Dvopređno pletenje vunenih čarapa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dvopređno pletenje vunenih čarapa
Dvopređne čarape iz zbirke Zavičajnog muzeja Knjaževac
Nematerijalno kulturno nasleđe
RegionPodručje Timoka, opština Knjaževac, Zaječar, Svrljig i Sokobanja
ZajednicaŽene iz lokalnih zajednica na području Timoka
PredlagačZavičajni muzej Knjaževac, Opština Knjaževac
Datum upisa13. 12. 2018.
Veb sajthttp://nkns.rs/cyr

Dvopređno pletenje vunenih čarapa je tehnika izrade čarapa od domaće vune, kojom se dve niti pređe različite boje prepliću, tako da formiraju dvobojni ornament. Izrađuju se tehnikom pletenja vune na pet igala. Jedan su od nacionalnih simbola Srbije i autentičan predmet knjaževačkog i timočkog kraja.[1] Kao deo živog kulturnog nasleđa ova tehnika pletenja čarapa je, na inicijativu Zavičajnog muzeja u Knjaževcu, uvrštena je na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.[2]

Izgled čarapa[uredi | uredi izvor]

U početku su ove čarape bile bele (od bele vune) ili smeđe boje (ako je vuna bila tamna), a kasnije je za pletenje počela da se koristi bojena vuna. Dvopređne čarape su rađene od domaće vune u dve boje, te su zbog toga i dobile taj naziv.[3] Za bojenje vune uvek se koriste tradicionalne boje, pa se vuna boji na starinski način, prirodnim bojama (na primer orahovina). Od mašte pletilja zavisi kakve će biti šare. Obično su to motivi iz prirode — ptice, cveće, zvezde, a na nekima ima i geometrijskih figura.[2] Njihov raskošni kolorit i raznovrsnost u oblikovanju ornamenata svrstavaju ih u vrhunska ostvarenja narodne umetnosti.[4]

Od drugih vunenih čarapa dvopređne se razlikuju po načinu pletenja, po kom su i dobile ime. Pletu se od dve niti crne i crvene boje koje daju osnovnu ornamentiku — šaru, a jarke prirodne boje koriste se za bogate ukrase. Čarape za muškarce ili žene, kao i za devojke ili decu razlikuju se po šarama. Najlepše šare nalaze se na vidljivim površinama, ali su često ukrašeni i ostali delovi čarapa.[1] Dečije čarape su pletene meko i bez pletenih ukrasa, da ne nažulje nežnu dečiju nogu.[5]

Tehnika pletenja čarapa[uredi | uredi izvor]

Pletinje dvopređnih čarapa je veština kojom se bave uglavnom žene. Pletu se uz korišćenje 5 igala, od vrha stopala prema peti, a zatim se nastavlja u gornji deo — gornjište.[2] Pletu se od dvobojne vunene pređe,[4] a za pletenje jednog para dvopređnih čarapa potrebno je sedam radnih dana, ako se dnevno plete po 10 sati.[1]

Teritorijalna rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Kao deo živog kulturnog nasleđa, pletenje dvopređnih čarapa očuvalo se u oblasti Timoka, na području opština Knjaževac, Zaječar, Svrljig i Sokobanja.[2] Danas u selima ima malo sačuvanih dvopređnih čarapa i tek poneka žena zna ovu tehniku pletenja.[1]

Očuvanje tradicije[uredi | uredi izvor]

Pletivo - deo etnološke kolekcije Zavičajnog muzeja u Knjaževcu

Dvopređne čarape su deo narodne nošnje timočkog kraja i nosile su se u najsvečanijim prilikama, a imale su i praktičnu primenu. Predstavljale su luksuzan predmet, činile važan deo miraza kao i opreme koja je pratila pokojnika.

U Zavičajnom muzeju u Knjaževcu se, kao stalna postavka, čuva zbirka dvopređnih čarapa iz perioda od 18. do 20. veka. Najveći broj čarapa prikupio je i zaveštao Muzeju, još pre Drugog svetskog rata, bračni par Vidosava i Svetozar Popović, nekadašnji učitelji u staroplaninskim selima.[1] Njihovu zbirku čini više od 1000 etnografskih predmeta, među kojima je 308 dvopređnih vunenih čarapa, album sa 240 čarapa nacrtanih u prirodnoj veličini i boji, album sa 734 bojena ornamenta, 800 tabli sa crno-belim ornamentima, rukopisnom građom i etnografskom kartom istraživanih područja.[4]

Dvopređno pletenje vunenih čarapa uvršteno je 2018. godine na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ ..., Katarina. „Dvopređne čarape: Jedinstveni simbol Srbije koji zaslužuje da bude zaštićen kao nacionalni brend”. Opanak. Pristupljeno 22. 10. 2019. 
  2. ^ a b v g „Dvopređno pletenje vunenih čarapa”. Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije. Ministarstvo kulture i informisanja RS i Etnografski muzej u Beogradu. Pristupljeno 22. 10. 2019. 
  3. ^ „DVOPREĐNE ČARAPE”. zvanična prezentacija. Zavičajni muzej Knjaževac. Arhivirano iz originala 01. 05. 2017. g. Pristupljeno 22. 10. 2019. 
  4. ^ a b v Živković 2001, str. 279
  5. ^ Živković 1985

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]