Grigorije Prosvetitelj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Grigorije Prosvetitelj, ikona, Konstantinopolj, XIV vek

Sveti Grigorije Prosvetitelj (jerm. Գրիգոր Լուսաւորի, grč. Γρηγοριος Φωστηρ; oko 252326) bio je pravoslavni jermenski svetitelj i prosvetitelj.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je u bogatoj porodici. Bio je u srodstvu sa persijskim carom Artabanom i njegovim bratom jermenskim carem Kursarom. Nakon njihovog ubistva Grigorije je živeo u Kesariji Kapadokijskoj. Tamo je primio hrišćanstvo i krstio se. Oženio se i imao dva sina, Ortana i Arostana, koji su takođe bili posvećeni crkvi. Ortan je postao sveštenik, a Arostan se zamonašio.

Nakon smrti supruge Grigorije se zamonašio. Pošto je odbio naredbu cara Tiridata III da prinese žrtve idolima i boginji Artemidi utamničen je i stavljen na teške muke. Sve muke je izdržao stojički i kada je nakon više godina tamnovanja izašao, bio je dočekan sa velikim poštovanjem. Kasnije je izabran za episkopa.

Kao prvi episkop Jermenije krstio je jermenskog cara, vojvode, svu vojsku, i sav jermenski narod. Rukopoložio je mnoge sveštenike, osnivao škole i postavljao u njima učitelje. Osim Jermena krstio je i brojne Persijance, Asirce i Miđane. Podigao je mnoge crkve i manastire.

Pred kraj života, povukao se u pustinju, gde je živeo isposnički. Na mestu episkopa nasledio ga je sin mu Arostan. Kao epsikop jermenski Arostan je učestvovao na Vaseljenskom saboru u Nikeji.

Pravoslavna crkva proslavlja Svetog Grigorija 30. septembra po julijanskom kalendaru.

Njemu je posvećena Saborna crkva Svetog Grigorija Prosvetitelja u Jerevanu, gde mu se nalaze mošti.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]