Dokument

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dokument sadrži informacije. Često se referiše na stvarni pisani ili snimani proizvod i namenjen je komunikaciji ili čuvanju kolekcije podataka. Dokumenti su često fokus i interes administracije. Reč se takođe upotrebljava kao glagol „dokumentovati“ opisujući proces stvaranja dokumenta. Izraz dokument može biti primenjen na bilo koji prikaz namere, ali se najčešće koristi za nešto fizičko kao jedan ili više ispisanih listova papira ili za „virtualni“ dokument u elektronskom (digitalnom) formatu.

Tipovi dokumenata[uredi | uredi izvor]

Dokumenti su ponekad klasifikovani kao tajni, privatni ili poverljivi. Takođe mogu biti opisani kao skica (eng. draft) ili dokaz (eng. proof). Kada je dokument kopiran, na izvor se referiše kao na original. Postoje prihvaćeni standardi za specifične primene u različitim poljima, kao npr.:

  • Akademskom: teza, disertacija, rad, časopis
  • Poslovanje i knjigovodstvo: račun, predračun, narudžbenica, ponuda, ugovor
  • Pravo i politika: poziv, sertifikat, licenca, službene novine
  • Vlada i industrija: naredbeni papir
  • Mediji i marketing: sažetak, nacrt izgleda novinske stranice, brzopis - skript

Takvi standardni dokumenti mogu biti napravljeni na osnovu obrazaca (eng. template).

Vizuelni dizajn[uredi | uredi izvor]

Izgled stranice (eng. page layout) jednog dokumenta je način na koji su informacije grafički uređene u prostoru dokumenta (npr. na stranici); obično je to odgovornost grafičkog dizajnera. Dizajner se bavi dizajnom slova i oblikom simbola, kao i fizičkim uređenjem dokumenta. Dizajn informacija se fokusira na efikasnu komunikaciju informacija, pogotovo u industrijskim dokumentima i javnim znakovima.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tradicionalno, medijum dokumenata je bio papir i informacija je prenošena na njega pomoću mastila, bilo rukom (kako bi se napravio rukom pisani dokument) bilo putem nekog mehaničkog procesa (kao npr. proces štampanja ili danas češće laserskim štampačem).

Kroz vreme, dokument se pisao i na papirusu mastilom (počeci u Egiptu) ili na pergamentu; ostrugani kao rune na kamenu koristeći oštro oruđe; utisnuti ili urezeani u glinu i potom pečeni kako bi nastala glinena ploča (npr. razne Mezopotamske civilizacije). Papir, papirus i pergament mogu se umotati u svitak (eng. scroll) ili izrezati na listove te uvezati u knjigu. Danas kratki dokumenti mogu takođe da se sastoje od listova papira spojenih zajedno.

Moderni elektronski načini zapisivanja i prikaza dokumenata uključuju:

Digitalni dokumenti obično treba da budu u specifičnom formatu kako bi bili upotrebljivi.

U području prava[uredi | uredi izvor]

Na dokumente u svim oblicima često se gleda kao na materijalne dokaze u kaznenim i civilnim procesima. Forenzička analiza takvih dokumenata spada u domet istraživanja dokumenata dovedenih u pitanje.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]