Deklinacije u latinskom jeziku

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Deklinacija imenica[uredi | uredi izvor]

Prva deklinacija[uredi | uredi izvor]

Po prvoj (a-) deklinaciji u latinskom jeziku se menjaju imenice i pridevi ženskog roda koji u genitivu jednine imaju nastavak -ae. Nominativ jednine ovih imenica i prideva ima nastavak -a.

Sve imenica u latinskom jeziku se navode na sledeći način: prvo se navodi nominativ te imenice (npr. stella), a zatim i oblik za genitiv (stellae). Kada se navedu oblici za nominativ i genitiv, sledi rod imenice: m.(čita se maskulinum) za muški rod, f.(femininum) za ženski i n.(neutrum) za srednji rod. Zatim se navodi značenje reči. U praksi, to ovako izgleda:

stella, stellae f. — zvezda; femina, feminae f. — žena; nauta, nautae m. — mornar; itd.

Često se pribegava skraćenom navođenju reči. Ono se razlikuje samo po tome što se piše samo genitivni nastavak (kod imenica prva deklinacija je to nastavak -ae, kod druga deklinacija -us ili -um i dr.) Pa to izgleda ovako:

stella, -ae f. — zvezda; femina, -ae f. — žena; nauta, -ae m. — mornar; itd.

Međutim, kada su imenice nepravilne, kakav je slučaj sa imenicama treća deklinacija, navodi se pun oblik. Npr. rex, regis m. — kralj. Navođenje genitivnog nastavka i roda je obavezno pri navođenju reči u rečnicima, zbog postojanja homonima (npr. malus — zlo i malus — jabuka). Razlika u ovim rečima je u rodu (zlo je muškog a jabuka ženskog roda). Posebno je važno navođenje kod imenica četvrte deklinacije, jer je oblik za nominativ isti kao i nominativu druge deklinacije na -us.

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ stĕllă stĕllae
genitiv stĕllae stĕllārum
dativ stĕllae stĕllīs
akuzativ stĕllăm stĕllās
vokativ stĕlla stĕllae
ablativ stĕllā stĕllīs

Imenice prve deklinacije su ženskog roda. Imenice muškog roda su izuzetak. Muškog roda su imena muških lica, naroda, reka, kao i muških zanimanja: Mūrēnă, Dŏlābĕllă, Scaevŏlă1, Porsenă (lična imena), Sequănă (reka Sena), Hădrĭă (Jadransko more), Persă (Persijanac), agricŏlă (zemljoradnik), nauta(mornar), collega, pirata(gusar), poëta(pesnik), athleta i scriba(pisar). Arhaični oblici genitiva jednine sa završetkom -ās očuvani su u izrazima: pater familias (domaćin), mater familias (domaćica), filia familias, filius familia. U obliku za dativ-ablativ množine imenice dea, filia, liberta imaju nastavak -ābus ukoliko se jave uz isti padež imenica istog korena, muškog roda koje se menjaju po drugoj deklinaciji (filius, deus, libertus): deis et deabus (ili deis deabusque), filiis et filiabus (ili filiis filiabusque), libertis et libertabus (ili libertis libertabusque). Ove imenice ženskog roda dobijaju nastavak -abus da bi se razlikovale od imenica muškog roda koje glase istovetno u obliku za dativ-ablativ množine. Imenice amphora (vrč) i drachma, preuzete iz starogrčkog jezika, u genitivu množine obično imaju nastavak -um. Kod imenica složenih sa -cola i -gena pesnici koriste -um za nastavak genitiva množine (caelicolum, terrigenum).

Preuzete grčke reči sa osnovom na -a, najpre su se menjale po promenama latinske prve deklinacije. Kasnije, naročito pesnici sve više vode računa o grčkoj promeni, preuzimaju grčke padežne završetke, u potpunosti ili delimično. Tako, pored oblika koji je u skladu da promenom prve deklinacije, postoje i oblici koji uglavnom slede grčku promenu: 

epitomē:    ē, ēs, ae, ēn,ē, ē
Andromachē: ē (ă), ēs (ae), ae, ēn (ăm),ē (ă), ē (ā)
Orestēs:    ēs, ae, ae, ēn (ăm), ē, ē
Persēs:     ēs, ae, ae, ēn (ăm), ē, ă
Anchīsēs:   ēs, ae, ae, ēn (ăm), ē (ā, ă), ē (ā)
Aeneadēs:   ēs (ă), ae, ae, ēn (ăm), ē (ā), ē (ā)
Comētēs:    ēs (ă), ae, ae, ēn (ăm), ă, ē (ā)
Electra:    ā (ă), ae, ae, ān (ăm), ā (ă), ā
Aenĕas:     ās, ae, ae, ān (ăm), ā, ā

Osim ličnih imena, ima oko trideset i pet ovakvih imenica. Grčke imenice koje imaju množinu uzimaju nastavke latinske promene. U genitivu množine grčke imenice na -ades, -ides imaju nastavak -um.

Nominativ jednine. Poređenje sa osačko-umbarskim i grčkim govori da je reč o glasu koji je nekada bio dugačak po kvantitetu. Postoje razne pretpostavke o kraćenju samoglasnika. Neki vide uzrok u uticaju dvoložnih reči u obliku jamba gde je dolazilo do kraćenja dugog samoglasnika („zakon jamba”). Drugi traže uzrok u uticaju vokativa jednine, gde je završno -a bilo kratko. Treći nalaze uzrok u uticaju imenica sa sufiksom -ia, gde je završno -a bilo kratko.

Genitiv jednine. U jeziku starih rimskih pisaca (Livije Andronik, Nevije) javlja se sa nastavkom -ās. U klasičnom latinskom ovaj oblik se održao samo u izrazima pater familias, mater familias, filia familias, filius familias.

Završetak -ae koji se nalazi u klasičnom latinskom nastao je kraćenjem samoglasnika dvosložne grupe -āī. Još se kod Enija i Plauta može naći ovaj nastavak. Čak ga i Vergilije koristi kada svom jeziku želi dati arhaičnu boju. Diftong -ai (dobijen kraćenjem dvosložne grupe -āī) u klasičnom latinskom prelazi u -ae.

Dativ jednine. Dativski završetak -ae potiče od starog završetka -ăĭ (od starijeg -āĭ). Do kraćenja je došlo po zakonu „vodalis ante vocalem corripitur”). Na natpisima se može pročitati: Fortunai Poblicai. U osačkom se nailazi na isti završetak.

Akuzativ jednine. Završava se na -ăm koje potiče od starijeg -ām, gde se dugi samoglasnik krati pred krajnjim suglasnikom (svakim osim ispred -s).

Ablativ jednine. Ablativ jednine je najpre imao završetak -ād. Ovaj je završetak nastao analogijom prema završetku druge deklinacije *-ōd. Na natpisima se može naći: sententiad, praidad. Kasnije, krajnje -d se gubilo u položaju iza dugog samoglasnika.

Lokativ jednine. Na natpisima se može pronaći stari lokativski nastavak -ai u lokativskom obliku Romai („u Rimu”). Kako je u klasičnom jeziku -ai dalo -ae, lokativ jednine se u svom klasičnom obliku izjednačio sa oblikom za genitiv jednine.

Nominativ i vokativ množine. Opšteitalski završetak je po svedočanstvima osačkih i umbarskih natpisa bio -ās. Trag takvog završetka se može naći u stihu koji potiče iz prvog veka pre nove ere: laetitas insperatas. Taj stari završetak zamenjen je završetkom -āi > -ai (> -ae). Može se naći na natpisima: tabelai, datai. Analogan je nastavku -oi iz druge deklinacije, a vodi poreklo iz zameničke promene.

Genitiv množine se završava nastavkom -ārŭm koji proizilazi od nastavka -āsōm. To potvrđuju i osački i grčki oblici. Ovaj nastavak je preuzet iz zameničke promene. Stari genitiv množine koji se završava na -ŭm od *-ā-ōm (sa nastavkom -ōm iz imeničke promene) može se naći u kompozitima na -cola i -gena: agricolum, terrigenum. Završetak -arum mogao je da nastane i analogijom prema drugoj deklinaciji.

Dativ, ablativ, instrumental i lokativ množine. Završetak -īs' je nastao od *-ā-īs. Natpisi svedoče da je prelaz -ais u -is išao preko međuoblika -eis: soueis=suis. Kod osnova koje su se završavale na -ia (npr. gratia) javlja se pravilan nekontrahovani oblik na -ĭīs: gratiis. Ipak, već od Enija se mogu naći kontrahovani oblici (Iunīs od Iuniis) i sl. U klasično doba koriste se naporedo i kontrahovani i nekontrahovani oblici. Akuzativski nastavak -ās nastao je od -ans. Ispred glasa s nazal se gubi uz duženje prethodnog samoglasnika.

Druga deklinacija[uredi | uredi izvor]

Po drugoj (o-) deklinaciji u latinskom jeziku se menjaju imenice i pridevi muškog i srednjeg roda koje u genitivu jednine imaju nastavak -i. Nominativ jednine ove deklinacije ukazuje na rod. Tako su imenice i pridevi na -us i -er muškog roda a imenice i pridevi na -um srednjeg roda. Samo jedna imenica se završava na -ir (vir), a menja se kao imenice na -er.

Imenice muškog roda na -ŭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ campŭs campī
genitiv campī campōrum
dativ campō campīs
akuzativ campŭm campōs
vokativ campĕ campī
ablativ campō campīs

Standardna promena[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ lib'ĕr'  lib'r'ī
genitiv lib'r'ī lib'r'ōrum
dativ lib'r'ō lib'r'īs
akuzativ lib'r'ŭm lib'r'ōs
vokativ lib'ĕr'  lib'r'ī
ablativ lib'r'ō lib'r'īs

Imenice koje imaju infiksno -ĕ- u svim padežima[uredi | uredi izvor]

Većina imenica i prideva na -er gubi u promeni -e- iz nominativa jednine. Samo mali broj imenica i prideva na -er čuva taj samoglasnik: puer, vesper, socer, gener i one koje su složene sa -fer ili -ger — armifer, signifer, armiger, Liber (ime); kao i pridevi: liber, tener, miser, asper.1

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ pŭer  pŭerī
genitiv pŭerī pŭerōrum
dativ pŭerō pŭerīs
akuzativ pŭerŭm pŭerōs
vokativ pŭer  pŭerī
ablativ pŭerō pŭerīs

Imenica vĭr[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ vĭr  vĭrī
genitiv vĭrī vĭrōrum
dativ vĭrō vĭrīs
akuzativ vĭrŭm vĭrōs
vokativ vĭr  vĭrī
ablativ vĭrō vĭrīs

Imenice srednjeg roda na -ŭm[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ bellŭm bellă
genitiv bellī bell{{{genmi}}}{{{genm}}}
dativ bellō bell{{{datmi}}}{{{datm}}}
akuzativ bellŭm bell{{{akumi}}}{{{akum}}}
vokativ bellŭm bell{{{vokmi}}}ă
ablativ bellō bell{{{ablmi}}}{{{ablm}}}

Imenice druge promene su muškog ili srednjeg roda. Imenice muškog roda se u nominativu završavaju na -us, -er ili -ir, dok se imenice srednjeg roda u nominativu jednine završavaju na -um. Imenice ženskog roda su izuzetak.

Ženskog roda su imena:

  • stabala (zato što rađaju) — fagus (bukva), ornus (jasen), pirus (kruška), pinus(bor), malus(jabuka), cerasus(trešnja), prunus(šljiva), prunus persica (breskva), populus(topola);
  • imena zemalja — Aegiptus;
  • imena ostrva i gradova — Delus, Corynthus, Rhodus, Pharus;
  • imenice: alvus (trbuh), colus (preslica), humus (tlo), vannus (vejalica);
  • neke imenice preuzete iz grčkog: atomus (atom), diphthongus (diftong), dialectus (dijalekat) itd.

Srednjeg roda su imenice: virus (otrov), pelăgus (more), vulgus (svetina) i koriste se samo u jednini.

Deus, dei, im. m. r. (bog) u nominativu množine može da glasi i dei (što je očekivani oblik), ali i dii i dī. Isto tako u obliku za dativ i ablativ množine može da glasi: deis, diis ili dīs. Genitiv množine može da glasi i deorum (što je očekivani oblik) i deum. Vokativ jednine glasi deus. Locus, loci, im. m. r. (mesto) u nominativu množine može da glasi loci (što je očekivani oblik) kada znači „mesta u knjizi”. Može da glasi i loca, kada znači „mesta na zemlji”. Sličan dvostruki oblik za množinu javlja se i kod imenice iocus, ioci, im. m. r. (šala). Oblici loca i ioca slede promenu srednjeg roda množine druge deklinacije.

Imenice grčke o-deklinacije preuzimane su u latinski jezik tako što je nastavak -ος' u latinskom transkribovan kao -us:

  • Σίκελος -> Siculus
  • σκόπελος -> scopulus

Kasnije, u klasično doba pesnici zadržavaju grčke nastavke -ος i -ον u transkripciji ličnih imena u oblicima za nominativ i akuzativ:

  • Dēlŏs (ali i Dēlŭs), Dēlŏs, Dēlī, Dēlō, Dēlŏn, Dēlĕ, Dēlō;
  • Ĭlĭŏn (ali i Ĭlĭŭm), Ĭlĭŏn, Ĭlĭī, Ĭlĭō, Ĭlĭŏn, Ĭlĭŏn, Ĭlĭō.

Imenice na -eus iz grčkog jezika najpre su se menjale po promeni druge deklinacije, zadržavajući pritom grčki oblik za vokativ (-u). Kasnije, u doba Marijala i Stacija za genitiv jednine koriste se i transkribovani grčki padežni oblici za genitiv i akuzativ jednine:

  • Ŏrpĕŭs, Ŏrphĕī (Ŏrphĕŏs), Ŏrphĕō, Ŏrphĕŭm (Ŏrphĕă), Ŏrphĕŭ, Ŏrphĕō

Nominativ jednine. Nastavci za nominativ jednine -us i -um su nastali od starijih oblika -os i -om. Zbog slabe artikulacije krajnje -s i -m na natpisima često nedostaje: Furio, dono, pocolo. Ovi nastavci se održavaju do kraja 3. veka pre nove ere, kada prelaze u klasične oblike. Imenice na -er i -ir su nastale od oblika koji se završavao na -ros: *agros > ager, *viros > vir, sacros > sacer (poslednji primer postoji na natpisu). Ponekad se u jeziku javljaju kolebanja što dovodi do dvostrukih oblika: inferus i infer, socerus i socer.

Genitiv jednine. Nastavak za genitiv jednine je primarno -ī. Kada je u jeziku došlo do mešanja u izgovoru diftonga -ei sa -ī, ovaj oblik se počeo na natpisima pojavljivati i kao Romanei umesto Romani. Javljaju se čak i uporedo i jedan i drugi oblik: Pupili Romanei.

Kod imenica na -ius, završetak -iī u genitivu jednine daje -ī. Horacije i Vergilije uglavnom koriste kao nastavak -ī, a ređe i -iī. U kasnijem latinskom (1. vek u vreme Domicijana (uopštavaju se nekontrahovani oblici na -iī. Kontrahovani oblici za genitiv jednine održavaju se samo u nekim stalnim formulama kao: res manicipi nec manicipi, compendi facio itd.

Dativ jednine. Stari nastavak za dativ jednine je -ōĭ. Akuzativ jednine. Stari nastavak za akuzativ jednine je bio -ŏm. Ima ga na natpisima i u umbarskom jeziku: Louciom (natpis), poplo(m) (umbarski, latinski oblik je populum). Zbog slabe artikulacije krajnje foneme m često otpada pa ga na natpisima često nema: oino, optumo == unum, optimum. U klasičnom jeziku -ŏm daje -ŭm.

Vokativ jednine. Stari vokativ jednine imenica i prideva je imao nastavak -e. Kod Plauta se može naći oblik puere. Tumačenja za ovu promenu su: (1) gubitak samoglasnika, (2) ujednačavanje sa nominativom jednine i (3) apsorpcija krajnjeg samoglasnika od strane foneme r. Rimski gramatičari Ciceronovog doba govore o akcentovanju vokativa ličnog imena Válĕrī (na trećem slogu od kraja). To bi moglo da znači da ovaj vokativ nije nastao od oblike *Valerie, već da je prvobitno bilo dugo -ī. Ipak, kod Livija Andronika se može naći vokaviv filie; umabrski ima sličan vokativ: arsie sancte.

Ablativ jednine. Na starim natpisima se moženaći na ablativski oblik sa nastavkom -ōd: Gnaivod, poplicod, preivatod. Iza dugog samoglasnika krajnje -d se gubi krajem 3. veka p. n. e. Ponekad je dolazilo do mešanja oblika za ablativ i instrumental. Trag instrumentalnog nastavka na -ĕ se može naći u prilozima tipa certē (pored ablativskog oblika certō). Na jednom natpisu se može naći oblik rected sa krajnjim -d koji je analogijom prema ablativskim oblicima na -od dodat instrumentalu.

Nominativ i vokativ množine. Klasični završetak nominativa jednine -ī nastao je od starijeg -oi. Reč je o zameničkom nastavku koje u grčkom i latinskom postao imenički: *dominoi, λόγοι. Diftong -oi zasvedočen je i kod gramatičara grafijom -oe: pilumnoe poploe, fescemone itd. U klasičnom jeziku -oi daje -ī preko prelaznog stupnja -ei koji se može naći na natpisima nastalim do početka 2. veka p. n. e.: foideratei, oinovorsei, virei.

Treća deklinacija[uredi | uredi izvor]

Imenice na -ĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ navĭs navēs
genitiv navĭs navĭŭm
dativ navī navĭbŭs
akuzativ navĕm navēs
vokativ navĭs navēs
ablativ navĕ navĭbŭs

Imenice na -ēs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ nubēs nubēs
genitiv nubĭs nubĭŭm
dativ nubī nubĭbŭs
akuzativ nubĕm nubēs
vokativ nubēs nubēs
ablativ nubĕ nubĭbŭs

Imenice na -s[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ urbs urbēs
genitiv urbĭs urbĭŭm
dativ urbī urbĭbŭs
akuzativ urbĕm urbēs
vokativ urbs urbēs
ablativ urbĕ urbĭbŭs

Imenice na -ĕr[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ imb'ĕr'  imb'r'ēs
genitiv imb'r'ĭs imb'r'ĭŭm
dativ imb'r'ī imb'r'ĭbŭs
akuzativ imb'r'ĕm imb'r'ēs
vokativ imb'ĕr'  imb'r'ēs
ablativ imb'r'ĕ imb'r'ĭbŭs

Imenice na -ĕ[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ marĕ marĭă
genitiv marĭs marĭŭm
dativ marī marĭbŭs
akuzativ marĕ marĭă
vokativ marĕ marĭă
ablativ marĕ marĭbŭs

Imenice na -ăl[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ anim'ăl'  anim'āl'ĭă
genitiv anim'āl'ĭs anim'āl'ĭŭm
dativ anim'āl'ī anim'āl'ĭbŭs
akuzativ anim'ăl'  anim'āl'ĭă
vokativ anim'ăl'  anim'āl'ĭă
ablativ anim'ăl'ĕ anim'āl'ĭbŭs

Imenice na -ăr[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ calc'ăr'  calc'ār'ĭă
genitiv calc'ār'ĭs calc'ār'ĭŭm
dativ calc'ār'ī calc'ār'ĭbŭs
akuzativ calc'ăr'  calc'ār'ĭă
vokativ calc'ăr'  calc'ār'ĭă
ablativ calc'ăr'ĕ calc'ār'ĭbŭs

Imenice na -ŏr, -ōrĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ vict'ŏr'  vict'ōr'ēs
genitiv vict'ōr'ĭs vict'ōr'ŭm
dativ vict'ōr'ī vict'ōr'ĭbŭs
akuzativ vict'ōr'ĕm vict'ōr'ēs
vokativ vict'ŏr'  vict'ōr'ēs
ablativ vict'ōr'ĕ vict'ōr'ĭbŭs

Imenice na -ōs, -ōrĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ mō's'  mō'r'ēs
genitiv mō'r'ĭs mō'r'ŭm
dativ mō'r'ī mō'r'ĭbŭs
akuzativ mō'r'ĕm mō'r'ēs
vokativ mō'r'  mō'r'ēs
ablativ mō'r'ĕ mō'r'ĭbŭs

Imenice na -ō, -ōnĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ leō  leō'n'ēs
genitiv leō'n'ĭs leō'n'ŭm
dativ leō'n'ī leō'n'ĭbŭs
akuzativ leō'n'ĕm leō'n'ēs
vokativ leō  leō'n'ēs
ablativ leō'n'ĕ leō'n'ĭbŭs

Imenice na -ĕr, -ĕrĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ passĕr  passĕrēs
genitiv passĕrĭs passĕrŭm
dativ passĕrī passĕrĭbŭs
akuzativ passĕrĕm passĕrēs
vokativ passĕr  passĕrēs
ablativ passĕrĕ passĕrĭbŭs

Imenice na -ĕs, -ĭtĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ mil'ĕs'  mil'ĭt'ēs
genitiv mil'ĭt'ĭs mil'ĭt'ŭm
dativ mil'ĭt'ī mil'ĭt'ĭbŭs
akuzativ mil'ĭt'ĕm mil'ĭt'ēs
vokativ mil'ĕs'  mil'ĭt'ēs
ablativ mil'ĭt'ĕ mil'ĭt'ĭbŭs

Imenice na -ĕx, -ĭcĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ iud'ĕx'  iud'ĭc'ēs
genitiv iud'ĭc'ĭs iud'ĭc'ŭm
dativ iud'ĭc'ī iud'ĭc'ĭbŭs
akuzativ iud'ĭc'ĕm iud'ĭc'ēs
vokativ iud'ĕx'  iud'ĭc'ēs
ablativ iud'ĭc'ĕ iud'ĭc'ĭbŭs

Imenice na -ās, -ātĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ civitās civitā't'ēs
genitiv civitā't'ĭs civitā't'ŭm
dativ civitā't'ī civitā't'ĭbŭs
akuzativ civitā't'ĕm civitā't'ēs
vokativ civitās civitā't'ēs
ablativ civitā't'ĕ civitā't'ĭbŭs

Imenice na -ăŭs, -ăŭdĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ lăŭs lăŭ'd'ēs
genitiv lăŭ'd'ĭs lăŭ'd'ŭm
dativ lăŭ'd'ī lăŭ'd'ĭbŭs
akuzativ lăŭ'd'ĕm lăŭ'd'ēs
vokativ lăŭs lăŭ'd'ēs
ablativ lăŭ'd'ĕ lăŭ'd'ĭbŭs

Imenice na -ūs, -ūtĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ virtūs virt'ūt'ēs
genitiv virt'ūt'ĭs virt'ūt'ŭm
dativ virt'ūt'ī virt'ūt'ĭbŭs
akuzativ virt'ūt'ĕm virt'ūt'ēs
vokativ virtūs virt'ūt'ēs
ablativ virt'ūt'ĕ virt'ūt'ĭbŭs

Imenice na -ūs, -ūdĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ plaūs pla'ūd'ēs
genitiv pla'ūd'ĭs pla'ūd'ŭm
dativ pla'ūd'ī pla'ūd'ĭbŭs
akuzativ pla'ūd'ĕm pla'ūd'ēs
vokativ plaūs pla'ūd'ēs
ablativ pla'ūd'ĕ pla'ūd'ĭbŭs

Imenice na -ĭŏ, -iōnĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ natĭ'ŏ'  natĭ'ōn'ēs
genitiv natĭ'ōn'ĭs natĭ'ōn'ŭm
dativ natĭ'ōn'ī natĭ'ōn'ĭbŭs
akuzativ natĭ'ōn'ĕm natĭ'ōn'ēs
vokativ natĭ'ŏ'  natĭ'ōn'ēs
ablativ natĭ'ōn'ĕ natĭ'ōn'ĭbŭs

Imenice na -dō, -dĭnĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ fortitud'ō'  fortitud'ĭn'ēs
genitiv fortitud'ĭn'ĭs fortitud'ĭn'ŭm
dativ fortitud'ĭn'ī fortitud'ĭn'ĭbŭs
akuzativ fortitud'ĭn'ĕm fortitud'ĭn'ēs
vokativ fortitud'ō'  fortitud'ĭn'ēs
ablativ fortitud'ĭn'ĕ fortitud'ĭn'ĭbŭs

Imenice na -gō, -gĭnĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ imag'ō'  imag'ĭn'ēs
genitiv imag'ĭn'ĭs imag'ĭn'ŭm
dativ imag'ĭn'ī imag'ĭn'ĭbŭs
akuzativ imag'ĭn'ĕm imag'ĭn'ēs
vokativ imag'ō'  imag'ĭn'ēs
ablativ imag'ĭn'ĕ imag'ĭn'ĭbŭs

Imenice na -x, -cĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ pax (pacs) pa'c'ēs
genitiv pa'c'ĭs pa'c'ŭm
dativ pa'c'ī pa'c'ĭbŭs
akuzativ pa'c'ĕm pa'c'ēs
vokativ pax (pacs) pa'c'ēs
ablativ pa'c'ĕ pa'c'ĭbŭs

Imenice na -x, -gĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ lex (legs -> lecs) le'g'ēs
genitiv le'g'ĭs le'g'ŭm
dativ le'g'ī le'g'ĭbŭs
akuzativ le'g'ĕm le'g'ēs
vokativ lex (legs -> lecs) le'g'ēs
ablativ le'g'ĕ le'g'ĭbŭs

Imenice na -ŭs, -ŏrĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ corpŭs corp'ŏr'ă
genitiv corp'ŏr'ĭs corp'ŏr'ŭm
dativ corp'ŏr'ī corp'ŏr'ĭbŭs
akuzativ corpŭs corp'ŏr'ă
vokativ corpŭs corp'ŏr'ă
ablativ corp'ŏr'ĕ corp'ŏr'ĭbŭs

Imenice na -ŭs, -ĕrĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ genŭs gen'ĕr'ă
genitiv gen'ĕr'ĭs gen'ĕr'ŭm
dativ gen'ĕr'ī gen'ĕr'ĭbŭs
akuzativ genŭs gen'ĕr'ă
vokativ genŭs gen'ĕr'ă
ablativ gen'ĕr'ĕ gen'ĕr'ĭbŭs

Imenice na -ŭr, -ŭrĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ fulgŭr  fulgŭră
genitiv fulgŭrĭs fulgŭrŭm
dativ fulgŭrī fulgŭrĭbŭs
akuzativ fulgŭr  fulgŭră
vokativ fulgŭr  fulgŭră
ablativ fulgŭrĕ fulgŭrĭbŭs

Imenice na -ŭr, -ŏrĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ rob'ŭr'  rob'ŏr'ă
genitiv rob'ŏr'ĭs rob'ŏr'ŭm
dativ rob'ŏr'ī rob'ŏr'ĭbŭs
akuzativ rob'ŭr'  rob'ŏr'ă
vokativ rob'ŭr'  rob'ŏr'ă
ablativ rob'ŏr'ĕ rob'ŏr'ĭbŭs

Imenice na -c, -ctĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ lăc  lăc't'ă
genitiv lăc't'ĭs lăc't'ŭm
dativ lăc't'ī lăc't'ĭbŭs
akuzativ lăc  lăc't'ă
vokativ lăc  lăc't'ă
ablativ lăc't'ĕ lăc't'ĭbŭs

Imenice na -l, -llĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ mĕl  mĕl'l'ă
genitiv mĕl'l'ĭs mĕl'l'ŭm
dativ mĕl'l'ī mĕl'l'ĭbŭs
akuzativ mĕl  mĕl'l'ă
vokativ mĕl  mĕl'l'ă
ablativ mĕl'l'ĕ mĕl'l'ĭbŭs

Imenice na -ĕn, -ĭnĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ nom'ĕn'  nom'ĭn'ă
genitiv nom'ĭn'ĭs nom'ĭn'ŭm
dativ nom'ĭn'ī nom'ĭn'ĭbŭs
akuzativ nom'ĕn'  nom'ĭn'ă
vokativ nom'ĕn'  nom'ĭn'ă
ablativ nom'ĭn'ĕ nom'ĭn'ĭbŭs

Imenice na -ŭt, -ĭtĭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ cap'ŭt'  cap'ĭt'ă
genitiv cap'ĭt'ĭs cap'ĭt'ŭm
dativ cap'ĭt'ī cap'ĭt'ĭbŭs
akuzativ cap'ŭt'  cap'ĭt'ă
vokativ cap'ŭt'  cap'ĭt'ă
ablativ cap'ĭt'ĕ cap'ĭt'ĭbŭs

Četvrta deklinacija[uredi | uredi izvor]

Imenice muškog i ženskog roda na -ŭs[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ fructŭs fructūs
genitiv fructūs fructŭŭm
dativ fructŭī fructĭbŭs
akuzativ fructŭm fructūs
vokativ fructŭs fructūs
ablativ fructū fructĭbŭs

Imenice srednjeg roda na -ū[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ genū genŭă
genitiv genūs genŭŭm
dativ genū genĭbŭs
akuzativ genū genŭă
vokativ genū genŭă
ablativ genū genĭbŭs

Peta deklinacija[uredi | uredi izvor]

Imenice na -ēs, -ēī[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ di'ē's di'ē's
genitiv di'ē'ī di'ē'rŭm
dativ di'ē'ī di'ē'bŭs
akuzativ di'ĕ'm di'ē's
vokativ di'ē's di'ē's
ablativ di'ē'  di'ē'bŭs

Imenice na -ēs, -ĕī[uredi | uredi izvor]

broj — >
V — padež
 jednina množina
nominativ r'ē's r'ē's
genitiv r'ĕ'ī r'ē'rŭm
dativ r'ĕ'ī r'ē'bŭs
akuzativ r'ĕ'm r'ē's
vokativ r'ē's r'ē's
ablativ r'ē'  r'ē'bŭs

Deklinacija prideva[uredi | uredi izvor]

Pridevi s nastavcima -ŭs, -ă, -ŭm[uredi | uredi izvor]

broj — >
 jednina množina
rod — >
V — padež
 muški ženski srednji muški ženski srednji
nominativ magnŭs magnă magnŭm magnī magnae magnă
genitiv magnī magnae magnī magnōrum magnārum magnōrum
dativ magnō magnae magnō magnīs magnīs magnīs
akuzativ magnŭm magnăm magnŭm magnōs magnās magnă
vokativ magnĕ magnă magnŭm magnī magnae magnă
ablativ magnō magnā magnō magnīs magnīs magnīs

Pridevi s nastavcima -ĕr, -ĕră, -ĕrŭm[uredi | uredi izvor]

broj — >
 jednina množina
rod — >
V — padež
 muški ženski srednji muški ženski srednji
nominativ tenĕr  tenĕră tenĕrŭm tenĕrī tenĕrae tenĕră
genitiv tenĕrī tenĕrae tenĕrī tenĕrōrum tenĕrārum tenĕrōrum
dativ tenĕrō tenĕrae tenĕrō tenĕrīs tenĕrīs tenĕrīs
akuzativ tenĕrŭm tenĕrăm tenĕrŭm tenĕrōs tenĕrās tenĕră
vokativ tenĕr  tenĕră tenĕrŭm tenĕrī tenĕrae tenĕră
ablativ tenĕrō tenĕrā tenĕrō tenĕrīs tenĕrīs tenĕrīs

Pridevi s nastavcima -ĕr, -ră, -rŭm[uredi | uredi izvor]

broj — >
 jednina množina
rod — >
V — padež
 muški ženski srednji muški ženski srednji
nominativ pulch'ĕr'  pulch'r'ă pulch'r'ŭm pulch'r'ī pulch'r'ae pulch'r'ă
genitiv pulch'r'ī pulch'r'ae pulch'r'ī pulch'r'ōrum pulch'r'ārum pulch'r'ōrum
dativ pulch'r'ō pulch'r'ae pulch'r'ō pulch'r'īs pulch'r'īs pulch'r'īs
akuzativ pulch'r'ŭm pulch'r'ăm pulch'r'ŭm pulch'r'ōs pulch'r'ās pulch'r'ă
vokativ pulch'ĕr'  pulch'r'ă pulch'r'ŭm pulch'r'ī pulch'r'ae pulch'r'ă
ablativ pulch'r'ō pulch'r'ā pulch'r'ō pulch'r'īs pulch'r'īs pulch'r'īs

Pridevi s nastavcima -ŭr, -ŭră, -ŭrŭm[uredi | uredi izvor]

broj — >
 jednina množina
rod — >
V — padež
 muški ženski srednji muški ženski srednji
nominativ satŭr  satŭră satŭrŭm satŭrī satŭrae satŭră
genitiv satŭrī satŭrae satŭrī satŭrōrum satŭrārum satŭrōrum
dativ satŭrō satŭrae satŭrō satŭrīs satŭrīs satŭrīs
akuzativ satŭrŭm satŭrăm satŭrŭm satŭrōs satŭrās satŭră
vokativ satŭr  satŭră satŭrŭm satŭrī satŭrae satŭră
ablativ satŭrō satŭrā satŭrō satŭrīs satŭrīs satŭrīs

Pridevi samoglasničke ili -i osnove[uredi | uredi izvor]

Pridevi koji imaju različit nominativ jednine[uredi | uredi izvor]

broj — >
 jednina množina
rod — >
V — padež
 muški ženski srednji muški ženski srednji
nominativ ac'ĕr'  ac'r'ĭs ac'r'ĕ ac'r'ēs ac'r'ēs ac'r'ĭă
genitiv ac'r'ĭs ac'r'ĭs ac'r'ĭs ac'r'ĭŭm ac'r'ĭŭm ac'r'ĭŭm
dativ ac'r'ī ac'r'ī ac'r'ī ac'r'ĭbŭs ac'r'ĭbŭs ac'r'ĭbŭs
akuzativ ac'r'ĕm ac'r'ĕm ac'r'ĕ ac'r'ēs ac'r'ēs ac'r'ĭă
vokativ ac'ĕr'ĕ ac'r'ĭs ac'r'ĕ ac'r'ēs ac'r'ēs ac'r'ĭă
ablativ ac'r'ī ac'r'ī ac'r'ī ac'r'ĭbŭs ac'r'ĭbŭs ac'r'ĭbŭs

Pridevi koji imaju jednak nominativ jednine[uredi | uredi izvor]

broj — >
 jednina množina
rod — >
V — padež
 muški ženski srednji muški ženski srednji
nominativ fortĭs fortĭs fortĕ fortēs fortēs fortĭă
genitiv fortĭs fortĭs fortĭs fortĭŭm fortĭŭm fortĭŭm
dativ fortī fortī fortī fortĭbŭs fortĭbŭs fortĭbŭs
akuzativ fortĕm fortĕm fortĕ fortēs fortēs fortĭă
vokativ fortĭs fortĭs fortĕ fortēs fortēs fortĭă
ablativ fortī fortī fortī fortĭbŭs fortĭbŭs fortĭbŭs

Pridevi s nastavkom -c[uredi | uredi izvor]

broj — >
 jednina množina
rod — >
V — padež
 muški ženski srednji muški ženski srednji
nominativ felix felix felix feli'c'ēs feli'c'ēs feli'c'ĭă
genitiv feli'c'ĭs feli'c'ĭs feli'c'ĭs feli'c'ĭŭm feli'c'ĭŭm feli'c'ĭŭm
dativ feli'c'ī feli'c'ī feli'c'ī feli'c'ĭbŭs feli'c'ĭbŭs feli'c'ĭbŭs
akuzativ feli'c'ĕm feli'c'ĕm felix feli'c'ēs feli'c'ēs feli'c'ĭă
vokativ felix felix felix feli'c'ēs feli'c'ēs feli'c'ĭă
ablativ feli'c'ī feli'c'ī feli'c'ī feli'c'ĭbŭs feli'c'ĭbŭs feli'c'ĭbŭs

Pridevi s nastavkom -t[uredi | uredi izvor]

broj — >
 jednina množina
rod — >
V — padež
 muški ženski srednji muški ženski srednji
nominativ sapiens sapiens sapiens sapien't'ēs sapien't'ēs sapien't'ĭă
genitiv sapien't'ĭs sapien't'ĭs sapien't'ĭs sapien't'ĭŭm sapien't'ĭŭm sapien't'ĭŭm
dativ sapien't'ī sapien't'ī sapien't'ī sapien't'ĭbŭs sapien't'ĭbŭs sapien't'ĭbŭs
akuzativ sapien't'ĕm sapien't'ĕ sapiens sapien't'ēs sapien't'ēs sapien't'ĭă
vokativ sapiens sapiens sapiens sapien't'ēs sapien't'ēs sapien't'ĭă
ablativ sapien't'ī sapien't'ĕ sapien't'ī sapien't'ĭbŭs sapien't'ĭbŭs sapien't'ĭbŭs

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Деклинације_у_латинском_језику&oldid=26514550#Деклинација_именица”