Devetnaesta egipatska dinastija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Devetnaesta dinastija, osamnaesta dinastija i dvadesta dinastija se često nazivaju, jednim imenom, Novo kraljevstvo.

Vladari[uredi | uredi izvor]

Devetnaestu dinastiju je osnovao vezir Ramzes I, koga je faraon Horemheb odabrao kao svog naslednika na prestolu. Dinastija je najpoznatija po osvajačkim pohodima na teritoriji današnjeg Izraela, Libana i Sirije.

Seti I i Ramzes II[uredi | uredi izvor]

Egipatsko i Hetitsko carstvo, u vreme Bitke kod Kadeša.

Novo kraljevstvo je svoj zenit moći doživelo pod faraonima Setijem I i Ramzesom II ("Velikim"), koji su vodili žustre vojne pohode protiv Libijaca i Hetita. Poznati grad Kadeš Seti I je osvojio, a onda ga je predao hetiskom kralju Muvatiliju u neformalnom mirovnom ugovoru. Ramzes II je potom bezuspešno to pokušao da promeni u 5. godini svoje vladavine, kada je pokrenuo napad na Kadeš u svom Drugom sirijskom pohodu 1274. p. n. e.. Tada je bio uhvaćen u jednu od prvih vojnih zaseda zabeleženih u istoriji. Zahvaljujući dolasku svojih Ne'arinskih snaga, Ramzes je bio u stanju preokrenuti stanje na bojištu protiv Hetita. Ramzes II je kasnije iskoristio hetitske unutrašnje probleme u 8. i 9. godini svoje vladavine, pa je ponovno pokrenuo pohod protiv njihovih sirijskih poseda, osvojivši Kadeš i delove južne Sirije. Napredovao je na sever do Tunisa gde nijedan egipatski vojnik nije bio viđen 120 godina. Na kraju je prihvatio da pohodi protiv Hetita predstavljaju nepodnošljiv teret za egipatsku državnu blagajnu i vojsku[1]. U 21. godini svoje vladavine Ramzes je potpisao prvi poznati mirovni ugovor sa Urhi-Tešubovim naslednikom, Hatušilišem III i tada su se značajno poboljšali egipatsko-hetitski odnosi. Ramzes II se čak oženio za dve hetitske princeze, prvu iza svog drugog Sed Festivala. Još u doba Josefusa počelo se verovati kako je Mojsije živeo u doba vladavine Ramzesa II (iako se spominjalo i doba Osamnaeste dinastije).

Merneptah[uredi | uredi izvor]

Ova dinastija je oslabila kada je došlo do unutrašnjih sukoba za presto između naslednika Merneptaha. Amenmes je, po svemu sudeći, uzurpirao presto od Merneptahovog sina i naslednika Setija II, ali je Egiptom vladao samo 4 godine. Posle njegove smrti Seti se vratio na vlast i uništio većinu Amenmeseovih spomenika. Setija je na dvoru služio kancelar Baj, ispočetka samo kao kraljevski pisar ali ubrzo je postao jedan od najmoćnijih ljudi u Egiptu koji je stekao povlasticu bez presedana - vlastiti grob u Dolini kraljeva (KV17). Baj i Setijeva glavna supruga Tvosret došli su na loš glas u drevnim egipatskim predanjima.[2] Posle Siptahove smrti Tvosret je vladala Egiptom još dve godine, ali pokazala se nesposobnom i nije se mogla odupreti zaverama i intrigama na kraljevskom dvoru. Najverovatnije ju je svrgnuo ustanak Setnakhtea, osnivača Dvadesete dinastije.

Hronologija devetnaeste dinastije[uredi | uredi izvor]

TvosretSiptaSeti IIAmenmesMerneptahRamzes IISeti IRamzes I

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grimal, N. (1992). A History of Ancient Egypt. Oxford: Blackwell. str. 256f. 
  2. ^ Grimal, str. 270.