Dobroselica (Čajetina)
Dobroselica | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Zlatiborski |
Opština | Čajetina |
Stanovništvo | |
— 2011. | 367 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 36′ 51″ S; 19° 41′ 49″ I / 43.6142° S; 19.6969° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 949 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 031 |
Registarska oznaka | UE |
Dobroselica je naselje u Srbiji u opštini Čajetina u Zlatiborskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 367 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Po narodnom predanju u selo je jednom svratio Sv. Sava. Domaćini su ga lepo ugostili, da im je bio vrlo zahvalan. Kada ih je upitao kako se zove to mesto, oni su orgovorili "Zloselica". Na toj srpski svetac izrekao "Od sad da se zove Dobroselica!".[1]
Pravoslavna crkva mala brvnara u mestu, posvećena Sv. Iliji je podignuta 1821. godine.[2] Podignuta je temelju starije, koju je gradio "neki hajduk pre 200 godina".[3]
Ovde se nalaze OŠ „Vuk Karadžić” Dobroselica i Prerast u Dobroselici. Nastava u mesnoj školi u Dobroselici je počela 1870. godine.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Dobroselica živi 371 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 54,3 godina (52,9 kod muškaraca i 55,5 kod žena). U naselju ima 174 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,33.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 3 | 1 | ||
80+ | 14 | 20 | ||
75—79 | 17 | 20 | ||
70—74 | 20 | 27 | ||
65—69 | 22 | 26 | ||
60—64 | 20 | 28 | ||
55—59 | 7 | 14 | ||
50—54 | 12 | 13 | ||
45—49 | 11 | 13 | ||
40—44 | 8 | 3 | ||
35—39 | 12 | 0 | ||
30—34 | 15 | 6 | ||
25—29 | 6 | 9 | ||
20—24 | 11 | 10 | ||
15—19 | 3 | 4 | ||
10—14 | 3 | 1 | ||
5—9 | 2 | 7 | ||
0—4 | 6 | 11 | ||
Prosek : | 52,9 | 55,5 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 181 | 42 | 119 | 17 | 3 | 0 |
Ženski | 194 | 20 | 117 | 55 | 2 | 0 |
UKUPNO | 375 | 62 | 236 | 72 | 5 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 94 | 47 | 1 | 2 | 18 |
Ženski | 92 | 75 | 0 | 0 | 1 |
UKUPNO | 186 | 122 | 1 | 2 | 19 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 1 | 6 | 4 | 7 | 4 |
Ženski | 0 | 0 | 3 | 11 | 0 |
UKUPNO | 1 | 6 | 7 | 18 | 4 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 0 | 1 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 2 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 3 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 2 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 2 | 0 | 0 | 1 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Milan Milićević: "Zimnje večeri: priče iz narodnog života u Srbiji", Beograd 1922.
- ^ "Enciklopedija pravoslavlja", Beograd 2002.
- ^ "Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu", Beograd 1987.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.