Devetaška pećina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Devetaška pećina

Devetaška pećina nalazi se na sedam kilometara od Letnice i 15 km severoistočno od Loveča, blizu sela Devetaki na istočnoj obali reke Osam u Bugarskoj.

Pećina je jedna od najvećih turističkih atrakcija u Bugarskoj. Poznata je po brojnim arheološkim otkrićima i raznovrsnim životinjskim vrstama koje u njoj žive. [1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Unutrašnjost pećine

Ime je dobila po najbližem selu, a nalazi se na desetak kilometara severoistočno od Loveča u severnom delu centralne Bugarske.

Ova pećina ima još dva imena, Maarata i Oknata, zbog sedam različitih veličina rupa koja se nalaze na plafonu pećine a sa kojih dopire sunčeva svetlost i osvetljava centralni prostor i dva njena susedna polja.

Početkom 1950. godine, počela su ozbiljnija istraživanja pećine.

Prvobitna ideja bila je da se ovaj prostor pretvori u skladište.

Istraživanja i studije pokazuju da je pećina bila naseljena, sa prekidima, u skoro svakoj istorijskoj epohi.

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Najveća je pećina u Bugarskoj a istovremeno i najveće otkrivena pećina na Balkanskom poluostrvu. Dugačka je 35 kilometara. Prostire se na površini od 2.400 kvadratnih metara.

Pećina

Glavni ulaz u pećinu širok je 35 metara i visok 30 metara. Visina pećine kreće se od 60 do 100 metara.

Nedaleko od glavne dvorane nalaze se dva tunela koja se račvaju.

Levi prolaz je dugačak dva kilometra. Kroz tunel protiče rečica koja teče pored glavnog tunela i uliva se u reku Osam. Reka svojim tokom formira mala jezera i vodopade.

Desni prolaz je topliji i suv. Tunel je visok dva metra i širok nešto više od pet metara. Prolaz se proširuje u pravougaonu halu. Jedna od dvorana površine je preko petsto kvadrata. Ovaj prolaz se završava sa malom galerijom u okrugloj prostoriji, koja nosi ime Oltar.

Arheologija[uredi | uredi izvor]

Arheološka istraživanja su otkrila najranije ljudske tragove u pećini iz 70.000 godina pre nove ere, kao i vredne artefakte iz neolita.

Pećinu krase brojni stalaktiti i stalagmiti.

U njoj danas živi 35 hiljada šišmiša, više od 80 vrsti ptica, brojni zaštićeni vodozemci i sisari.[2]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

U pećini je sniman film Sajmona Vesta, poznatog akcionog hita „Plaćenici 2” u kojoj glavnu ulogu igra Silvester Stalone.

Značaj[uredi | uredi izvor]

Pećina je proglašena prirodnim bogastvom od posebnog značaja.

Nacionalnim parkom proglašena je 1996. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]