Gustav Adolf fon Gecen

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Gustav Adolf fon Gecen
Gustav Adolf fon Gecen
Datum rođenja(1866-05-12)12. maj 1866.
Mesto rođenjaGlac
 Pruska
Datum smrti2. decembar 1910.(1910-12-02) (44 god.)
Mesto smrtiHamburg
 Nemačko carstvo

Gustav Adolf fon Gecen (nem. Gustav Adolf von Götzen; Glac, 12. maj 1866Hamburg, 2. decembar 1910) je bio nemački istraživač Nemačke istočne Afrike. Bio je prvi Evropljanin, koji je došao u Ruandu. Bio je guverner Nemačke istočne Afrike tokom Madži madži pobune, koju je ugušio ubivši 300.000 Afrikanaca.

Detinjstvo i mladost[uredi | uredi izvor]

Gecen je studirao pravo na univerzitetima u Parizu, Berlinu i Kilu između 1884. i 1887. Otišao je u vojsku i unapređen je 1887. u poručnika 2. gardijskog puka. Od 1890. do 1891. boravio je u Rimu i odatle je krenuo na prvu ekspediciju u Afriku u lov na Kilimandžaro. Postao je oficir na vojnoj akademiji i putovao je u Malu Aziju sa majorom Valterom fon Distom.

Ekspedicija 1893—1894[uredi | uredi izvor]

Od 1885. Karl Peters je za potreba Nemačke započeo sa planinarenjem u oblastima istočne Afrike. Obalu Tanganjike bilo je lako proći. Teško je bilo istraživati oblasti u unutrašnjosti prema belgijskom Kongu. Veliki delovi su još uvek bili neispitani. Zbog toga je Gecen započeo ekspedicijom da bi Nemačka polagala pravo na oblasti u unutrašnjosti.

Krenuli su iz Panganija na obali Tanganjike 21. decembra 1893. Putovali su kroz područje plemena Masaji. Stigli su 2. maja 1894. do Rusimo vodopada na reci Kageri. Prešli su reku i tako su postali prvi Evropljani, koji su stupili na tlo Ruande. Ruanda je u to doba bila najorganizovanija i veoma centralizirana kraljevina u području, ali nominalno je već bila deo nemačke kolonije. Putovali su kroz Ruandu, sreli su se sa kraljem (mvanijem) u njegovoj palati u Njanzi. Došli su do jezera Kivu na zapadnom rubu kraljevine.

Nakon penjanja na planine Virunga nastavili su prema zapadu kroz džunglu Konga. Jedva su došli 21. septembra do reke Kongo. Sledili su reku Kongo, pa su 29. novembra došli do Atlantskog okeana. U januaru 1895. Gecen se vratio u Nemačku.

Ataše[uredi | uredi izvor]

Od 1896. do 1898. Gecen je bio nemački ataše u Vašingtonu. Posle toga radio je u generalštabu u Berlinu, a 1900. je unapređen u kapetana.

Guverner i Madži Madži pobuna[uredi | uredi izvor]

Zbog poznavanja lokalnih uslova 1901. je postao guverner Nemačke istočne Afrike. Brzo se suočio sa velikom krizom u toj nemačkoj koloniji. Već je ranije tokom 1880-ih i 1890-ih bilo pobuna domorodaca. Međutim 1905. izbila je velika Madži-madži pobuna, koja je obuhvatila pola nemačke kolonije. Bila je slična po jačini Herero ratovima u Nemačkoj Jugozapadnoj Africi, ali manje je bila zapažena u nemačkoj javnosti. Gecen je poslao pojačanja i silom je ugušio pobunu. Ubili su 300.000 Afrikanaca, a Nemci su izgubili 15 Evropljana i 389 afričkih vojnika. Zbog lošeg zdravlja dao je ostavku 1906. na mesto guvernera.

Kasnije godine[uredi | uredi izvor]

Bio je i dalje aktivno uključen u nemačku kolonijalnu politiku. Bio je član nemačke kolonizacione i administrativne kompanije. Umro je 1910. u Hamburgu.

Gecenovi radovi[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Reinhart Bindseil (1992). Ruanda im Lebensbild des Offiziers, Afrikaforschers und Kaiserlichen Gouverneurs Gustav Adolf Graf von Götzen (1866-1910). Mit einem Abriss über die zeitgenössischen Forschungsreisenden Franz Stuhlmann, Oscar Baumann, Richard Kandt, Adolf Friedrich Herzog zu Mecklenburg und Hans Meyer. Berlin. ISBN 978-3-496-00427-1.