Pređi na sadržaj

Dan održive gastronomije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zastava Ujedinjenih nacija, pod čijim stegom svet slavi 18. juna Dan održive gastronomije.

Dan održive gastronomije (kao kulturnog izraza svetske prirodne i kulturne raznolikosti), odredila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2016. godine i za izabrala 18. jun (eng Sustainable Gastronomy Day 18 June),[1] kako bi se kroz proslavu ukazalo na značaj raznovrsnosti ishrane i održive gastronomije širom sveta.[2]

Kako stope prekomerne težine i gojaznosti rastu širom sveta, mnogo je važnije osigurati da zdrava i održiva ishrana bude dostupna i pristupačna svima. U tom smislu kroz Dan održive gastronomije UN žele da nam ukažu na to da preduzmemo akciju kako bismo postigli zdravu ishranu i svet bez gladi do 2030.[1]

Šta je održiva gastronomija?

[uredi | uredi izvor]

Gastronomija koja se ponekad naziva i kulinarska umetnost, u širem smislu obuhvata gurmanluk, sladokustvo, a u najširem smislu vezu između kulture i hrane. Takođe ona se može odnositi i na stil kuvanja u određenom regionu. Drugim rečima, gastronomija se često odnosi na lokalnu hranu i kuhinju.

Održivost u gastronomiji je ideja da se nešto (npr u poljoprivredi, ribolovu ili čak pripremi hrane) radi na način koji ne troši naše prirodne resurse i da se može nastaviti u budućnosti bez štete po našu životnu sredinu ili zdravlje.[3]

Održiva gastronomija, dakle, znači kuhinju koja vodi računa o tome odakle su sastojci, kako se hrana uzgaja i kako dolazi do naših tržišta i na kraju do naših tanjira.

Nastala je kao cilj Ujedinjenih nacija (UN), da se kroz ulaganja u kombinovane i dosledne napore unapredi zdravlja i bezbednost hrane kroz praksu održivosti.[4]

Zašto ima "dan"?

[uredi | uredi izvor]

Jedenje lokalne hrane koja je proizvedena na održiv način čini razliku za život ljudi, životnu sredinu i ekonomije. Do 2050. godine svet će imati preko 9 milijardi usta za prehranu. Ipak, 1/3 sve proizvedene hrane se gubi ili baca. Kako sada stoji, koristimo naše okeane, šume i zemljište na uglavnom neodrživ način. Moramo da budemo pažljiviji o tome kako koristimo naše prirodne resurse kao proizvođači i moramo da budemo izbirljiviji u pogledu toga kako biramo hranu kao potrošači.

Konzumiranje lokalno uzgojenih proizvoda pomaže u jačanju ekonomije jedne oblasti, podržavanju poljoprivrednika i smanjenju gasova staklene bašte i resursa koji se koriste u transportu hrane. Kupovina lokalno uzgojenih proizvoda znači da za njima postoji potražnja i to pomaže poljoprivrednicima da održe sredstva za život.

Značaj brige o hrani

[uredi | uredi izvor]

Većina nas brine o ishrani, a neki od nas izuzetno brinu o hrani (odnosi se na gurmane). Briga o našoj lokalnoj hrani i pijacama znači da možemo pomoći u:

  • očuvanju naših kulinarskih korena:
  • tradicionalnih useva,
  • recepata i kultura iz kojih ove kuhinje potiču.

To značibrigu o resursima koji su uloženi u uzgoj hrane koju negujemo i time pomažemo da se kulinarska tradicija održi.

Budući da smo svi mi orijentisani na lokalno uzgojenu hranu i jedemo ono što je u sezoni, možemo pomoći time da:

  • Promenimo obrasce kupovine lokalnih preduzeća, kao što su restorani i hoteli,
  • Podržimo ribare i farmere u ovoj oblasti, kupovinom na lokalnim pijacama. Kupovinom od malih proizvođača ili porodičnih farmera, podržavamo njihov život i jačamo ove zajednice.
  • Proširimo svoju ishranu i uključimo i sastojke drugih tradicionalnih kultura, poput kinoe ili kaktusne kruške , koje su pune vitamina i minerala. U tom smislu treba probati lokalnu hranu na svojim putovanjima: bilo vrste ribe za koje nikada niste čuli ili voće koje nikada ranije niste videli. Jedenje lokalnih proizvoda pomaže da dobijemo bolji uvid u kulturu mesta i podržavamo lokalnu ekonomiju.
  • Sačuvamo kulinarske tradicije, koje su uglavnom održive po prirodi i podsećaju nas na korene naših predaka. Isprobajte recepte za kuvanje koji koriste sastojke iz vašeg regiona.
  • Izbegavamo bacanje hrane: dok kuvamo, pa čak i posle obroka, vodeći računa o veličini porcija, rokovima trajanja i ponovnoj upotrebi obroka, kao jednom od najlakših načina za uštedu prirodnih resursa.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b „Calling all foodies: this one’s for you!”. Food and Agriculture Organization of the United Nations (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 17. 12. 2021. g. Pristupljeno 2021-12-18. 
  2. ^ Nations, United. „Sustainable Gastronomy Day”. United Nations (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-12-17. 
  3. ^ „Calling all foodies: this one’s for you!”. Food and Agriculture Organization of the United Nations (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 17. 12. 2021. g. Pristupljeno 2021-12-18. 
  4. ^ „Food sustainability: Challenges and strategies”. www.medicalnewstoday.com (na jeziku: engleski). 2021-06-18. Pristupljeno 2021-12-17. 

Spoljaše veze

[uredi | uredi izvor]