Divlji svijet

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sivi vuk

Divlji svijet se tradicionalno odnosi na nepripitomljene životinjske vrste, ali uključuje i sve biljke, gljive i ostale organizme koja rastu ili obitavaju u divljini na prostoru na kome nema ljudi.[1]

Divlji svijet se može pronaći u svim ekosistemima. Pustinje, šume, kišne šume, ravnice, travnjaci i druga područja koja uključuju najrazvijenija urbana područja, imaju različite oblike divljeg svijeta. Iako izraz u popularnoj kulturi obično odnosi na životinje koje nisu bila pod uticajem ljudskog faktora, većina naučnika se da na divlji svijet utiču ljudske aktivnosti.[2]

Ljudi su istorijsi gledano nastojali da razdvoje civilizaciju od divljeg svijeta na više načina, uključujući pravni, moralni i socijalni smisao. Neke životinje su se prilagodile prigradskog sredini. U te životinje se ubrajaju domaće mačke, psi, miševi i skočimiševi. Neke religije su proglasile određene životinjske vrste svetim, a u novije vrijeme zabrinutost za životnu sredinu izazvala je aktiviste da protestvuju protiv eksploatacije divljih životinja za ljudsku korist ili zabavu.

Prema podacima Svjetskog fonda za divlje životinje, svjetska populacija diviljih životinja je smanjena na 52% u razdoblju od 1970. do 2014. godine.[3]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Refernce[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Usher, Michael B. (1986). „Wildlife conservation evaluation: attributes, criteria and values”. Wildlife Conservation Evaluation (na jeziku: engleski). Springer Netherlands: 3—44. doi:10.1007/978-94-009-4091-8_1. Pristupljeno 16. 9. 2018. 
  2. ^ Wildlife : destruction, conservation and biodiversity (na jeziku: engleski). Nova Science Publishers. 2009. ISBN 9781606929742. Pristupljeno 16. 9. 2018. 
  3. ^ Naik, Gautam (30. 9. 2014). „Wildlife Numbers Drop by Half Since 1970, Report Says”. Wall Street Journal (na jeziku: engleski). Pristupljeno 16. 9. 2018.