Diona

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Diona (grč. Διώνη) je u grčkoj mitologiji bila božanstvo.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Tri boginje iz Partenona, istočni zabat, verovatno Hestija, Diona i Afrodita, 435. p. n. e. (Britanski muzej)

Hesiod je u teogoniji opisuje kao Okeanidu, Apolodor kao njene roditelje pominje Urana i Geju, a Higin Etera i Geju. Upravljala je proročištem u Dodoni u Tesprotiji. S obzirom na to da su i njene sestre bile boginje koje su posedovale proročišta, bila je identifikovana sa jednom od njih, Febom, ali i sa Dodonom, eponimnom heroinom istoimenog grada. Njeno ime je ženski oblik Zevsovog imena (Dios) i ona je predstavljena kao njegova prva supruga, pre Here. Ona je, prema HomerovojIlijadi“, sa njim imala kćerku Afroditu, a prema drugim autorima i sina Dionisa. Kada je njenu kćerku u trojanskom ratu ranio Diomed, ona ju je primila na Olimpu i zatražila kaznu za njega.[1][2][3]

Kult[uredi | uredi izvor]

Poštovana je u Dodoni zajedno sa Zevsom. Prema predanju, tri stare proročice u njenom hramu su verovatno bile njene sveštenice, koje su nazivane Pelejade. Nazivane su i golubicama, prema svetoj ptici njene kćerke Afrodite, koja je takođe posedovala taj hram. I u Atini je postojao žrtvenik posvećen ovoj boginji.[2][1]

Druge ličnosti[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b theoi.com: Dione
  2. ^ a b Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  3. ^ a b Greek Myth Index: Dione
  4. ^ theoi.com: Dione
  5. ^ „Greek Myth Index: Hyades”. Arhivirano iz originala 20. 06. 2010. g. Pristupljeno 29. 08. 2010.