Devetnaesta vlada Nikole Pašića
Datum osnivanja | 21. maj 1924. |
---|---|
Prethodne administracije | |
Rasformirano | 27. jul 1924. |
Zamenjena sa administracijom | |
Sedište | Beograd Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca |
Predsednik Ministarskog saveta |
Devetnaesta vlada Nikole Pašića je bila vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca koja je vladala od 21. maja 1924. do 27. jula 1924. godine.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U deklaraciji prve Pašić-Pribićević vlade govori se o potrebi čuvanja Vidovdanskog ustava. Hrvatskoj je pretila parcelizacija, odnosno ispunjenje podele na 33 oblasti. Zbog toga HRSS popušta i njeni poslanici se nalaze u Beogradu. Međutim, verifikacija njihovih mandata teče sporo jer je vlada Pašić-Pribićević znača da će ostati u manjini u Skupštini onda kada bude verifikovano 70 mandata HRSS. Opasnost po vladu je postala još veća onda kada je 8 nemačkih poslanika prešlo sa strane vladinog bloka na stranu opozicije. Pašić je predlagao kralju da raspusti Narodnu skupštinu. Ovaj na to nije pristao, ali je na čelo nove vlade ponovo stavio Pašića. Tako je 21. maja 1924. godine formirana druga Pašić-Pribićevićeva vlada sa sličnim sastavom kao i prethodna. Ova vlada više nije mogla da izbegne verifikaciju mandata. Konačno, 27. maja Narodna skupština je verifikovala i preostala 47 mandata HRSS. Vlada je izgubila većinu u Skupštini, ali je predsednik Skupštine, po odredbama Vidovdanskog ustava zakazao sledeće zasedanje za oktobar iduće godine i time produžio mandat radikalske vlade još za godinu dana.
Ubrzo posle majskih događaja formiran je Opozicioni blok između predstavnika opozicionih stranaka koje su delovale u Narodnoj skupštini (DS; SLS; JMO) i HRSS. Njen zadatak bio je da stranke zajednički istupe i sruše Pašić-Pribićevićevu vladu. Odjek proglašenja Opozicionog bloka u narodu je bio veliki. Pašić je kralju ponovo predložio raspuštanje Skupštine, na šta kralj nije pristao, jer bi time otvoreno izdao načela parlamentarizma. Pašić je zbog toga ponudio ostavku, a kralj je sastav nove vlade poverio Ljubi Davidoviću. Davidovićeva vlada formirana je 27. jula 1924. godine i u nju su ušli predstavnici stranaka Opozicionog bloka i radikalski disident Nastas Petrović.
Članovi vlade[uredi | uredi izvor]
Funkcija | Slika | Ime i prezime | Detalji |
---|---|---|---|
Predsednik Ministarskog saveta | Nikola P. Pašić | ||
Ministar inostranih dela | Momčilo A. Ninčić | ||
Ministar vojske i mornarice | Petar Pešić | ||
Ministar unutrašnjih dela | Milan Srškić | ||
Ministar pravde | Prvislav Grisogono | ||
Ministar prosvete | Svetozar Pribićević | ||
Ministar finansija | Milan Stojadinović | ||
Ministar građevina | Miloš Trifunović | ||
Ministar trgovine i industrije | Hinko Krizman | ||
Ministar poljoprivrede i voda | Krsta Lj. Miletić | ||
Ministar pošta i telegrafa | Velimir Vukićević | ||
Ministar šuma i ruda | Dragutin S. Kojić | ||
Ministar socijalne politike | Nikola T. Uzunović | ||
Ministar narodnog zdravlja | Slavko S. Miletić | ||
Ministar vera | Vojislav Janjić | ||
Ministar pripreme za Ustavotvornu skupštinu i izjednačenje zakona | Marko N. Trifković | ||
Ministar agrarne reforme | Milan Simonović | ||
Ministar saobraćaja | Svetislav Popović |
Reference[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Dimić, Ljubodrag (2001). Istorija srpske državnosti. 3. Novi Sad: Ogranak SANU.
- Dimić, Ljubodrag (2005). „Ministarski saveti Kraljevine Jugoslavije 1918-1941”. Vlade Srbije 1805-2005. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. str. 245—272.
- Ferdo Čulinović, Jugoslavija između dva rata, druga knjiga, JAZU, Zagreb, 1961
- Branko Petranović, Istorija Jugoslavije 1918-1978, Nolit, Beograd, 1988.