Petrović-Njegoši

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu


Za drugu upotrebu, pogledajte stranicu Petrovići.
Petrović-Njegoši
Coat of arms of the House of Petrović-Njegoš.svg
Grb dinastije Petrović-Njegoš
Država Mitropolija Crna Gora
Knjaževina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora
Vladarska titula vladika i mitropolit
knjaz
kralj
Prvi vladar Danilo I Petrović Njegoš
Posljednji vladar Nikola I Petrović
Aktuelni starješina Nikola Petrović
Vladavina 1720. vijeka
Smjena 1918.
Nacionalnost srpska
Vjera pravoslavna

Petrović-Njegoši su dinastija koja je vladala Crnom Gorom od kraja 17. vijeka sa manjim prekidima do Prvog svjetskog rata. Rodonačelnik dinastije Radul (nakon zamonašenja Petar) porijeklom je sa planine Njegoš, po kojim je porodica i dobila ime.[1]

Porijeklo[uredi]

Vjeruje se da je Bogut(a) najstariji predak dinastije Petrović-Njegoš.[2] Bogut je bio živ za vrijeme bitke kod Velbužda i izgradnje manastira Visoki Dečani,[3] a možda i tokom četrdesetih godine 14. vijeka.[2]

Istorija[uredi]

Prema pojedinim izvorima porijeklo porodice vodi iz Bosne, iz okoline Zenice ili Travnika, odakle su krajem 14. vijeka došli u selo Muževice ispod planine Njegoš. Prema predanju u selu su se naselili ne mnogo nakon Kosovske bitke.[4]

Po planini Njegoš su i dobili dinastičko ime koje je prvi upotrebio vladika Danilo I kad je išao u Rusiju. Sudeći po jednom potpisu vladike Danila I, gdje se on naziva „Vojvodić srpske zemlje“, može se pretpostaviti, da je to bila jedna od starih vlastelinskih srpskih porodica, koja je, kao i mnoge druge, zbog prilika koje nastadoše u Bosni, pošto je Turci zauzeše, napustila svoje staro sjedište.

Prošla su verovatno tri do četiri naraštaja, dok se u toj porodici rodio Radul (koji je u kaluđerstvu uzeo ime Petar), po kojem se i nazvaše Petrovići.

Unuk ovoga Petra, a otac vladike Danila, Šćepan Kaluđerović, bio je knez Njeguški, a osim toga često je bio u izaslanstvu po narodnim poslovima kod patrijarha u Peć i zbog toga je, kao i zbog svoje pravičnosti i odlučnosti stekao velik glas i poštovanje u narodu.

Šćepan je, pored druge djece, imao sina Nikolu (docnije vladiku Danila), koji se je kao mladić vaspitavao i učio u cetinjskom manastiru, ali pošto Sulejman-paša skadarski razruši ovaj manastir, 1692. godine, Nikola se opet povrati kući svojih roditelja.

Kraj 17. vijeka bio je u opšte najkritičniji trenutak u istoriji Crne Gore. S posljednjem kamenom manastira Ivana Crnojevića porušen je i posljednji osnov one Crne Gore, koju Crnojevići zasnovali bjehu. Krajem godine 1696. Crnogorci se skupe na sabor, da biraju sebi gospodara i vladiku, te je njihov izbor pao na Nikolu (Danila) Petrovića Njegoša.

Ta porodica dala je Crnoj Gori do danas sedam vladalaca, pet od ovih vladalaca bili su u isto doba i crkveni poglavari - mitropoliti. Oni su bivali vladaoci prije, nego što su uzimali na sebe to visoko crkveno dostojanstvo, u kojem je bila sjedinjena vlast crkvenog i državnog poglavara. Tako npr. vladika Danilo bio je tri godine od naroda izabrani gospodar, pa je tek poslije toga vremena primio mitropolitsko dostojanstvo. Između 1830. i 1833. vladika Rade nazivao se: „Božjom milošću, ja đakon Petar II Petrović-Njegoš, Gospodar Crnogorski“, pa je tek docnije postao mitropolit. Osim toga, oni se nisu ni oblačili, izuzevši Svetog Petra Cetinjskog, kao crkveni poglavari, već su nosili narodno ruvo i oružje. I Sveti Petar u doba rata nosio je narodne haljine i oružje.

Postoje osporavanja teze da su Petrovići vladali od vladike Danila. Crnom Gorom su vladali Radonjići, što dokazuje i pismo Petra Prvog iz 1821. godine. On piše: "Mome Gospodaru... Radonjiću...na Njeguše... Vaš...poslušni sluga vladika Petar." (Iz knjige "Nekoliko krvavih slika iz albuma Petrović Njegoševe dinastije", pp. 222.) Viala De Somijer u svome putopisu kroz Crnu Goru navodi rivalstvo Radonjića i Petra Prvog, a tek je Njegoš preuzeo i svetovnu vlast od guvernadurske porodice Radonjića (Vukolaj Radonjić).

Orden Petrović Njegoš osnovan 1896. na 200 godina vladavine Petrović-Njegoša

Po hronološkom redu oni su slijedili ovako:

Rodoslov[uredi]

Rodoslov dinastije Petrović-Njegoš:[5]

  1. Radul (monah Petar)
    1. Ivan
      1. Ivan Petrović-Njegoš
      2. Sava Petrović-Njegoš (oko 1700—1781), bio koadjutor 1719—1735, vladika 1735—1781.
    2. Stefan, oženio Savu (manahinja Ana).
      1. Radul, oženio Vladicu
        1. Vasilije (1709—1766), vladika 1750—1766.
        2. Đuro, oženio Kojaču Vuković.
          1. Ivan
          2. Niko, oženio Stanu.
          3. Rafailo
      2. Danilo Petrović-Njegoš (oko 1670 — 1781), vladika 1697—1735.
      3. Petar Petrović-Njegoš
      4. Damjan Petrović-Njegoš
        1. Ivo Petrović-Njegoš, oženio Iku Popović.
        2. Marko Petrović-Njegoš, oženio Anđeliju Martinović.
          1. Savo Petrović-Njegoš, oženio Maru Milić.
            1. Đorđe Petrović-Njegoš, oženio Stanu Gopčević.
            2. Mašan Petrović-Njegoš, oženio Jovanu Radonić.
            3. Vuko Petrović-Njegoš, oženio Joku Subotić.
            4. Ivana Petrović-Njegoš, udata za Filipa Radonića.
            5. Stana Petrović-Njegoš, udata za Iva Bojkovića.
            6. Jovana Petrović-Njegoš, udata za Đura Doljanicu.
            7. Gordana Petrović-Njegoš, udata za Joka Rucovića.
          2. Tomo Petrović-Njegoš, oženio Ivanu Proroković.
            1. Joko Petrović-Njegoš
            2. Petar Drugi Petrović-Njegoš (1813—1851), vladika 1830—1851.
            3. Pero Petrović-Njegoš, prvo oženio Gordu Vrbicu, zatim Jovanu Đurašković, a zatim Gospavu Bulajić.
            4. Piljo Petrović-Njegoš
            5. Marija Petrović-Njegoš, udata za Andriju Perovića.
            6. Ćane Petrović-Njegoš, oženio P. Đurašković.
          3. Petar Prvi Petrović-Njegoš (1747—1830), vladika 1784—1830. Kanonizovan kao Sveti Petar Cetinjski.
          4. Stijepo Petrović-Njegoš
            1. Dimitrije Mitar Petrović-Njegoš
            2. Stanko Petrović-Njegoš, oženio Krstinju Vrbicu.
              1. Stevan Petrović-Njegoš
              2. Mirko Petrović-Njegoš, oženio Anastaziju (Stanu) Martinović.
                1. Nikola Prvi Petrović-Njegoš (1841—1921), knjaz 1861—1910, kralj 1910—1918. Godine 1860. oženio Milenu Vukotić (1847—1923).
                  1. Zorka Petrović-Njegoš, udata za Petra Karađorđevića.
                  2. Milica Petrović-Njegoš, udata za Petra Nikolajeviča Romanova.
                  3. Anastasija Petrović-Njegoš, prvo udata za Georgija Romanov-Lajhtenberga, a zatim za Nikolaja Nikolajeviča (Romanova).
                  4. Marica Petrović-Njegoš
                  5. Danilo Petrović-Njegoš, oženio Jutu (Milicu) Maklenburg-Šterlic.
                  6. Jelena Petrović-Njegoš, udata za Viktora Emanuela Trećeg.
                  7. Ana Petrović-Njegoš, udata za Franca Jozefa de Batenberga.
                  8. Sofija Petrović-Njegoš
                  9. Mirko Petrović-Njegoš, prvo se oženio sa Natalijom Konstantinović.
                    1. Stanislav Petrović-Njegoš
                    2. Mihailo Petrović-Njegoš, oženio Ženevjev Prižan.
                      1. Nikola Petrović-Njegoš, oženio Fransinu Navaro.
                        1. Altinaj Petrović-Njegoš
                        2. Boris Petrović-Njegoš
                    3. Pavle Petrović-Njegoš
                  10. Ksenija Petrović-Njegoš
                  11. Vera Petrović-Njegoš
                  12. Petar Petrović-Njegoš, oženio Violetu Vegker.
                2. Gorde (Anastazija) Petrović-Njegoš, udata za Sava Plamenca.
                3. Marija Petrović-Njegoš, udata za nekog Gopčevića.
              3. Danilo Petrović-Njegoš (1826—1861), vladika 1851—1852, knjaz 1852—1861. Godine 1861. oženio Darinku Kvekić (1838—1892).
                1. Olga Petrović-Njegoš
              4. Roke Petrović-Njegoš, udata za Pera Kaluđerovića.
              5. Joke Petrović-Njegoš, udata za Iva Radovića.
              6. Make Petrović-Njegoš, udata za Mitra Jovićevića.
              7. Jane Petrović-Njegoš, udata za Rista Boškovića.
            3. Joko Petrović-Njegoš, oženio Mandu Bulajić.
          5. Nepoznata ćerka, udata za nekog Plamenca.
          6. Nepoznata ćerka, udata za Luku Vukićevića.
      5. Luka Petrović-Njegoš, oženio Maru.
      6. Nepoznata ćerka, udata za Arsenija Plamenca.
      7. Nepoznata ćerka, udata za Kosturinu.

Reference[uredi]

  1. Ivić et al. (1987). str. 248.
  2. 2,0 2,1 Etnografski muzej Cetinje (1963). str. 75.
  3. Reljić 1976, p. 30
  4. „Vojislav Miljanić: DETALJI IZ ŽIVOTA PREDAKA PETROVIĆA - NJEGOŠA ZA VRIJEME BORAVKA ISPOD PLANINE NJEGOŠ”. http://www.montenegrina.net/. 
  5. Ivić et al. (1987). str. 244—247.

Literatura[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]