Depopulacija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Depopulacija je ubrzano opadanje broja ljudi u jednom društvu, u okviru jedne ili više generacija, koje ponekad može voditi njegovom odumiranju. Fenomen je izazvan kataklizmama, ratovima, genocidom, ekonomskom nestabilnošću, migracijama, infektivnim bolestima i nedovoljnim rađanjem.

Depopulacija u Srbiji[uredi | uredi izvor]

Depopulacija je među stanovništvom Republike Srbije prisutna vekovima unazad počevši od perioda vladavine Osmanskog carstva, tokom kojeg je izvorno stanovništvo pribeglo migracijama u svim pravcima. Ove migracije su bile toliko snažne i rasprostranjene da je Šumadija, kao centar poslednje srpske srednjovekovne države pred pad Smedereva 1459. godine skroz opustela i obrasla šumama po čemu je i dobila ime. Stanovništvo Šumadije je velikim delom došlo iz južne Srbije izazvavši u određenoj meri i depopulaciju srpskog juga. Danas je depopulacija na severu i zapadu države znatno manje zastupljena nego na jugu.

Depopulacija modernog srpskog juga[uredi | uredi izvor]

Neposredno nakon Drugog svetskog rata, kolonijalizacijom drastično je smanjen broj Srba i Crnogoraca na ovom području. Ekonomski i drugi razlozi u kasnijim godinama, takođe su uticali na pražnjenje ovog kraja. Čitava područja i mnoga sela su opustela, a ona koja još nisu svedena su na staračka domaćinstva. S druge strane, demografska eksplozija albanskog stanovništva, prirodno, traži nove prostore i brzo se širi, naseljavajući napuštena ili prodata imanja, posebno u brdsko-planinskim delovima ovoga kraja[1].

U periodu 1953-1991. ukupan broj stanovnika juga Srbije povećan je svega sa 5,1 posto, i to zahvaljujući albanskoj populaciji.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pavlović, Momčilo (2003). Vlasotinački zbornik, podnaslov DEPOPULACIJA SRPSKOG JUGA. Vlasotince: Srboljub Takić. str. 346. strana. ISBN 86-83805-13-1.