Darinka Stojiljković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Darinka Stojiljković
Lični podaci
Puno imeDarinka Dara Stojiljković
Datum rođenja(1936-06-02)2. jun 1936.(87 god.)
Mesto rođenjaBanjaluka, Kraljevina Jugoslavija
Veza do IMDb-a

Darinka Dara Stojiljković (Banjaluka, 2. jun 1936) srpska je glumica i pesnikinja.[1]

Detinjstvo provela u Otočcu. Učiteljsku školu završila u Kruševcu. U Beogradu diplomirala glumu u klasi profesora Mate Miloševića 30. maja 1960. godine ulogom Žakline u ispitnoj predstavi „Žak ili pokoravanje“ Ežena Joneska. Apsolvirala je jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Pozorišna karijera[uredi | uredi izvor]

Pozorišnu karijeru počinje odmah po diplomiranju u Narodnom pozorištu u Nišu, gde je ostvarila niz zapaženih uloga:

Učesnik (Ratko Sarić, Nušićeva revija 1930, 1961), Zinka (Aleksej Nikolajevič Arbuzov, Irkutska priča,1961), Ema (Milenko Misailović, Vragolanka nije đavo, 1961), Elza Fanšo (Rodžer Magdugal i Ted Alan, Dvostruko lice, 1962), Zvezda Danica (Vojislav Stanković, Mesec i pas, 1962), Genče (Stevan Sremac, Ivkova slava, 1962), Mice Kudlih, zvana „Graničarka” (Karl Cukmajer, Časovnik otkucava jedan,1962), Marišaka (Branislav Nušić, Mister Dolar,1962), Mirina (Aristofan, Lisistrata,1962), Ćerka generalnog direktora, Eva (Hans Šubert, Najbolja preporuka, 1963), Vaska (Stevan Sremac, Zona Zamfirova,1963), Roza (Aleksandar Rivemal, Rezervista, 1963), Katarina (Robert Tomas, Klopka za osam bespomoćnih žena,1963), Olja (Aleksej Nikolajevič Arbuzov, Tanja, 1964), Maus (Brendan Bien, Talac, 1964), Ulesnik (Vladimir Bulatovio Vib, Budilnik, 1965), Micika, sobarica (Miroslav Krleža, Na rubu pameti, 1965), Marija (Jovan Sterija Popović, Laža i paralaža, 1965), Koca (Borisav Stanković, Koštana, 1965), Mileva (Aleksandar Popović, Krmeći kas, 1965), Anka (Braslav Borozan, Šta to radiš, Olga?.

Uloga Mileve u predstavi „Krmeći kas“ Aleksandra Popovića donosi joj angažman u „Kamernom teatru 55“ u Sarajevu, gde je tokom 26 godina rada stekla status prvakinje i doživela punu afirmaciju na prostoru bivše Jugoslavije. U „Kamernom tetaru 55“ iz Sarajeva odigrala je brojne uloge:

Helen (Mjuriel Šizgal, Ljubav, 1966), Mirijam (Rene Obaldi, Vjetar u granama sasafrasa, 1967), Izvođač (Kolektiv, Recital revolucionarne poezije, 1968), Edna (Edvard Olbi, Delikatna ravnoteža, 1968), Danica (Miodrag Žalica, Pas koji pjeva, 1968), Anica (Sead Fetahagić, Znam za jadac, 1969), Lidija Balaban, advokatska pripravnica (Đorđe Lebović, Usamljena gomila, 1969), Gospođica Fej (Džon Orton, Pljačka, 1969), Dadinja (Stanislav Ignaci Vitkijevič, Vodena koka, 1970), Klea (Peter Šefer, Mračna komedija, 1970), Varja Ivolgin (F. M. Dostojevski, Idiot, 1970), Emili Pomel (Rože Vitrak, Viktor ili Djeca na vlasti, 1970), Lucija (Dejvid Merser, Belčerova sreća, 1971), Viola (Viljem Šekspir i Ginter Dajke, Ilirski broofolomnici ili Kako hoćete, mjuzikl 1972), Anđe (Omelija) (Ivo Brešan, Nezapamćena predstava Hamleta u selu Mrduša donja – općine Blatuša, 1972), Eva (Miroslav Krleža, Igra parki, 1973), Bani (Džon Gver, Kuća plavog lišća, 1973), Marica (Vlaho Stulić, Kate Kapuralica, 1974), Martirio (F. G. Lorka, Dom Bernarde Albe, 1975), Gospođa (Žan Žene, Služavke, 1976), Vjerenica (August Strindberg, Sablasna sonata, 1976), Katarina (Majka i Kraljica) (Vitold Gombrovič, Vjenčanje, 1977), Kritičar (Ivan Fogl, Maske, 1978), Majka (Tadeuš Ruževič, Bijeli brak, 1978), Narod (Jevgenij Švarc, Zmaj, 1979), Izvođač (Recital, Tito – simbol naših pobeda, 1979, Srebrna kolajna na XIII Festivalu monodrame i pantomime u Zemunu 12. juna 1980), Učiteljica (Dušan Jovanović, Karamazovi, 1980, Učešće na Sterijinim pozorišnim igrama u Novom Sadu), Klara (Tomas Bernhard, Pred penzionisanjem, 1980), Dragica (Milivoje Majstorović, Sirotice, 1981), Sonja (Goran Stefanovski, HI – FI, 1982), Helga (Franc Ksaver Krec, Ni riba ni meso, 1982), Krstina (Milica Novković, Brisan put, 1982), Izvođač (Bertold Breht, Bubnjevi u noći,1983), Greta Zontag ili Ljubav Tihonova (Jordan Plevneš, Makedonsko stanje - Mazedonische Zustände, 1984), Majka (Rajner Verner Fasbinder, Bremenska sloboda, 1984), Izvođač (Samostalni autorski projekat KRIK, scenski izbor poema i soneta Skendera Kulenovića, 1984), Izvođač (Samostalni autorski projekat I jutro minu, scenski izbor poezije Rabindranata Tagore, 1985), Edna Klajn (Mark Medolf, Djeca nižeg boga, 1985), Frančeskina (Dušan Jovanović, Život provincijskih plejboja nakon Drugog svjetskog rata, 1986), Zuzana (Vaclav Havel, Lárgo desoláto, 1987), Izvođač )Autorski projekat, Aamoće i ljubavi, ljubavna poezija Bisere Alikadić, 1987), Nastojnica dizajnerka, Dama –zubarka krčmarica (Eden fon Horvat, Don Žuan se vraća iz rata, 1988), Bulisa (Isak Samokovlija, Plava jevrejka, 1988), Klara (Ingmar Vilkvist, Noć Helvera, 2004), Časna sestra Marijeta (Artur Miler, Pogled s mosta, 2007), Majka (Alber Kami, Nesporazum, 2008), Vini (Samjuel Beket, Srećni dani, 2010

Karijeru zaokružuje ulogom Marije Hosefe u predstavi „Dom Bernarde Albe“ F. G. Lorke u Narodnom pozorištu Republike Srpaske, za koju dobija Specijalnu nagradu za glumačko ostvarenje na Međunarodnom festivalu Teatarfest u Doboju, te jubilarnom proslavom i promocijom monografije u Banjaluci i Sarajevu. Tom prilikom je zaveštala Muzeju Republike Srpske u Banjaluci kao i Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu 17. septembra 2007, deo svoje umetničke ostavštine kao Legat Dare Stojiljković. A ulogom Vini u „Srećnim danima“ Samjuela Beketa proslavlja 50 godina umetničkog rada na sceni u Banjaluci.

Na Akademiji umjetnosti u Banjaluci predavala je jedno vreme predmet Dikcija − scenski govor

Igrala je u filmovima: Rebus, 1985; Ja sam starinski ormar, 1986; Štrajk u tkaonici ćilima, 1986; Dreams from box ili Femina refugita, 2003, (kratkometražni film, ), Riječi, 2006 (kratkometražni film ).

Objavila je desetak zbirki pesama.

Filmografija[uredi | uredi izvor]

1970 1980 Ukupno
TV film 1 2 3
TV serija 1 0 1
Kratki film 0 1 1
Ukupno 2 3 5
God. Naziv Uloga
1970.-te
1972. Mrtvo lišće TV film /
1973. Opasni susreti TV serija /
1980.-te
1985. Rebus Kratki film /
1986. Ja sam starinski ormar TV film Berta
1986. Štrajk u tkaonici ćilima TV film /

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Medalja zasluga za narod,
  • Šestoaprilska nagradu grada Sarajeva,
  • Srebrna kolajna na XIII Festivalu monodrame i pantomime u Zemunu 12. juna 1980,
  • Republiička nagrada Zlatno kolo za širenje umetnosti i kulture u BiH 1989. godine povodom 30. odišnjice umetničkog rada.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „DARA STOJILJKOVIĆ - GLUMICA, POETESA, PEDAGOG I HUMANISTA”. sites google. Arhivirano iz originala 19. 10. 2020. g. Pristupljeno 14. 1. 2021. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Rajko Radojković: Narodno pozorište Niš 1944 – 1987, MPU, Beograd 1987,
  • Kamerni teatar 55, 1955−1975, monografija, Kamerni teatar 55, Sarajevo 1975,
  • Prvih pedeset ljeta − 1955−2005, monografija Kamernog teatra 55, Kamerni teatar ʼ55, Sarajevo 2005,

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]