Dinastija Hong Bang

Koordinate: 37° 58′ N 126° 33′ E / 37.967° S; 126.550° I / 37.967; 126.550
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Van Lang
Văn Lang Quốc (文郎國)
Dinastija Hong Bang
Država Van Lang oko 500. p. n. e.
Država Van Lang oko 500. p. n. e.
Geografija
Kontinent Azija
Regija Istočna Azija
Zemlja Vijetnam
Društvo
Službeni jezik vijetnamski
Religija politeizam
Politika
Oblik države monarhija
Istorija
 — Osnivanje 2879. p. n. e.
 — Ukidanje 258. p. n. e.
Zemlje prethodnice i naslednice
Prethodnice: Naslednice:
Au Lak (258—179)
Južni Jue (204—111)
Ovaj članak je deo serije o istoriji Vijetnama
Istorija Vijetnama
Antika
Dinastija Hong Bang 2879—258. p. n. e.
Država Aulak 257—179. p. n. e.
Dinastija Čieu 204—111 p. n. e.
Kineska prevlast
Prvi pad Vijetnama 111. p. n. e — 40. n. e.
Pobuna sestara Čing 40—43.
Drugi pad Vijetnama 43—544.
Rana dinastija Li544—602.
Treći pad Vijetnama602—939.
Monarhijsko doba
Dinastija Ngo 939—967.
Dinastija Dinj 968—980.
Rana dinastija Le 980—1009.
Kasna dinastija Li 1009—1225.
Dinastija Čan 1225—1400.
Dinastija Ho 1400—1407.
Četvrti pad Vijetnama 1407—1427.
Kasna dinastija Le 1428—1527.
Dinastija Mak 1527—1592.
Obnovljena dinastija Le 1533—1788.
Dinastija Tejšon 1788—1802.
Dinastija Ngujen 1802—1945.
Kolonijalno doba
Francuska Indokina 1887—1954.
Kohinhina 1862—1949.
Anam 1883—1948.
Tonkin 1883—1948.
Vijetnamsko carstvo 1945.
Republičko doba
Severni Vijetnam 1945—1976.
Privremena centralna vlada 1948—1949.
Podela Vijetnama 1954.
Država Vijetnam 1949—1955.
Južni Vijetnam 1955—1975.
Vijetnamski rat 1955—1975.
Privremena revolucionarna vlada 1969—1976.
Socijalistička Republika Vijetnam1976—danas


Dinastija Hong Bang (vij. thời kỳ Hồng Bàng) označava legendarni, polumitski period istorije Vijetnama od ujedinjenja plemena Lak Viet (vij. Lạc Việt) u dolini Crvene Reke 2879. p. n. e. do osvajanja od strane plemenskog saveza Au Viet (vij. Âu Việt) pod komandom An Dong Vonga (vij. An Dương Vương) 258. p. n. e. Osvajači su osnovali kratkotrajnu državu Au Lak (vij. Âu Lạc, 208-179 p. n. e), koja je ubrzo osvojena od kineske države Južni Jue (kin: 南越 - Nányuè, 204-111 p. n. e) poznate i kao Nam Viet.[1][2]

Vijetnamske hronike iz 15. veka tvrde da je taj period počeo sa kraljem Kinom (vij. Kinh Dương Vương) kao prvim Hung kraljem (vij. Hùng Vương - hrabri kralj), što je titula koja se danas koristi za antičke vladare Vijetnama. Hung kralj bio je apsolutni vladar u državi (tada poznatoj kao Ksih Kui (vij. Xích Quỷ), a od 2524. p. n. e. Van Lang (vij. Văn Lang) i imao je, bar u teoriji, neograničenu vlast nad zemljom i narodom.[3]

Istorija epohe Hong Bang obuhvata 18 dinastija Hung-kraljeva, grupisanih u tri kulturna perioda:

  • rani Hong Bang (2879—1913. p. n. e),[4]
  • srednji Hong Bang (1912—1055 p. n. e),
  • kasni Hong Bang (1054—258 p. n. e), period mnogih ratova.[5]

Civilizacija Hung-kraljeva zasnovana na gajenju pirinča cvetala je u delti Crvene Reke tokom većeg dela bronzanog doba. [6][7][8]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Azija 300. p. n. e.

Predinastički period[uredi | uredi izvor]

Vijetnam, zemlja koja se nalazi duž istočne obale kontinentalne jugoistočne Azije, ima dugu i burnu istoriju. Vijetnamski narod predstavlja spoj rasa, jezika i kultura, čije elemente etnolozi, lingvisti i arheolozi još uvek razvrstavaju.[7] Vijetnamski jezik daje neke naznake o kulturnoj mešavini vijetnamskog naroda.[7]

Područje koje je sada poznato kao Vijetnam bilo je naseljeno još od paleolita, a neka arheološka nalazišta u provinciji Tanj Hoa navodno datiraju od pre oko pola miliona godina.[7] Praistorijski ljudi su neprekidno živeli u lokalnim pećinama od oko 6000 godina pre nove ere, sve dok se nisu razvile naprednije materijalne kulture.[4] Poznato je da su neke pećine bile dom mnogih generacija ranih ljudi.[1] Kako je severni Vijetnam bio mesto sa planinama, šumama i rekama, broj plemena je rastao između 5000 i 3000 godina pre nove ere.[9]

Tokom nekoliko hiljada godina u mlađem kamenom dobu, stanovništvo je raslo i proširilo se na sve delove Vijetnama. Većina drevnih ljudi živela je u blizini reka Hong (Crvena), Ka i Ma. Vijetnamska plemena su bila primarna plemena u to vreme.[9] Njihova teritorija obuhvatala je moderne meridijanske teritorije Kine do obala reke Hong na severnoj teritoriji Vijetnama. Vekovi razvoja civilizacije i privrede zasnovane na uzgoju navodnjenog pirinča podstakli su razvoj plemenskih država i komunalnih naselja.

Prvi kralj Hung[uredi | uredi izvor]

Legenda opisuje značajan politički događaj kada je Lok Tuk došao na vlast 2879. godine pre nove ere.[10] Lok Tuk je zabeležen kao potomak mitskog vladara Šenonga.[11] On je konsolidovao ostala plemena i uspeo da grupiše sve vazalne države (ili autonomne zajednice) na svojoj teritoriji u jedinstvenu naciju. Lok Tuk se proglasio Kin Duong Vuong i nazvao svoju novorođenu naciju Hong Bang. Lok Tuk je inaugurisao najraniji monarhijski režim, kao i prvu vladajuću porodicu po nasledstvu u istoriji Vijetnama. On se smatra pretkom kraljeva Hung, ocem osnivačem Vijetnama i vijetnamskim kulturnim herojem koji je zaslužan za podučavanje svog naroda kako da uzgaja pirinač.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b 6,000-year-old tombs unearthed in northeast Vietnam Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. фебруар 2014). Retrieved 2014-01-19.
  2. ^ Ngô Sĩ Liên. „Complete Book of the Historical Records of Đại Việt.”. Viet Texts. Архивирано из оригинала 15. 10. 2020. г. Приступљено 30. 12. 2018. 
  3. ^ Nhất Hạnh Master Tang Hôi: First Zen Teacher in Vietnam and China – 2001 Page 1 "At that time the civilization of northern Vietnam was known as Van Lang (van means beautiful, and lang means kind and healing, like a good doctor). The ruling house of Van Lang was called Hong Bang, which means a kind of huge bird."
  4. ^ а б Ancient calendar unearthed Архивирано на сајту Wayback Machine (3. januar 2014). Retrieved 2014-01-05.
  5. ^ Ray, Nick; et al. (2010), „Co Loa Citadel”, Vietnam, Lonely Planet, str. 123, ISBN 9781742203898 
  6. ^ Tracing the origin of ethnic and ancestor land during the Hùng King Age Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. oktobar 2017).
  7. ^ a b v g „Mission Atlas Project – VIETNAM – Basic Facts” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 15. 09. 2012. g. Pristupljeno 07. 10. 2012. 
  8. ^ Vietnam – History Arhivirano 2013-11-03 na sajtu Wayback Machine
  9. ^ a b Lamb, str. 52
  10. ^ Ngô Sĩ Liên. „Complete Book of the Historical Records of Đại Việt.”. Viet Texts. Arhivirano iz originala 15. 10. 2020. g. Pristupljeno 30. 12. 2018. 
  11. ^ Vu, Hong Lien (2016). Rice and Baguette: A History of Food in Vietnam. Reaktion Books. ISBN 9781780237046. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bayard, D. T. 1977. Phu Wiang pottery and the prehistory of Northeastern Thailand. MQRSEA 3:57–102.
  • Dror, Olga (2007). Cult, Culture, and Authority: Princess Liẽu Hạnh in Vietnamese.
  • Heekeren, H. R. van. 1972. The Stone Age of Indonesia. The Hague: Nijhoff.
  • Hoang Xuan Chinh and Bui Van Tien 1980. The Dongson Culture and Cultural Centers in the Metal Age in Vietnam
  • Lamb, David. Vietnam, Now: A Reporter Returns. PublicAffairs, 2008.
  • Lévy, P. 1943. Recherches préhistoriques dans la région de Mlu Prei. PEFEO 30.
  • Mourer, R. 1977. Laang Spean and the prehistory of Cambodia. MQRSEA 3:29–56.
  • Ngô Văn Thạo (2005). Sổ tay báo cáo viên năm 2005. Hà Nội: Ban tư tưởng – văn hóa trung ương, Trung tâm thông tin công tác tư tưởng, 2005. 495 p. : col. ill. ; 21 cm.
  • Peacock, B. A. V. 1959. „A short description of Malayan prehistoric pottery”. AP. 3 (2): 121—156. .
  • Pelley, Patricia M. Postcolonial Vietnam: New Histories of the National Past 2002.
  • Phan Huy Lê, Trần Quốc Vượng, Hà Văn Tấn, Lương Ninh (1991), Lịch sử Việt Nam, volume 1.
  • Sieveking, G. de G. 1954. Excavations at Gua Cha, Kelantan, 1954 (Part 1). FMJ I and II:75–138.
  • Solheim II, W. G.
    • 1959. „Further notes on the Kalanay pottery complex in the Philippines”. AP. 3 (2): 157—166. .
    • 1964. The Archaeology of Central Philippines: A Study Chiefly of the Iron Age and its Relationships. Manila: Monograph of the National Institute of Science and Technology No. 10.
    • 1968. The Batungan Cave sites, Masbate, Philippines, in Anthropology at the Eight Pacific Science Congress: 21–62, ed. W. G. Solheim II. Honolulu: Asian and Pacific Archaeology Series No. 2, Social Science Research Institute, University of Hawaii.
    • 1970a. Prehistoric archaeology in eastern Mainland Southeast Asia and the Philippines. AP 13:47–58.
    • 1970b. Northern Thailand, Southeast Asia, and world prehistory. AP 13:145–162.
  • Tăng Dực Đào (1994). On the struggle for democracy in Vietnam.
  • Tucker, Spencer C. Oxford Encyclopedia of the Vietnam War (hardback edition).
  • Vuong Quan Hoang and Tran Tri Dung. Vietnam Entrepreneurial Cultures, The IUP J. Entrepreneurship Development, Vol. VI, No. 3&4, 2009.
  • Zinoman, Peter. (2001). The Colonial Bastille: A History of Imprisonment in Vietnam, 1862–1940. University of California Press. ISBN 9780520224124. .
  • „BVOM.COM – Vietnamese History”. 6. 1. 2010. Arhivirano iz originala 2010-01-06. g. 
  • Charles F. W. Higham (2017-05-24). „First Farmers in Mainland Southeast Asia”. Journal of Indo-Pacific Archaeology. University of Otago. 41: 13—21. doi:10.7152/jipa.v41i0.15014 Slobodan pristup. 
  • „Ancient time”. Arhivirano iz originala 23. 7. 2011. g. 
  • Choi, Byung Wook (2004). Southern Vietnam Under the Reign of Minh Mạng (1820–1841): Central Policies and Local Response. SEAP Publications. ISBN 978-0-87727-138-3. 
  • Vietnamese National Bureau for Historical Record (1998), Khâm định Việt sử Thông giám cương mục (na jeziku: vijetnamski), Hanoi: Education Publishing House 
  • Ngô Sĩ Liên (2009), Đại Việt sử ký toàn thư (na jeziku: vijetnamski) (Nội các quan bản izd.), Hanoi: Cultural Publishing House, ISBN 978-6041690134 
  • Trần Trọng Kim (1971), Việt Nam sử lược (na jeziku: vijetnamski), Saigon: Center for School Materials 
  • Coedes, George (1975), Vella, Walter F., ur., The Indianized States of Southeast Asia, University of Hawaii Press, ISBN 978-0-8248-0368-1 
  • Dutton, George Edson (2008), The Tây Sơn Uprising: Society and Rebellion in Eighteenth-century Vietnam, Silkworm Books, ISBN 978-9749511541 
  • Maspero, Georges (2002), The Champa Kingdom, White Lotus Co., Ltd, ISBN 978-9747534993 
  • Phạm Văn Sơn (1960), Việt Sử Toàn Thư (na jeziku: vijetnamski), Saigon 
  • Taylor, K. W. (1983), The Birth of Vietnam, University of California Press, ISBN 978-0-520-07417-0 
  • Taylor, K.W. (2013), A History of the Vietnamese, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-69915-0 
  • Walker, Hugh Dyson (2012), East Asia: A New History, AuthorHouse, ISBN 978-1-4772-6516-1 
  • Dutton, George E.; Werner, Jayne S.; Whitmore, John K., ur. (2012). Sources of Vietnamese Tradition. Columbia University Press. ISBN 978-0-231-51110-0. 
  • Juzheng, Xue (1995), Old History of the Five Dynasties, Zhonghua Book Company, ISBN 7101003214 
  • Twitchett, Denis (2008), The Cambridge History of China 1, Cambridge University Press 
  • Goscha, Christopher (2016). Vietnam: A New History. New York: Basic Books. ISBN 978-0-465-09437-0. 
  • Goscha, Christopher E.; de Tréglodé, Benoît, ur. (2004). Naissance d'un État-Parti: Le Viêt Nam depuis 1945. Paris: Les Indes Savantes. ISBN 978-2846540643. 
  • Nguyễn Thế Anh & Philippe Papin (2008). Parcours d'un historien du Viêt Nam: Recueil des articles écrits par Nguyên Thê Anh. Paris: Les Indes Savantes.
  • Tran, Nhung Tuyet; Reid, Anthony, ur. (2006). Viet Nam: Borderless Histories. Madison, WI: University of Wisconsin Press. ISBN 978-0-299-21774-7. 
  • Wilcox, Wynn, ur. (2010). Vietnam and the West: New Approaches. Ithaca, NY: SEAP Publications, Cornell University Press. ISBN 978-0-87727-782-8. 
  • Eight-volume series From Indochina to Vietnam: Revolution and War in a Global Perspective by University of California Press.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Dinastija Hong Bang na Vikimedijinoj ostavi.


37° 58′ N 126° 33′ E / 37.967° S; 126.550° I / 37.967; 126.550
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Династија_Хонг_Банг&oldid=27676410”