTC+2 |
Aps. visina | 204–500 m |
Površina | 18,13 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 38000, 38100 |
Pozivni broj | 476 |
INSEE kod | 38185 |
Veb-sajt | |
www.grenoble.fr |
Grenobl (franc. Grenoble) grad je u jugoistočnoj Francuskoj, u podnožju Alpa, u regiji Rona-Alpi i departmanu Izer. Po podacima iz 2006. godine broj stanovnika u mestu je bio 156.107. Šire gradsko područje ima 514.559 stanovnika po popisu iz 1999.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Grenobl je okružen planinama. Grad se nalazi u aluvijalnoj dolini reke Izer na nadmorskoj visini od 214 m. Zbog planinskih, a posebno skijaških sportova grad je turistički veoma značajan. Dvadeset žičara se nalazi oko grada. Istorijski u području Grenobla bila je teška industrija i rudarstvo. Napuštene fabrike se mogu naći čak i u malim naseljima.
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima (Grenobl) | |||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Pokazatelj \ Mesec | Jan. | Feb. | Mar. | Apr. | Maj | Jun | Jul | Avg. | Sep. | Okt. | Nov. | Dec. | God. |
Apsolutni maksimum, °C (°F) | 16,5 (61,7) |
20,7 (69,3) |
25,3 (77,5) |
28,0 (82,4) |
31,3 (88,3) |
37,0 (98,6) |
38,3 (100,9) |
39,5 (103,1) |
33,6 (92,5) |
28,1 (82,6) |
24,8 (76,6) |
19,5 (67,1) |
39,5 (103,1) |
Srednji maksimum, °C (°F) | 5,9 (42,6) |
7,8 (46) |
12,0 (53,6) |
15,3 (59,5) |
19,9 (67,8) |
23,8 (74,8) |
26,9 (80,4) |
26,4 (79,5) |
21,8 (71,2) |
16,9 (62,4) |
10,2 (50,4) |
6,4 (43,5) |
16,2 (61,2) |
Prosek, °C (°F) | 2,3 (36,1) |
3,7 (38,7) |
5,0 (41) |
9,8 (49,6) |
14,4 (57,9) |
17,9 (64,2) |
20,5 (68,9) |
20,2 (68,4) |
16,3 (61,3) |
12,3 (54,1) |
6,4 (43,5) |
3,1 (37,6) |
12,0 (53,6) |
Srednji minimum, °C (°F) | −1,2 (29,8) |
−0,4 (31,3) |
2,0 (35,6) |
4,4 (39,9) |
8,9 (48) |
12,0 (53,6) |
14,2 (57,6) |
14,0 (57,2) |
10,9 (51,6) |
7,8 (46) |
2,7 (36,9) |
−0,1 (31,8) |
6,3 (43,3) |
Apsolutni minimum, °C (°F) | −27,1 (−16,8) |
−19,4 (−2,9) |
−18,2 (−0,8) |
−7,9 (17,8) |
−2,3 (27,9) |
2,1 (35,8) |
4,8 (40,6) |
3,8 (38,8) |
−1,2 (29,8) |
−5,3 (22,5) |
−10,9 (12,4) |
−20,2 (−4,4) |
−27,1 (−16,8) |
Količina padavina, mm (in) | 61 (24) |
52 (20,5) |
66 (26) |
83 (32,7) |
104 (40,9) |
75 (29,5) |
59 (23,2) |
67 (26,4) |
106 (41,7) |
106 (41,7) |
87 (34,3) |
67 (26,4) |
934 (367,7) |
[traži se izvor] |
Istorija[uredi | uredi izvor]
Grad je bio poznat po raznim imenima tokom istorije:
- Kularo, kada su Gali Alobrogi sagradili jake zidine oko maloga grada u 3. veku
- Gratianopolis, posle 380. kada je car Gracijan posetio grad i dao da se poprave zdine
Nakon pada Zapadnoga rimskoga carstva grad je bio deo Burgundijske kraljevine, dok ga nije zauzeo Klotar I, kralj Franaka i sin Hlodoveha. Kasnije su ga držali Karolinzi. Posle toga postao je deo druge burgundijske kraljevine Arl. Konačno je došao u posed grofova Vijen, čija titula Dofen je dala tradicionalno ime regiji Dofine. Grenobl je bio glavni grad regije Dofine od 1349. Tada je zadnji dofen od Vijena prodao regiju Francuskoj pod uslovom da francuski prestolonaslednici koriste titulu "Dofen".
Grad je bio poprište sukoba katolika i protestanata. Tako su 1562. veliki broj hugenota pobacali u reku Izer.
Građani su 1788. napali vojsku Luja XVI. Opljačkane su i rušene crkve 1789. za vreme Francuske revolucije. Tih godina su postojale i putujuće giljotine, koje su išle od sela do sela i odrubljivale glave vrlo često na osnovu neosnovanih optužbi. U Grenoblu su održane Zimske olimpijske igre 1968.
Demografija[uredi | uredi izvor]
1962. | 1968. | 1975. | 1982. | 1990. | 1999. | 2006. | 2011. | 2014. |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
156.707 | 161.616 | 166.037 | 156.637 | 150.758 | 153.317 | 156.107 | 157.424 | 160.725 |
Bastilja[uredi | uredi izvor]
Bastilja predstavlja seriju utvrđenja na obroncima planina kraj Grenobla. Bastilja je najposećenija turistička atrakcija u gradu. Gradnja Bastilje je započeta u srednjem veku, a kasnije su vršena proširenja na obimnim podzemnim odbrambenim mrežama. Bastilja se smatra najboljim primerom utvrđivanja u Francuskoj u 19. veku, a držala je važnu stratešku tačku na alpskoj granici.
Obrazovanje i istraživanje u Grenoblu[uredi | uredi izvor]
Univerzitet u Grenoblu je 1339. osnovao papa Benedikt XII. Ali univerzitet nije imao dovoljno sredstava, tako da je ponovo osnovan 1542. Ponovo su se nakon nekoga vremena pojavili problemi, pa je Napoleon 1805. osnovao faluktet prava. Grenobl je danas veliki naučni centar, posebno u oblasti fizike, informatičkih nauka i primenjene matematike.
Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]
- Štendal
- Vitlejem
- Esen
- Katanija
- Inzbruk
- Hale
- Kišinjev
- Oksford
- Rehovot
- Finiks
- Pečuj
- Kaunas
- Sfaks
- Konstantin
- Korato
- Kairo
- Sudžou
- Uagadugu
- Irkutsk
- Cukuba
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Remembering Grenoble Photography Exposition
- Grenoble Chamber of Commerce and Industry Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. decembar 2004)
- Grenoble City website
- [1]
- Grenoble Airport website
- Visiting Grenoble in English
- Semitag - Transports de l'agglomération grenobloise Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. maj 2012) in French
- Grenoble Forum in Chinese