Gruzinski jezik

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Gruzinski jezik
ქართული
ქართული.png
Govori se u  Gruzija
 Iran
 Azerbejdžan
 Turska
 Rusija
Broj govornika
4,1 miliona (nedostaje datum)
Južno-kavkaski
  • Gruzinski jezik
gruzijski alfabet
Zvanični status
Službeni jezik u
 Gruzija
Priznati manjinski jezik u
Jezički kodovi
ISO 639-1 ka
ISO 639-2 geo (B)
kat (T)
ISO 639-3 kat
{{{mapalt}}}
Južnokavkaska grupa jezika (kartvelski jezici) - dijalekti gruzinskog jezika
{{{mapalt2}}}
Rasprostranjenost gruzinskog jezika
  Većinski jezik
  Manjinski jezik

Gruzinski jezik (gruz. ქართული ენა [kartuli ena]) je zvanični jezik u Gruziji, republici smeštenoj na Kavkazu.

Gruzinski je maternji jezik 4,1 miliona stanovnika u samoj Gruziji (83% sveukupnog stanovništva), i još 200.000 hiljada van zemlje (uglavnom u Turskoj, Iranu, Rusiji, Americi i zapadnoj Evropi). U bukvalnom smislu reči je jezik za sve etnografske grupe gruzinskog naroda, naročito onih koji govore drugim jezicima južnokavkaske grupe (ili kartvelijanskim jezicima): Svani, Megrelijani i Lazi. Gruzinski, ili kartuli (ქართული [kartuli]), koji se ponekad smatra{[traži se izvor] za zasebnu vrstu gruzinskog jezika je maternji jezik još 20.000 stanovnika Gruzije i 60.000 van (naročito 60.000 u Izraelu).

Pismo[uredi]

Gruzijsko pismo, ili mhedruli (მხედრული [mkhedruli] — „sekularno“ ili „vojno") se prvi put pojavilo u 11. veku. Sastoji se od 33 slova i ne razlikuje velika i mala (obojana polja označavaju slova koja se više ne koriste).

Gramatika[uredi]

Gruzinski jezik ima 7 padeža: nominativ, ergativ, dativ, genitiv, instrumental, adverbijal i vokativ. Prva tri su „jezgreni padeži“ i imaju funkcije koje se međusobno preklapaju (npr. označavaju subjekt u različitim situacijama).

U nekim glagolskim oblicima gruzijski se ponaša kao aktivno-stativni i ergativni jezik.

Gruzinski nema kategoriju roda.

Jezik ima aglutinativnu morfologiju i postpozicije.

Spoljašnje veze[uredi]