Dleto

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dleto
Sekač ili dleto.
Uglovi reznog alata.
Razni oblici sekača za metal.
Oldovanski čoperi ili sekači stari oko 1,7 miliona godina iz nalazišta Hadar u Etiopiji.

Dleto ili sekač je ručni rezni alat za sečenje, a to je postupak kojim se jedan do materijala odseca ili odvaja od ostatka materijala. Potrebna sila za odvajanje se postiže udarcima čekića. Zavisno od materijala koji se obrađuje bira se sekač koji ima odgovarajući ugao klina β sekača, potrebnu duljinu i širinu.

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Dleto potiče još iz praistorije. Bilo je karakteristično za gornji paleolit, ali se javlja i u mlađim periodima. Ovo je uska alatka sa kratkim sečivom, koja je služila za tesanje ili klinovanje. Dleto je prvobitno bilo od kamena, a u kasnijim periodima izrađuje se od bronze, bakra i gvožđa.

Paleolitska kremena dleta formirana su tako što se pomoću jednog ili više udara, uzdužno odstranjuje deo ivice odbitka.

Mesto na kome se spaja platforma sa koje je izvršeno retuširanje sa negativom odbitka dleta predstavlja radnu ivicu oruđa, koje se zove „zub dleta“ koji je omogućvao da se pomođu ove alatke vrši urezivanje i graviranje kosti, roga ili drveta.

Zavisno od toga sa kakve površine je izvedeno odvajanje odbitka dleta se mogu podeliti na:

  • obična dleta formirana na običnoj neretuširanoj ivici,
  • dleta na prelomu sečiva ili odbitka,
  • dleta na retuširanoj ivici,
  • diedarska dleta (odbijanje izvršeno na negativu prethodno formiranog dleta).

Pojedni tipovi dleta tipični su za pojedine kulture poput dleta tipa Noaje, Vašon, Res Basale.

Sekač za metal ili legure[uredi | uredi izvor]

Ugao klina sekača za metal dobija se brušenjem oštrice sekača na brusnoj ploči, a kontrola se izvodi pomoću merila ugla oštrenja alata. Glavni delovi sekača su oštrica sekača, telo sekača i glava sekača (mesto gde udara čekić). Ugao klina sekača:

  • meki metali od 30˚ do 35˚;
  • meki čelik od 50˚ do 60˚;
  • tvrdi čelik od 60˚ do 70˚.

Podela[uredi | uredi izvor]

Vrste sekača prema nameni:

  • plosnati sekač služi za sečenje limova i profila i za odvajanje materijala;
  • krstasti sekač služi za izradu utora i skidanje debljih slojeva;
  • sekač za utore s poluokruglom oštricom služi za izradu utora u kliznim ležajima, udubljenjima i slično;
  • lučni sekač ima oštricu u obliku luka i služi za sečenje lima na ploči i za kružna usecanja u limu;
  • polukružni sekač služi za isecanje kružnih površina iz lima.[1]

Uglovi na reznom alatu[uredi | uredi izvor]

Uglovi na reznom alatu određuju položaj rezne oštrice, odnosno položaj prednje i stražnje površine reznog dela alata. Označavanje uglova se vrši grčkim slovima:

  • γ – prednji ili grudni ugao; između prednje površine alata i osnovne ravni; pri većem uglu povoljnije odvođenje čestica, ali slabija oštrica; veličina grudnog ugla uzrokuje nastanak i vrstu strugotine;
  • β – ugao klina; između prednje i stražnje površine; pri manjem uglu lakše prodiranje u materijal, ali istovremeno slabija oštrica;
  • α – stražnji ili leđni ugao; između stražnje površine alata i obrađene površine (tangenta); uvek veći od nule da se smanji trenje. Za uglove na reznom alatu vredi: α + β + γ = 90º.
  • δ – ugao rezanja je zbir ugla klina i leđnog ugla;
  • ε – vršni ugao; izmedu glavne i pomoćne oštrice; uvek se meri na prednjoj površini alata;
  • κ – ugao nameštanja glavne oštrice; između glavne oštrice i površine obratka u smeru obrade;
  • λ – ugao nagiba oštrice ili ugao odvođenja strugotine.[2]

Ugao klina[uredi | uredi izvor]

Ugao klina β je ugao koji zatvaraju leđna i grudna površina alata. Ugao klina zavisi od materijala koji se obrađuje i postupka obrade. Ukoliko je manji ugao klina, pri normalnom leđnom uglu, za prodiranje reznog alata je potrebna manja sila. Ugao klina može biti utoliko manji, ako je materijal predmeta mekši. Ako je ugao klina previše mali dolazi do loma materijala oštrice alata. Podaci o veličini ugla klina mogu se naći u odgovarajućim tablicama, a za pojedini postupak obrade.

Leđni ugao[uredi | uredi izvor]

Leđni ugao α je ugao između leđne površine reznog alata i obrađene površine predmeta obrade. Ako bi on iznosio 0˚, leđna površina reznog alata dirala bi obrađenu površinu predmeta obrade, što bi dovodilo do velikog trenja, a time i zagrejavanja oštrice alata koja bi izgubila svoju tvrdoću i trajnost. Veličina leđnog ugla mora osigurati slobodno rezanje alata. Kod obrade tvrdih materijala pojava trenja je manja, pa se za njih uzimaju manji leđni uglovi, a veći uglovi klina.

Dleto tipa noaje[uredi | uredi izvor]

Ovo je dvostrano lateralno dleto na retuširanom prelomu. Negativi odbitka dleta često se završavaju malim, retuširanim jamičastim udubljenjem. Tipično je za gornji perigordijen u zapadnoj Evropi.

Čoper[uredi | uredi izvor]

Čoper (engl. chopper: sekač) je jedno od najprimitivnijih paleolitičkih (starije kameno doba) oruđa, kod kojeg je sečivo dobiveno jednostranim (eng. chopper) ili dvostranim (eng. chopping tool) okresivanjem jednoga kraja oblutka. Služio je u različite svrhe, najčešće za drobljenje i cepanje tvrđih materijala (kost, drvo).[3]

Zidarstvo[uredi | uredi izvor]

Dleto s potpornjima

Zidarska dleta su tipično teška, sa relativno tupom glavom koja probija i lomi, pre nego da seče. Često korištena kao alati za rušenje, ona se postavljaju na udarnu bušilicu, pneumatski čekić, ili se ručno udaraju čekićom, obično teškim maljom sa nekoliko kilograma. Ta dleta normalno imaju SDS, SDS-MAX, ili 1-1/8" Hex veze. Tipovi zidarskih dleta su:[4]

  • Špic
  • Ravno dleto
  • Sekači asfalta
  • Karbidni aliti za bušenje
  • Ašov za glinu
  • Fleksibilno dleto
  • Tamper

Klinasto dleto ima zašiljeni rub za čišćenje očvrsnutog maltera. Dleto se drži jednom rukom i udara se čekićom. Pravac oštrice dleta određuje da li ono duboko zaseca ili se kreće duž površine sastava.

Žlebasta dleta[uredi | uredi izvor]

Razna žlebasta dleta i drveni maljevi

Moderna žlebasta dleta je slična običnim dletima, osim što ivica noža nije ravna, već je zakrivljena ili nagnuta po preseku. Moderna verzija je generalno uzdužno ulegnuta, pri čemu oštrica i drška tipično imaju istu dugu osu. Ako je kosina noža na spoljnoj površini krivine, zazor se naziva vankanalnim, inače je poznat kao kanalni. Dleta sa zakošenom, umesto zakrivljene oštrice često se nazivaju „V-dletima” ili „ve”-alatima za rastavljanje.

Geometrija sečiva je definisana polu-standardizovanim sistemom numerisanja koji se razlikuje među proizvođačima i zemljama porekla. Za svako dleto naveden je „broj zamaha” koji izražava deo kruga definisan krivom sečiva. Taj identifkator je obično u opsegu od #1, za ravno dleto, do #9, za polukružno, sa dodatnim specijalizovanim dletima pri višim brojevima, kao što je #11 U-oblika, i v-alat ili alat za rastavnje, koji mogu da imaju čak i više brojeve, kao što je #41. Osi zamaha, dleta su takođe specificiraju po rastojanju od ivice jedne oštrice do druge (to odgovara veličini kruga definisanog ivicom sečiva). Sastavljajući ove delove, koriste se dva broja da bi se specificarao oblik ivice sečiva, kao što je „#7-20mm”. Neki proizvođači daju dijagrama na kojima su grafički prikazani oblici oštrica dleta.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, Um d.o.o., 2005.
  2. ^ "Alatni strojevi I", dipl. ing. strojarstva Ivo Slade, www.cnt.tesla.hr, 2012.
  3. ^ čoper, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
  4. ^ „Choosing the Right Jackhammer Tool for the Job” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 27. 09. 2013. g. Pristupljeno 2013-09-22. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]