Dobre Strane
Dobre Strane | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Raški |
Grad | Kraljevo |
Stanovništvo | |
— 2011. | ? |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 35′ 42″ S; 20° 34′ 17″ I / 43.59496739° S; 20.57126760° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 262 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 036 |
Registarska oznaka | KV |
Dobre Strane su zaseok sela Brezna i koji je skoro potpuno opusteo. Ne navodi se u popisima 1948—2011.[1] kao zasebno mesto. Dobre Strane se nalaze na desnoj obali Ibra, u podnožju Stolova. Naspram Dobrih Strana je Čemerno koje se nalazi s druge strane Ibra sa svojim vrhovima Demeronjom, Karaulom, Malom Karaulom, a svi ti toponimi vode poreklo iz prvog i drugog Srpskog ustanka.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Selo Brezna po popisu iz 2011. godine ima 77 stanovnika, uključujući tu i stanovnike zaselaka kao što su Dobre Strane.
Naziv[uredi | uredi izvor]
Ne postoji pouzdan izvor o nastanku imena ovog mesta. Čak ni priznati autori kao što je Radoslav Pavlović nisu pomenuli nastanak imena Dobre Strane. Ipak, postoji objašnjenje u vidu legende zašto se ovo kamenito mesto, prepuno zmija i lovaca na iste nazvalo DOBRIM ? Radi boljeg objašnjenja ovog imena moramo se vratiti u dalju prošlost i pomenuti da je u to pred Nemanjićko doba kao i u njihovo doba postojala razgranata mreža puteva kojima se obavljao saobraćaj, kako kolski, tako konjima i pešice. Jedan od takvih puteva, a važnijeg značaja je bio i put koji je povezivao manastir Studenicu sa manastirom Žiča i koji je išao dalje ka Kraljevu (tada Rudo Polje, kasnije Karanovac). Put je išao od Studenice, preko visoravni Đakova, Dubočice, Magliča i niz Tršljiče silazio ka Ibru, na mestu Pivnice - (gde su po legendi, bili Nemanjićki podrumi).
U narodnom sećanju je ostala legenda o nastanku imena nekih mesta: Polumir i Dobre Strane. U Polumiru je postignuto primirje između zavađene braće Vukana i Stevana koje je njihov brat Sveti Sava uspeo da ubedi da se pomire i da razmisle o miru. Put od Polumira su nastavili dalje niz Ibar, opisanim putem, ka Žiči. Kada su se zatekli negde na Demeronji (deo Čemerna) koja se nalazi naspram Dobrih Strana, a na putu ka Magliču i Žiči tu su se ulogorili jer ih je zatekla noć. Na tom mestu su se braća pomirila i Sveti Sava je tim povodom blagoslovio to mesto i planine koje je ugledao naspram sebe, preko puta Ibra nazvavši ih Dobrim. Ime i legenda je ostalo do danas, a nijedan pouzdan izvor o nekom drugom postanku imena nije ostao. To ime se ne spominje ni u Žičkoj darovnici Stefana Prvovenčanog iz 1220 godine u kojoj prepoznajemo mnogo toponima i danas aktuelnih. Niti prepoznajemo to mesto pod drugim nazivom. Takođe, ne spominje se ni ime Polumir. To može da znači samo da su ta dva imena bila vrlo mlada i da se još nisu ustalila u narodu, da su relativno nova u to doba.
Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]
Ipak, železnička stanica nosi to ime i ima najduži uksrni kolosek na trasi Kraljevo - Raška nakon Kraljeva. Neko vreme ta stanica je bila jako značajna zbog drvne industrije predratnog industrijalca Miljka Petrovića - Riže, koji je konstruisao rižu sve od Risovca (daleko u planinama Troglava) do ušća reke Dubočice u Ibar gde su trupci iz riže padali u Ibar i tekli Ibrom do Dobrih Strana gde su hvatani na rešetku i podizani do koloseka i transportovani vagonima. Kasnije je Miljko Petrović, čovek zvani Riža, proglašen za narodnog neprijatelja od strane novoformirane komunističke vlasti, oduzeta su mu sva građanska prava kao i imovina. Uprkos tome što se u rat nije mešao onako kao su ga komunisti predstavljali.
Naprotiv, pomagao je i njihovu borbu, uništio je vlastitu železnicu da je Nemci ne bi mogli koristiti... ali to je neka druga, posebna priča.
Prema reportaži "Politike" iz 1937, kao graditelj "kanala" za prenos drveta je naveden seljak Miljko Martić.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ "Politika", 19. avg. 1937, str. 12